Pratite nas

Pregled

Hoće li do 2035. godine nestati BiH i Belgija, raspasti se Španjolska?

Objavljeno

na

Karta nove podjele svijeta koju je prije dvije godine objavila ruskaExpress Gazeta, a prenijeli svjetski mediji, činila se kao štivo za zabavu. Na toj karti Europa izgleda znatno drukčije, mnoge su granice promijenjene, primjerice, od Španjolske su odvojene i Baskija i Katalonija, a Rusiji je pripojen Krim, Donbas, Odesa, sve do od Moldavije odcijepljenog Pridnjestrovlja.

karta europe

Po tom nacrtu, Ukrajina više uopće ne bi imala pristup Crnom moru! Karta je objavljena u srpnju 2012. godine, u studenom 2013. izbija pobuna na Majdanu protiv predsjednika Janukoviča i do danas su se granice s neobične karte u jednom dijelu – ostvarile! Krim je već sastavni dio Ruske federacije koji ruski predsjednik Vladimir Putin slavodobitno posjećuje.

Donbas je sljedeći

Je li Donbas, krajnji istok Ukrajine koji se sastoji od oblasti Donjeck i Lugansk, sljedeći? U Donbasu se vode borbe, i jučer je bilo petnaest mrtvih, a pokolj u Odesi početkom svibnja, u nerazjašnjenim okolnostima, u kojem su poginule 42 osobe, služio je kao važan argument protiv kijevskih vlasti. Međutim, Ukrajina je izabrala novog predsjednika koji je dobio veliku podršku na zapadu, malo manju na istoku zemlje, sastao se već jučer pri proslavi Dana D u Francuskoj s Putinom, koji je s ukrajinske granice povukao glavninu snaga.

Kartu je sada objavio američki Foreign Policy, magazin koji je nekad osnovao politolog s Harvarda Samuel Huntington, slavan po svom djelu Sukob civilizacija, a danas je čitan svuda, u tiskanom i on-line izdanju. U ruskom tabloidu koji je objavio kartu objasnili su da je nastala uz pomoć neimenovanih geopolitičkih eksperata te na temelju onoga što su javno zastupali Huntington, Zbigniew Brzezinski i Alvin Toffler.

Frank Jacobs, autor članka u magazinu Foreign Policy, predlaže da se karta gleda kao ilustracija ruskih želja i strahova, u najmanju ruku barem dijela ruskog stanovništva. Nadaju li se zaista vladajući krugovi u Rusiji da će Europa 2035. godine biti fragmentirana, dijelom islamizirana, s islamskom arapskom državicom na tlu Francuske? “Ova karta je ono što sanjari Rusija, frustrirana jer joj je značenje u svijetu smanjeno, uvjerena da je Zapadna Europa blizu kolapsa, dekadentna, moralno i ekonomski bankrotirala”, piše FP. U takvom scenariju, u Europi više ne bi bilo Bosne i Hercegovine, bila bi podijeljena između Hrvatske i Srbije, ali i Hrvatska bi izgubila dio, Baranju, koji bi uzela Mađarska, koja bi se proširila i na Vojvodinu. Baski bi dobili svoju državu, tu bi bila i Katalonija, a ostatak Španjolske činio bi španjolsku konfederaciju. Osamostalila bi se i Škotska, Belgije više ne bi bilo, Njemačka bi ponovo uzela Alzas i Loren, Velika Albanija zapasala bi i dio Makedonije.

Suživot na izdisaju?

Propast modela suživota različitih kultura na tlu Europe doveo bi do deportacije nacionalnih manjina u Francuskoj na jug, gdje bi Marseille bio glavni grad entiteta u kojem bi živjeli tamnoputi francuski muslimani. Čini se kao noćna mora, ali Francuska je zaista u prijelomnom vremenu u odnosu između imigranata i starosjedilaca. Nedavno je francuski filozof Alain Finkielkraut izazvao buru knjigom “Nesretni identitet” u kojoj upozorava da se starosjedilačka i došljačka zajednica u Francuskoj jako udaljavaju jedna od druge, starosjedioci imaju dojam da su u egzilu. Finkielkraut je upozorio da je radnička klasa u Francuskoj izručena u ruke radikalnoj desnici i to se zaista i dogodilo, Marine Le Pen i njezina Nacionalna fronta na europskim je izborima pobijedila i već govori kako želi uništiti Europsku uniju.

SP/VL

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati