Pratite nas

Pregled

HNiP: Ukoliko se nešto hitno ne poduzme doći će do kolapsa javnog servisa

Objavljeno

na

Hrvatski novinari i publicisti pozivaju sve izvršne i političke čimbenike u RH na hitno rješavanje upravljačke krize na HRTu, nastale nakon isteka mandata v.d. ravnatelja HRT-a S. Kovačića.

Kao što je poznato, 1. 10. 2016. isteklo je jednomjesečno produženje mandata v.d. ravnatelja HRT-a, te je od tada javnom servisu onemogućeno normalno funkcioniranje. Ovakva, u 60 godišnjoj povijesti HRT-a nezabilježena pojava, a koja je nastala zbog brojnih manjkavosti zakona o HRT-u, već je u samo nekoliko dana prouzročila zaustavljanje dijelova medijske proizvodnje.

Ukoliko se nešto hitno ne poduzme, u vrlo bliskoj budućnosti doći će do kolapsa javnog servisa, pa i mogućeg prestanka emitiranja programa, a to bi u razdoblju formiranja Sabora i Vlade RH moglo dovesti do nesagledivih posljedica po cijelo hrvatsko društvo.

HRT je ključna institucija u procesima javnoga informiranja i razvoja nacionalne kulture i jedini medij u RH koji ima potencijal djelovanja neovisnog od zakulisnih političkih ili komercijalnih čimbenika.

Dakako, ne treba izgubiti iz vida niti 2800 djelatnika i vanjskih suradnika koji će u slučaju produžavanja krize upravljanja ostati bez osobnog dohotka na neodređeno vrijeme.

Zbog svega navedenoga držimo, a s time će se sigurno složiti i ogromna većina zainteresirane javnosti, da je sudbina javnog servisa važnija od političkih, kadrovskih ili ikojih drugih razmimoilaženja.

Stoga pozivamo da se pronađe rješenje za neometano odvijanje poslovanja HRT-a sve do provođenja natječaja za trajnu upravu HRTa. U tom smislu, kao vatrogasnu mjeru krize HRT-a treba razmotriti sve zakonske i pravne mogućnosti za raspuštanje Nadzornog odbora koji već mjesecima destabilitira HRT na osnovi tendencioznih, pravno spornih tumačenja trenutnog Zakona o HRT-u, onemogućuje funkcioniranje javnog servisa.

Također tražimo da promjena lošeg Zakona o HRT-u, bude jedan od prioriteta nove vlade i Sabora RH.  U pripremi novoga zakona treba se voditi ukupnošću društvenih i kulturoloških okolnosti medijskog okoliša u RH, pa je za rad na novom Zakonu potrebno angažirati neovisne stručnjake raznih profila koji će moći objektivno i činjenično utemeljeno procijeniti sve prijedloge promjena načina funkcioniranja, kao i financiranja HRT-a.

Novim zakonom treba osigurati dugoročno stabilno poslovanje javnog servisa na stručnoj, nacionalno odgovornoj i financijski održivoj osnovi, umjesto dosadašnjeg zadovoljavanja partikularnih političkih ili poslovnih interesa.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati