Pratite nas

BiH

Hoće li početi treći svjetski rat?

Objavljeno

na

Već odavno smo navikli na ratne prizore u središnjem dnevniku nacionalne i drugih televizija. Ratovalo se diljem planeta valjda oduvijek, ali nikada do sada nismo imali tako dobar izravni prijenos. Htjeli – ne htjeli, suživljavamo se s ratom kao normalnim stanjem.

Neki omanji ratić u Africi ili Južnoj Americi nekada se uopće nije ticao prosječnog stanovnika Europe, danas to nije više tako. U televizijskim vijestima mora gledati raskomadana tijela, poremećaji na burzama izravno ga ugrožavaju ekonomski. No najpogubniji je onaj fatalistički osjećaj da se Veliko Zlo jednostavno mora ponoviti još jednom.

Iraq-War-EnablersBesmisleno ubijanje u jugoistočnoj Ukrajini nastavlja se nesmanjenom žestinom. U tom ratu ni Ukrajinci ni proruski separatisti ne mogu biti pobjednici. Ako se Rusija izravno ne umiješa u sukob, proruska će uporišta Donjeck i Lugansk vjerojatno pasti u dogledno vrijeme. Međutim, hoće li to biti ukrajinska pobjeda? Teško! Ukrajinsko stanovništvo je već i prije krize bilo na granici izdržljivosti, do majdanske pobune dijelom je došlo i zbog toga. Nakon rata zemlja će biti još siromašnija, dugovi ogromni, a regije na istoku zemlje temeljito porušene. Da i ne govorimo o ljudskim gubicima. Doduše, rat za nacionalnu stvar oslobađa golemu energiju i može donijeti pozitivne promjene. No, budimo otvoreni, Ukrajinu nisu preuzele nacionalističke snage, one služe kao topovsko meso u sukobu, a zemljom vladaju oligarsi pod američkim pokroviteljstvom. Što zapadni mentori namjeravaju su Ukrajinom, vidjet će se uskoro, no sigurno je da im na prvom mjestu neće biti ukrajinski nego njihovi interesi.

Kaos diljem arapskog svijeta izravna je posljedica zapadnog ”uvođenja demokracije”. Nema ništa ogavnije od interesa uvijenog u moralistički celofan demokratskih vrijednosti i ljudskih prava. Zahvaljujući tako Zapadu, to bi područje uskoro moglo ostati i bez ono malo preostalih kršćana. Čini se da Zapad namećući svoju sliku svijeta zemljama Trećeg svijeta ponavlja kolonijalni obrazac. I kolonijalna osvajanja imala su svoja moralistička opravdanja, kao što su širenje kršćanstva, civiliziranje primitivnih naroda i slično. Danas se, doduše, ne osvajaju daleke zemlje, nego se razaraju i onda se u njima na vlast instaliraju kompradorski upravljači. Jeftinije je, uostalom, izvlačiti čisti profit i prepustiti da se o društvenom tkivu nekog prostora brine netko drugi.

Teško je u svim tim procesima ne uočiti tzv. ”skrivenu ruku”, osobito stoga što se ona često i ne skriva previše. Ali pogrješno je, barem se meni čini, zamišljati da procesima suvereno upravlja neka opskurna šačica, ljudi koji godinama ili čak stoljećima unaprijed znaju što će i kako će biti. Iskreno, zavidim teoretičarima urote, njihov svijet je možda na rubu Apokalipse, ali je zato i prepun smisla. Ništa se u tom svijetu ne događa slučajno, u njemu ni crna mačka cestu ne prelazi bezveze. Naravno, centri moći postoje, postoje i skupine čiji su moć i utjecaj na svjetske događaje ogromni … Ali postoji i stvarnost, ravnodušna, bešćutna i kaotična stvarnost koja za ljude i njihove želje ne mari. Otuda i onaj osjećaj ”bačenosti u svijet”, vječna tema filozofa koju su velike religije davno riješile na čovjeku jedini zadovoljavajući način.

U stvarnosti uvijek nešto pođe po zlu i jedino izvjesno što znamo o budućnosti jest da stvari nikada neće odvijati onako kako smo predvidjeli. U najboljem slučaju odstupanje će biti neznatno, a u najgorem slučaju dogodit će se upravo suprotno od onoga što smo predviđali. Ostavimo li po strani neke metafizičke spekulacije, ne vidim zašto bi opskurni upravljači iz sjene po tom pitanju bili drukčiji od drugih ljudi. Tako bi se i kreatorima ideologije globalizma i izvoznicima demokracije upletanje u tuđe zemlje, kulture, poslove i živote moglo vratiti kao bumerang. Danas Europa sve više postaje jedinstvena država pod američkim patronatom, a sukobi se i podjele plasiraju u arapski svijet i u područja koja tradicionalno pripadaju ruskoj sferi utjecaja, a vjerojatno se nešto slično priprema i za Kinu. Uspjeh u izazivanju ratova na tim područjima ne mora nužno koristiti Zapadu i njegovoj prevlasti u svijetu.

Rat je otac sviju stvari, govorio je Heraklit, a jedna od dogmi liberalnog kapitalizma jest tvrdnja da konkurencija i sukob različitih interesa u konačnici vode do napretka. Nije isključena da se upravo kroz besmislene ratove na devastiranim područjima iskristalizira neka nova snaga sposobna suprotstaviti se dekadentnom Zapadu. Pogleda li se malo europska povijest, vidi se da je to povijest stalnih ratova, kroz ratove Europa je napredovala. Univerzalno kršćansko obrazovanje i moral s jedne strane i konkurencija brojnih svjetovnih vladara možda su ona formula koja je omogućila uspon Europe. Njezino ujedinjenje bez moralnog i idejnog jedinstva možda su put u propast. Bilo kako bilo, očekuju nas zanimljiva vremena. A u takvim vremenima baš i nije ugodno živjeti.

Što se tiče pitanja iz naslova, jedini pouzdan odgovor je ‘možda’. A možda je već počeo, samo toga nismo svjesni.

Damir Pešorda/hrsvijet

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Miloš Zeman: Bosni i Hercegovini prijeti opasnost daljeg širenja radikalnog islama

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Češke Miloš Zeman izjavio je da BiH prijeti opasnost daljeg širenja radikalnog islama, te da to u velikoj mjeri financiraju izvori iz Saudijske Arabije.

Češki predsjednik je upozorio da taj novac ne služi da BiH postane bogatija, već da su to ulaganja u džamije, što može izazvati žarište vjerske netrpeljivosti.

“Četvorica predsjednika jasno su se složili da prije svega u BiH prijeti opasnost daljeg širenja radikalnog islama. Drago mi je da su moje kolege upozorile da to širenje u velikoj mjeri financiraju izvori iz Saudijske Arabije”, rekao je Zeman, prenose beogradski mediji.

On je nakon dvodnevnog summita šefova država Višegradske grupe u Seksardu, na jugu Mađarske, rekao da podržava integraciju zemalja zapadnog Balkana u EU, ali da je Kosovo upitno zato što ga nisu priznale ni neke članice EU, prenosi Srna.

Predsjednici Poljske Andžej Duda, Češke Miloš Zeman, Slovačke Andrej Kiska i domaćin sumita, mađarski predsjednik Janoš Ader razgovarali su tijekom summita o problemima i eurointegraciji zapadnog Balkana i ocijenili da ulazak regije u Uniju treba podržati, potaknuti i ubrzati.

Predsjednik Zeman izjavio je na kraju summita da se u potpunosti slaže s idejom angažiranja da zapadni Balkan uđe u EU, ali je napomenuo da upitno ostaje Kosovo, pošto njegovu neovisnost nisu priznale sve članice EU, javila je češka agencija ČTK.

Predsjednik Češke protivnik je odluke tadašnje češke vlade da nakon nekoliko mjeseci prizna neovisnost Kosova i, kako je sam nedavno ponovio, odbija u Prištini imenovati veleposlanika.

>>> Predsjednik Češke Miloš Zeman: U BiH već vijore crne zastave Islamske države

 

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

OSNOVANA UDRUGA PRIJATELJA KRALJEVSKOG GRADA JAJCA

Objavljeno

na

Objavio

U Domu hrvatskih branitelja HVIDR-e Grada Zagreba u subotu 07. listopada 2017. godine održana je Osnivačka skupštine Udruge prijatelja kraljevskog grada Jajca

Sjednicu Osnivačke skupštine Udruge prijatelja kraljevskog grada Jajca, intoniranjem himne Republike Hrvatske i minutom šutnje za sve poginule hrvatske branitelje, otvorio je uvodničar gospodin Mijo Crnoja te je pozdravivši nazočne iznio ciljeve i razloge osnivanja ovakve udruge.

Naglasio je potrebu povezivanja Hrvata kraljevskog grada Jajca i svih drugih njegovih građana s brojnim raseljenim Jajčanima koji žive na području Grada Zagreba, kao i širom Republike Hrvatske. Udruga će promicati kulturne i povijesne vrijednosti jajačkog kraja i dati svoj puni doprinos očuvanju narodne baštine Hrvata kraljevskog grada Jajca. U suradnji sa srodnim udrugama, radit će na organiziranju svekolike pomoći hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini. Danas u Republici Hrvatskoj živi daleko više jajačkih Hrvata nego što ih je ostalo živjeti u jajačkom zavičaju. To je posljedica ratnih događanja 90-tih godina kada je Jajce bilo okupirano, a njegovi stanovnici protjerani. Poslije rata veliki broj jajačkih Hrvata vratio se u Jajce, ali je isto tako veliki broj i onih koji su ostali živjeti na području Republike Hrvatske. Cijenimo kako ćemo kroz kvalitetno organiziranje i ozbiljan pristup biti u mogućnosti pomoći Hrvatima u Jajcu, ali i svim Jajčanima koji žive u Hrvatskoj. Stoga smo i predložili osnivanje zavičajne Udruge prijatelja kraljevskog grada Jajca, koja će zastupati interese svih svojih članova.

Cilj Udruge je okupljati raseljene Jajčane kao i prijatelje Jajca te sve ostale građane koji su voljni postati članovi Udruge, a koji će poštivati Statut, tijela i odluke Skupštine udruge.

U nedjelju 8. listopada Dan neovisnosti Republike Hrvatske proslavili smo svetom misom u Crkvi blažene Djevice Marije Anđeoske. Ovaj dom Božji u Sesvetskoj Sopnici za misu zahvalnicu i susrete raseljenih Jajčanki i Jajčana nisu slučajno izabrali, jer je poznat  po okupljanju zavičajnih udruga iz Bosne i Hercegovine.

Svečano euharistijsko slavlje u samostansko-župnoj crkvi predvodio je fra Anto Šimunović, gvardijan samostana sv. Luke i župnik u Jajcu, uz suslavlje sopničkog župnika fra Zdravka Dadića i samostansko-župnog vikara fra Stipe Karajice.

Misi zahvalnici za svoj zavičaj, za stradale branitelje te sve pokojne nazočili su i brojni uglednici i gosti iz društvenog, javnog i političkog života Zagreba, Hrvatske i Jajca, kao i predstavnici drugih zavičajnih udruga Rame, Kotor Varoša, Gruda, Banja Luke, Uskoplja, Prstena i Bosanske Posavine.

Nakon svete Mise druženje je nastavljeno u kripti crkve uz koju je Franjevački samostan svetog Ilije. Sopnički župnik fra Dadić i predsjednik Udruge prijatelja kraljevskog grada Jajca zahvalili okupljenima, posebno izaslanstvu pristiglom iz Jajca, na čelu s predsjednikom općinskog Vijeća Ivi Šimunoviću.  Osobita radost bila je vidjeti veliki broj mladih kojemu je ovo prilika upoznati se sa tradicijom, običajima i kulturom svoga zavičaja. Prilika je to jedna od rijetkih za zbližavanje i održavanje veze s rodnim krajem, a čuvanje jezika i kulture jamstvo su očuvanja od zaborava tako bogate i vrijedne tradicije.

Zorica Gregurić

facebook komentari

Nastavi čitati