Hercegovačke planine uskoro nacionalni park

0

Stručnjaci smatraju kako su hercegovačke planine Čvrsnica, Čabulja, Vran i Prenj jedan od najljepših krajolika Europe, zbog čega se ovo područje uskoro planira proglasiti i nacionalnim parkom.

Nakon sat vremena vožnje iz Posušja, asfaltnim putem, i 5-6 minuta makadamskim bili smo okruženi očaravajućom ljepotom prirode. Na sredini Dugog polja u Blidinjskom jezeru ogledale su se vrleti planina Čvrsnice i Vrana.

Ovo područje bogate flore, poznato po endemskoj vrsti bora Munika, obitavalište je i brojnih životinjskih vrsta: jelena, srna, divokoza, vukova i divljih svinja. Tu je i nekoliko nekropola stećaka. Primjećujemo putokaze, oznake zanimljivih lokacija, korpe za smeće, nastrešnice za odmor. Antu Bagarića je supruga prije 11 godina nagovorila da se iz Zagreba presele na Blidinje, gdje su izgradili motel.

Iz Zagreba preselili na Blidinje

„Supruga se počela baviti i ljekovitim biljem, zato što ga ovdje ima kao u riznici. Ja trenutno pokušavam da se bavim ljetnim turizmom. Konkretno je riječ o biciklizmu, a ideja se rodila prije nepunih godinu dana kada sam pročitao da je vodeći svjetski časopis National Geographic proglasio Bosnu i Hercegovinu za najpoželjniju lokaciju za brdski biciklizam“, kaže Ante.

U mjestu Risovac nalaze se skijaške staze na obroncima Čvrsnice, planine koju nazivaju krovom Hercegovine. Leo Šimić, ljeti vozi bicikl, a zimi djecu uči skijati. „Ovo je vikend skijalište, s ogromnim turističkim potencijalom. Ova sezona iza nas je bila fantastična, bilo je tri i pol mjeseca skijanja, onaj period praznika je bio krcat, bilo je i posla i dosta polaznika, i ostatak sezone je bio jako dobar, kaže ovaj Gruđanin.

Stotine vikendica

Čvrsnica, Vran i Čabulja, prije rata, u bivšoj državi su bili lovište, bez posebne zaštite države za, uglavnom komunističke funkcionere. Pred kraj rata 1995. ovo područje proglašeno je parkom prirode. Prvih pet godina Park, čiji su osnivači tri hercegovačke županije, imao je 20 rendžera koji su čuvali i hranili životinje i ribe.

S izgradnjom skijališta, Blidinje, međutim, postaje privlačno za hercegovačku političku i poslovnu elitu. Počela je masovna i bespravna gradnja vikendica, motela, ali i krivolov. Nedavno imenovani upravitelj Parka Zdravko Kutle kaže kako je biljni svijet na razini onog u drugim parkovima, što se ne može reći i za životinjske vrste. „Tu je učinio dosta i rat, naoružanje, razne duge cijevi, popuštanje unutar strukture parka u disciplini, tako da tu stanje nije bajno. To je sigurno spalo na 30 posto onog što smo imali u prvih 5 godina od osnivanja parka“, kaže aktualni upravitelj „Blidinja“.

Prostorni plan, pa nacionalni park

I dok su Čvrsnica, Čabulja i Vran bili pod kakvom takvom zaštitom, planina Prenj sa izletištem Rujišta, na lijevoj obali Neretve, bila je bez ikakve zaštite. Sve četiri planine sada se planira proglasiti nacionalnim parkom, kaže pomoćnik federalne ministrice turizma i zaštite okoliša Muhamed Cero.

„Zakon je bio u pripremi, ali smo, međutim dogovorili sa federalnim ministarstvom prostornog uređenja, dok se ne uradi prostorni plan Federacije, da se ne ide u proglašavanje nacionalnog parka“, kaže Cero.0,,16867924_401,00

Proglašenjem četiriju hercegovačkih planina nacionalnim parkom osigurao bi se režim zaštite bogate flore i faune ovog područja, ali i njegova bolja turistička promocija i valorizacija i pristup europskim i međunarodnim fondovima .

Pod zaštitu UNESCO-a

„Ide se prema Nacionalnom parku zbog Nature 2000 i svega drugog što Europa propisuje, što znači da bi uz Unu i mi bili nacionalni park. Elementi za to su i nekropole stećaka, zbog kojih mi već s drugim državama bivše Jugoslavije ulazimo pod zaštitu UNESCO-a, ali po još jednom osnovu, to su Dinaridi, koje je potrebno zaštiti, a to bi bilo sve moguće kroz Nacionalni park i sve ono što on nudi i što mu se nudi“, objašnja nam razloge za proglašenje hercegovačkog planinskog masiva nacionalnim parkom, upravitelj Parka prirode Blidinje Zdravko Kutle. On kaže kako Blidinje već ima infrastrukturu za razvoj turizma.

Od oko 800 vikendica na Blidinju, čak njih 600 imaju vrhunski komfor, i mogu ugostiti veliki broj turista. Tu su i četiri motela i jedan hostel. Većinu tih objekata se planira legalizirati, no općine se ne slažu oko visine naknade.

„Politički projekat“

Dražen Pažin, predsjednik „Hrvatskog planinarskog društva Prenj 1933.“, kaže kako je proglašenje Čvrsnice, Čabulje i Vrana, zajedno s Prenjom nacionalnim parkom „dobra stvar“. „Ja mislim da je to u načelu jedna dobra stvar ukoliko bi se tu ispravno postupilo po pravilima nacionalnih parkova kakva postoje primjerice u Hrvatskoj“, veli ovaj planinar.

Proglašenje nacionalnim parkom četiriju hercegovačkih planina bezrezervno, međutim, podržava njegov kolega Nedim Efica iz „Planinarskog smučarskog društva Prenj“.

„To sa Blidinjem izgleda ne ide baš najbolje. Evo ni ovo s Rujištem nije uspjelo. Ali, ukoliko taj cijeli kompleks bude proglašen nacionalnim parkom onda će to sigurno imati kvalitetne posljedice i na zaštitu tog područja koje je u nekim segmentima ugroženo, a imat će sigurno veliki utjecaj na razvoj turizma“, uvjeren je Efica.

Hercegovačka planinarska društva nedavno su uspostavila hercegovačku visoko gorsku planinarsku transverzalu, koja uz spomenute četiri planine obuhvaća još i planine Velež i Crvanj. Kažu kako je to povezivanje planinara i planina dobra uvertira za proglašenje nacionalnog parka.

Milan Šutalo/dw.de

facebook komentari