Pratite nas

Politika

Hasanbegović i Esih: ‘Mi smo autohtona nacionalna platforma, bit ćemo ono što je HDZ trebao biti’

Objavljeno

na

“Nema tu nikakvog egoizma. Stranku smo nazvali po našim imenima jer je postojala vrlo visoka mogućnost da na nove izbore idemo već u srpnju. Morala se naći brza formula, dakle, u samom imenu koja će nas najbolje moći predstaviti biračima”, kažu Bruna Esih i Zlatko Hasanbegović koji su ovih dana svoju stranku registrirali pod imenom ”Bruna Esih – Zlatko Hasanbegović: Neovisni za Hrvatsku”. Skraćeno ime stranke čija je predsjednica Bruna Esih, a politički tajnik Hasanbegović bit će – NHR, piše magazin Globus.

O imenu stranke: “Imali smo brojne varijante za ime stranke i bilo je dosta zgodnih kombinacija koje bi došle u obzir da nije bilo te mogućnosti da se ide na izbore u srpnju. Jer da se išlo na izbore, imali bismo stranku koja nije profilirana, anonimne ljude na listama i zato smo se odlučili za naša imena. A bilo je i pitanje bismo li u tom slučaju uopće stigli registrirati stranku. Pa, ORaH je čekao 90 dana na registraciju, sigurno bismo i mi bili ‘matirani’. A ići kao nezavisna lista na parlamentarne izbore puno je kompliciranije – potrebno je deset lista, deset računa, za svaku posebno potpisi…”, kaže Esih.

“Sve je to nastalo u kontekstu krize ove Vlade vezano za Plenkovićevu odluku da se riješi Mosta, što je pokrenulo lanac događaja čiji je epilog ovo sadašnje preslagivanje”, kaže Hasanbegović, ističući kako su se pojavili još neki prigovori poput onih ‘kako ste to neovisni, ako stvarate stranku’. No, kako kaže Hasanbegović:

“U hrvatskom jeziku riječ neovisnost nije istoznačnica za nestranački. Time smo željeli naglasiti neovisnost o interesnim mrežama i klijentelističkim sustavima, postkomunističkoj dubokoj državi, koji su sada doveli do toga da je hrvatska politika postala instrument tih istih parcijalnih interesa. Upravo te mreže, kako su, nažalost, pokazali zadnji događaji, stoje u pozadini dinamike hrvatske politike”.

O osnivanju stranke: “Sada nema hitnosti, mislimo polako krenuti i obaviti sve preduvjete kako bismo počeli funkcionirati kao stranka. A onda ćemo početi s učlanjivanjem, ali to neće biti ni po kakvom političkom ključu”, kaže Bruna Esih, koja zasad nije razgovarala ni s kim od poznatih političkih imena niti s pojedincima iz HDZ-a koji bi se eventualno mogli priključiti njenoj stranci.

“Nisam razgovarala niti to namjeravam. Ne želim ispasti osoba koja vrši pritisak na nekoga. Svi se mogu osjećati pozvanima, ali nitko neće biti izravno pozvan. I nije nužno da to budu poznata imena. Najviše navijam za to da se uključe neke nove osobe, anonimne, koje mogu dati novi vjetar u leđa toj stranci. Sve osobe koje danas imamo na političkoj sceni su već bile dio neke priče, a tu je i niz malih stranaka koje su odavno propale, pa bi se htjele priključiti ovom vlakiću. Javljaju se mnogi, ali nama sada nije žurba”.

O HDZ-u: “Narav HDZ-a i drugih velikih stranka mi vrlo lako možemo izbjeći jer te stranke su nastale iz pozicije vlasti i moći. One nisu od prvog dana bile takve. HDZ je nastao kao široki pokret. Dakle, vlast čini stranke klijentelističkim organizacijama, iako u fazi borbe za vlast ipak postoji još neki idealizam. To je do paroksizma, vrhunskog cinizma doveo Božidar Kalmeta svojom izjavom ‘svjetonazor nije bitan, a HNS ima odlične stručnjake’. Njegova će izjava ući u antologiju hrvatske političko-stranačke gluposti. I u toj izjavi je sublimacija mog nesporazuma, ne osobnog s Andrejom Plenkovićem, nego s logikom koja je sada trijumfirala u HDZ-u. Sada imamo tu ideologiju ekstremnog centrizma, stabilnosti i bezidejnosti koja se sada prvi put želi kanonizirati kao politička misao.

Temeljna je razlika između Ive Sanadera i Andreja Plenkovića što Sanader tu svoju tehniku vlasti po svaku cijenu nije zamatao u floskule političko-ideološkog tipa, niti se pozivao na pučku stranku, na demokršćanstvo niti je imao potrebu uvlačenja stranačkih i političkih razbojnika u svoju koaliciju uz obrazloženje – to su liberali i ta suradnja postoji u Europskom parlamentu. Više je od cinizma opravdati ovaj više nego interesni savez s tezom da je to normalno, jer da su demokršćani i liberali u koaliciji u Njemačkoj.

Dakle, temeljna razlika nasuprot konceptu tehnologije vlasti, tehnokracije i dezideologizacije je što mi u središte postavljamo načela, vrijednosti i programe koji nisu nastali u zrakopraznom prostoru, nego u podlozi imaju političko vrijednosno i ideološko izvorište”, kaže Hasanbegović.

“Ključno iz moje perspektive jest da se vidi ima li HDZ potencijal prerasti u stranku utemeljenu na autohtonim hrvatskim političko-nacionalnim vrijednostima ili će se ona svesti na franšizu briselske Kominterne. Kao što je KP Jugoslavije bila sekcija Kominterne, tako oni svode HDZ na sekciju Europske pučke stranke. U toj dvojbi koja se godinama provlači, što je zapravo HDZ, sada je konačno prevladao jedan koncept koji je u tom lancu događaja od preuzimanja stranke unio Andrej Plenković. On je tu bezidejnost i neimanje bilo kakvog dubljeg ideološkog utemeljenja pretvorio u temeljnu ideju. To sada nije stranka bez ideologije, nego je njena službena ideologija sada da nema ideologiju”, nastavlja Hasanbegović, te dodaje:

“Iz toga su jasne druge stvari. Ovo nije na društvenom planu okupljanje ljudi koji su nositelji bilo kakvih uskogrudnih ideoloških načela, nego dapače, načela slobode za sve, ali unutar snažnog nacionalnog okvira”.

O brzom propadanju novih stranaka HDZ-ovih disidenata: “Nema nikakvog jamstva, ali postoje dvije ključne razlike – prva je društveni kontekst ne samo hrvatski, nego i međunarodni koji se stubokom promijenio, a drugo je što su gotovo svi ti pokušaji bili posljedica unutarhadezeovskih frakcijskih borbi. Osobno kao član Predsjedništva HDZ-a nikada nisam bio dio bilo kakve frakcije. Nikada nisam imao mrežu nekih pristaša izvan birača ili šireg članstva. I zapravo na neki način sam bio sistemska greška. Ja sam se tamo našao spletom okolnosti, u jednom trenutku kad se činilo da se kroz HDZ mogu promovirati politička načela koja mi sada želimo promovirati. Drugim riječima, svi koji u analizama polaze od toga da je ovo frakcijski obračun, da smo mi desno krilo, griješe. Dakle, mi nismo frakcija HDZ-a, nego autohtona političko-nacionalna platforma, a jedina spona HDZ-a i ove priče sam ja. A tko god zna okolnosti zbog kojih sam se tamo našao, zna i da sam više bio “enfant terrible” HDZ-a nego čovjek stranke”, kaže Hasanbegović.

“Ovo je početak nove političke ere, početak tektonskih poremećaja uopće u hrvatskoj političko-stranačkoj arhitekturi”

“Oni koji sada likuju nad onim što se događa u SDP-u trebaju se zapitati hoće li doći dan da se i kod njih to dogodi. Ključna posljedica ovakve tehnologije vladanja je stvaranje apatije, biračke apstinencije i, općenito, nezadovoljstva i zgađenosti politikom kao takvom. I u tom smislu, potpuno se pogrešno gleda da se otvara prostor samo na desnici. Otvara se puno širi prostor. S tim da je nemoguća bilo kakva usporedba nas s platformom Zagreb je naš, koja je isto na ovim izborima ušla u zagrebačku Skupštinu. Brunina lista je isključivo bila lista iza koje nije stajalo ništa. Samo entuzijazam i birači. A Zagreb je naš nije skupina samaritanaca i nekakvih aktivista, nego je to političko uobličenje široke mreže civilnog društva koja se desetljećima gradila stranim donacijama i potporama iz državnog proračuna. Sada su samo zbog vakuuma na ljevici ušli u taj prazni prostor”, nastavlja Hasanbegović.

O plitičkom ekstremizmu i populizmu: “Vidimo se kao ljude koji artikuliraju središnju nacionalnu političku liniju nasuprot bilo kojem ekstremizmu. Zapravo taj transformacijski proces u kojem se sada našao HDZ, a koji ja kolokvijalno, osobno, nazivam centristički ekstremizam, počiva na jednoj vrsti politološko-medijske manipulacije da se sve one koji se tome suprotstavljaju – tom centrističkom ekstremizmu koji se, inače, naziva i mainstream, pokušava svrstati na ekstremu ljevicu ili desnicu ili u populizme. A populizma koji postoji u zemljama Zapadne Europe ovdje, jer smo tako nerazvijeno društvo, niti nema.

Zapravo se opet mimo društvene stvarnosti, koncept i fenomeni koji postoje u Zapadnoj Europi, žele preslikati ovdje i onda se otvara lov na populističke vještice koje ovdje uopće ne postoje. Populizam je posljedica, odgovor na otuđene političke elite, na višedesetljetno djelovanje tog političkog mainstreama. I ako ikada u Hrvatskoj nastane stvarni i moćni populistički pokret, bez obzira na predznak, rodonačelnici toga pokreta bit će upravo ovi ideolozi i tehnolozi vladanja, dakle, ti centristički ekstremisti. Drugim riječima, populizam je sam po sebi tehnika, nije ni dobar ni loš, ali ako nastaje kao neka društvena patologija, on je upravo posljedica djelovanja tog mainstreama. To je centrumaški populizam”, govori Hasanbegović i dodaje:

“Oni koji se danas bore protiv populizma koji uopće ne postoji su ključni rodonačelnici tog istog populizma. Kada se protiv populizma bore Andrej Plenković i Gordan Jandroković, to je isto kao da piroman benzinom gasi vatru”.

O Mostu: “S jedne strane, Most je pokrenuo procese, a upravo njihova logika izbjegavanja jasnog svjetonazorskog i ideološkog pozicioniranja učinila ih je limitiranim. Oni žele biti moralni korektiv posrnulih stranaka. Mi to ne želimo. Naša misija nije popravljanje HDZ-a, nego okupljanje pristaša oko načela i borba za sudjelovanje u vlasti. Birači u našem slučaju neće imati nedoumicu, ako ostvarimo politički uspjeh, s kim možemo, a s kim ne možemo koalirati”, kaže danas Hasanbegović.

“Na žalost, ni u Mostu ni u HDZ-u to nisu shvatili ni prihvatili. A nisu bili ni dorasli toj koncepciji”, dodaje Hasan­begović, a Bruna Esih ističe kako su oni prvi krenuli spajati nespojivo: “Sada se suprotstavljaju ovoj koaliciji, a što su oni činili kad su htjeli tripartitnu Vladu?”

‘Jedan član – jedan glas’: “To se može primijeniti na društvo, ali političke stranke su interesne organizacije u koje se ljudi dragovoljno učlanjuju. I ako Stier misli da će ‘jedan član – jedan glas’ to riješiti, jako griješi. A zbog strukture i organizacije stranaka najveći će dobitnici biti ti klijentelistički i mediokritetski elementi. Pa, ne radi se tu o pučkom referendumu. To su izbori u HDZ-u, ne bira narod, nego članovi, a glasove broje tijela stranke. To je potpuna iluzija”, kaže Hasanbegović.

“Ja nisam došao u poziciju političke moći koja bi me učinila nekakvom figurom u visokoj politici, voljom baze, nego stanovitom odlukom koju sam ja iskoristio. Ali po načelu ‘jedan član – jedan glas’ nikakva nova snaga se neće stvoriti. Stier će tek osjetiti što znači demokratizacija stranke i načelo ‘jedan čovjek – jedan glas’ u duboko klijentelističko-interesnim organizacijama kao što su političke stranke” kazao je Hasanbegović koji izvor mogućih potresa u HDZ-u vidi u tome da je Plenković prvi predsjednik stranke koji, kako kaže, “tu bezidejnost i tehnologiju ovladavanja kao mjeru svih stvarnosti želi pretočiti u politički program i ideologiju stranke”.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Marija Pejčinović Burić: Arbitraža je slijed ucjene u pregovorima RH o ulasku u EU

Objavljeno

na

Objavio

Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić rekla je jučer u New Yorku kako je granična arbitraža sa Slovenijom bila posljedica ucjene, a da nakon što ju je Slovenija kompromitirala Hrvatska u okviru međunarodnog pravosuđa bi trebala tražiti rješenja pred stalnim međunarodnim sudovima.

Upitana kako će nakon što se Hrvatska opekla na arbitraži sa Slovenijom rješavati granična pitanja s ostalim susjedima, Pejčinović Burić je rekla novinarima da je hrvatsko načelno stajalište u tom pogledu međunarodni sud.

“Pitanje arbitraže je došlo kao slijed jedne ucjene koju je Hrvatska imala tijekom pregovora o ulasku u Europsku uniju, a ovo iskustvo koje smo imali, kompromitiranja arbitraže, nikako ne pomaže našim budućim razgovorima o takvom mogućem rješenju tako da mislim da za nas nakon ovakvog lošeg iskustva kada govorimo o međunarodnom pravu, onda mislimo na stalne međunarodne sudove”, istaknula je hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova.

Govoreći o otkazivanju posjeta slovenskog premijera Mire Cerara Zagrebu nakon govora premijera Andreja Plenkovića u UN-u u kojem je rekao da je Hrvatska istupila iz arbitraže jer ju je Slovenija kompromitirala ne poštujući međunarodno pravo, rekla je kako je Hrvatskoj žao što je do toga došlo jer i program i posjet su pomno pripremani, te kako su na stolu trebala biti sva otvorena pitanja, ne samo ono granično.

“Nažalost, otkazivanje tako pripremljenog sastanka ne pomaže rješenju, ali mi vjerujemo da je dijalog jedini mogući način da se dođe do rješenja i nadam se da ćemo se opet vratiti dijalogu”, rekla je Pejčinović Burić.

Pejčinović Burić završila je u petak višednevni boravak u New Yorku gdje je sudjelovala na zasjedanju Opće skupštine UN-a. Obilježili su ga mnogobrojni bilateralni susreti, među kojima i s mađarskim ministrom vanjskih poslova Peterom Szijjartom s kojim je razgovarala o mađarskoj blokadi hrvatskog ulaska u Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD).

Kako je rekla, iznenađena je mađarskom reakcijom jer postoji zajedničko stajalište i odluka Europske unije iz 2007. da će sve članice podupirati one koji još nisu u OECD-u, te pritom izrazila nadu da će ipak promijeniti mišljenje.

“Ja sam ga na to podsjetila, oni to znaju i nadamo se da će Mađarska u budućnosti promijeniti svoj stav. Mi o tome želimo razgovarati na načelnoj osnovi i s Europskom unijom, prvenstveno (visokom predstavnicom EU-a za vanjsku politiku) Federicom Mogherini jer mislimo da je to pitanje načela obzirom da postoji zajednički stav koje će se ako se ovako nastavi od strane Slovenije i Mađarske kompromitirati. Mislim da to nije dobar pristup, bio bi to ako se tako nastavi još jedan pokazatelj da neke članice EU se ne drže međunarodnih dogovora, a takav je taj dogovor iz 2007.”, rekla je Pejčinović Burić.

Tijekom boravka u New Yorku, hrvatska je ministrica sudjelovala i na sastanku posvećenom reformama UN-a, na trilaterali Hrvatska-Turska-BiH, te na sastanku zemalja Američko-jadranske povelje.

Pogačnik: Arbitraža je ništavna, Slovenija prekšila kogentna pravila međunarodnog prava

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Željko Glasnović: Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor u petak raspravlja o Vladinu prijedlogu da se potvrdi Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja.

Potvrđivanje Protokola od interesa je za Hrvatsku, imajući u vidu postojeću eksploataciju ugljikovodika iz podmorja sjevernog Jadrana.

Trenutno na sjevernom dijelu Jadrana, Hrvatska ima 18 plinskih eksploatacijskih platformi i jednu kompresorsku platformu na koje je spojena 51 eksploatacijska bušotina unutar tri eksploatacijska polja ugljikovodika, iz kojih se godišnje u prosjeku dobije oko 1,2 milijarde metara kubnih plina.

U prošlosti je na cijelom hrvatskom dijelu Jadranskog mora izgrađeno 128 istražnih i 51 eksploatacijska bušotina.

Primjenom Protokola osigurava se poduzimanje svih preventivnih mjera radi sprječavanja onečišćenja mora s odobalnih postrojenja, planiranje mjera zaštite od onečišćenja i iznenadnih događaja te suradnja mediteranskih država u tim aktivnostima.

Sabor će, prema tjednom planu rada, raspraviti i konačan prijedlog izmjena Kaznenog zakona, a trebao bi i glasovati o raspravljenim aktima.

Na početku današnje sjednice zastupnik Klisović je u ime SDP-a zatražio stanku zbog Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Marija Puh je u ime HNS-a zatražila stanku zbog crne statistike koja se tiče nasilja nad ženama.

Željko Glasnović tražio je stanku zbog stanja u pravosuđu.

“Kaos vlada u pravosuđu. Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi. Što se događa ženama? Ima jedan vic: Nedavno u Zagrebu održana je konferencija ‘Pošteni suci u Hrvatskoj’. Obojica su se pojavila. Tako vam je to, a kada ljudi vide ovakvo pravosuđe, nitko ne želi investirati.

Došao mi je čovjek koji je 1991. godine ostao bez imovine koju su mu oteli. Pita što učiniti jer je on nemoćan? Ovo je ovdje divlji zapad, a glumimo demokraciju ovdje u Saboru. Mišić je govorio jučer o socijalističkoj birokraciji i upravo to imamo. Bio sam nedavno u Pisarovini. Tamo se pljačka, imate nelegalna odlagališta, krade se drvo… Kada govorimo o nasilju od ženama, ovi redizajnirani komunisti su se o tome raspričali…Mi u Hrvatskoj imamo selektivni moral. To je čista dimna zavjesa.

Profesionalizirati treba policiju i druge službe. Pa tko će za pet tisuća kuna ići u kuću gdje je nasilje u obitelji i staviti život na kocku? Ne plaćaju se alimentacije, neki imaju deset ljubavnica, nekoliko djece, a ne žele plaćati. Seks i lova, to je skliska banana, to znaju neki ovdje u Saboru.

U Kanadi rade sudovi i noću, sve se melje, a ovdje je totalni kaos. Kod nas ništa. Hvalio mi se sudac iz bivšeg sustava, jedan crveni kmer, da uopće nije riješio niti jedan slučaj. Ja bih njega streljao, ali ne mogu”.

“Lustracija mora početi u pravosuđu. Dok se ne riješimo pravne ostavštine SFRJ od toga nemamo ništa”, rekao  je Željko Glasnović.

Željko Glasnović: Vodi se specijalni rat protiv Hrvata izvan domovine (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati