Pratite nas

Holokaust u SAD-u: 56.000.000 ubijenih beba

Objavljeno

na

Prošlog tjedna, točnije 22. siječnja, održao se u Washingtonu „Marš za život“ na kojem su sudjelovali deseci tisuća ljudi koji traže ukidanje zakona o abortusu u Americi i upozoravaju na činjenicu da je zbog tog zakona od kada je 1973. godine donesen pa do danas ubijeno 56 milijuna beba u SAD-u! Marš je ove godine bio slabije posjećen nego inače zbog iznimno niskih temperatura i snjega, zbog čega su otkazani brojni autobusi i avioni s putnicima za Washington. Proteklih godina marš je redovito svake godine okupljao između 400 000 i 650 000 sudionika.

U nastavku pročitajte tekst koji objašnjava na koliko su klimavim nogama postavljeni sudski presedani koji su doveli do ozakonjenja abortusa u Americi.

Marš za život održava se na obljetnicu presuda koje su dovele do ozakonjenja abortusa u Americi, točnije presuda američkog Vrhovnog suda u postupcima Roe v. Wade i Doe v. Bolton. Prošle godine je uoči obljetnice objavljen tekst, kojeg prenosimo u nastavku, upravo o tim slučajevima i dvjema ženama koje su zloupotrebljene da bi došlo do ozakonjenja abortusa. S obzirom da danas slični sudski i pravosudni manevri (o čemu svjedočimo i u Hrvatskoj podmetanjem Zakona o životnom partnerstvu protivno volji naroda izraženoj na referendumu) dovode do ozakonjenja rodne ideologije i istospolnih „brakova“ nije teško povjerovati u istinitost tvrdnji iz teksta. Za ozakonjenje zla abortusa, pri čemu zločin postaje ljudsko pravo, najviše su krivi zakonodavci koji tada sigurno nisu mogli predvidjeti stravičnu brojku od 56 milijuna beba koje su pobijene kao posljedica donošenja zakona. Isto tako se danas ne mogu predvidjeti sve moguće posljedice promjena prirodnih zakona sukladno rodnoj ideologiji, ali ono što jest moguće predvidjeti i što većinu ljudi užasava trebalo bi savjesnim zakonodavcima biti dovoljno da se od takvih promjena na vrijeme odustane.

Prema podacima iz jednog drugog teksta objavljenog u hrvatskom časopisu Lider 2012. godine pod naslovom „Zakon o pobačaju: Suci Ustavnog suda nemaju nikakvu odgovornost“, u nas je abortus legaliziran 1971. godine Zakonom o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece (NN 18/78.). Zakon kojim je legaliziran pobačaj donijet je prvi puta u komunističkom SSSR-u 30-tih godina prošlog stoljeća. Blaženi Alojzije Stepinac, nadbiskup zagrebački, već je 10. siječnja 1940. uputio pismeni apel hrvatskim liječnicima da se što intenzivnije bore protiv zla pobačaja koji je „zauzeo toliki mah u našoj domovini, da pomalo dobiva karakter pravog narodnog samoubojstva.“

Prema tekstu iz Lidera, u ladicama Ustavnog suda već 20 godina stoji predmet ocjene ustavnosti hrvatskog Zakona o pobačaju koji se kao ‘vrući krumpir’ prebacuje iz ruke u ruku sudaca Ustavnog suda. Sudac kod kojeg se predmet na kraju udomaćio navodno je „zatražio na više desetaka adresa, doslovce diljem Hrvatske, mišljenja raznih stručnjaka o problemu pobačaja. Obratio se svim medicinskim i pravnim fakultetima u Hrvatskoj, Katoličkome bogoslovnom fakulteta, uglednim riječkim stručnjacima za moralnu teologiju itd.“

U tekstu se dalje navodi kako je sucima Ustavnog suda lakše držati predmet u ladici nego postupiti slično kao i njihovi kolege u Saveznome ustavnom sudu Njemačke. Tamo je odlučeno da se zbog štetnosti pobačaja neizbježni pobačaji obavljaju isključivo u bolnicama uz obavezan proces stručnog savjetovanja pri kojem se ženu odgovara od abortusa te je propisano obaveznih 3 dana čekanja.

U Hrvatskoj nema apsolutno nikakvih restrikcija za pobačaj unutar 10 tjedana trudnoće te se usprkos predmetu koji stoji u ladicama Ustavnog suda i koji bi do takvih ograničenja mogao dovesti ubojstva nerođene djece neometano odvijaju jer suci Ustavnog suda ne žele ograničiti sigurne prihode privatnih ginekologa koji zarađuju na nesreći žena i muškaraca koji pristaju na abortus, u većini slučajeva ni ne znajući što stvarno time rade svom djetetu i kakve će to posljedice imati za ženu. Jedino ograničenje i kakvu takvu branu još većem broju abortusa u Hrvatskoj predstavljaju liječnici koji koriste pravo na priziv savjesti i odbijaju sudjelovati u pobačaju.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Grčka će modernizirati svoju flotu F-16, Hrvatskoj nude 12 zrakoplova u starijoj verziji

Objavljeno

na

Objavio

Američki State Department odobio je paket nadogradnje F-16 zrakoplova Grčkih (Helenskih) zračnih snaga za koji se pretpostavlja da bi Grčku koštao oko 2,4 milijarde dolara.

Konkretno, tim bi se paketom nadogradila grčka flota F-16-ica u Block 30, Block 50, Block 52+ i Block 52+ Advanced konfiguracijama, a svi bi se nadogradili na najnoviju F-16V (Viper) konfiguraciju.

Prema američkoj Agenciji za obrambenu suradnju, u paketu su ponuđene sve nužne komponente da se 123 F-16C i F-16D borbena zrakoplova (od ukupno 155 koliko ih se nalazi u sastavu Grčkih zračnih snaga prema podacima World Air Forces) moderniziraju na F-16V standard koji je kompanija Lockheed Martin prvi put predstavila 2012. godine. To znači da bi po zrakoplovu Grčka modernizaciju platila nešto manje od 20 milijuna dolara, piše Defense news, prenosi jutarnji list

– Ova nadogradnja bi Grčkoj pomogla da odvrati potencijalne regionalne prijetnje, da ojača svoju obranu i da provodi protu-terorističke operacije – stoji u objavi Agencije za obrambenu suradnju.

Ova vijest objavljena je tijekom posjeta grčkog premijera Aleksisa TsiprasaWashingtonu, gdje se se susreo s predsjednikom SAD-a, Donaldom Trumpom. Američki predsjednik, poznat po oštroj kritici država članica NATO pakta koje ne troše najmanje 2% svojeg BDP-a na obranu na što ih pakt obvezuje, očekivano je pohvalio Grčku zbog želje da modernizira flotu.

– Oni moderniziraju flotu svojih F-16 zrakoplova. A to je fantastičan zrakoplov – rekao je Trump prije sastanka s Tsiprasom, a prenosi Drive Warzone.

Ako do modernizacije zaista dođe grčki F-16 dobili bi novi APG 83 aktivni elektronički radar (AESA), nove kompjutore, nove sustave navigacije, nove multifunkcionalne displeje, napredniji sustav podatkovne veze i tako dalje…

Inače, na F-16V standard već se počela modernizirati flota F-16-ica Zračnih snaga Tajvana, a nova 22 F-16V naručio je Bahrein koji će to u kompletnom paketu opreme i obuke platiti 2,78 milijardi dolara.

Na kraju, podsjetimo da su i Grčka i SAD dale ponude za prodaju 12 borbenih zrakoplova Hrvatskoj, uz to da su Grci ponudili F-16 Block 30 varijantu, dok su Amerikanci ponudili potpuno novu F-16 Block 70/72 varijantu, vrlo sličnu gore spomenutom F-16V standardu na koji bi se nadogradili grčki lovci. Uz njih su pondu dali i Izraelci (riječ je, navodno, o njihovim Barak i Braaket varijantama F-16 zrakoplova) te Šveđani koji su ponudili svoje JAS 39 Gripene C/D.

Vojni analitičar Jan Ivanjek za Globus je procijenio da bi u slučaju da Hrvatska kupi grčke F-16-ice, naša država osigurala prevlast u zraku na 10 do 15 godina, nakon čega bi njihovu eventualnu modernizaciju na F-16V standard platila do 50 milijuna dolara po komadu. Novi američki F-16 block 70/72 borbeni zrakoplovi bi pak Hrvatsku koštali oko 90 milijuna dolara po komadu, s obukom i logistikom, procjenuje Ivanjek.

 

F-16 Block 70 pruža Hrvatskoj apsolutnu zračnu dominaciju za narednih 40 godina

facebook komentari

Nastavi čitati

Razgovor

Stier: Posjet će otvoriti nove perspektive za naše tvrtke koje rade na ruskom tržištu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u službenom je posjetu Rusiji gdje je u Sočiju održala sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Prvi je to službeni posjet jednog hrvatskog predsjednika Ruskoj Federaciji od 2009. Nakon razgovora potpisan je niz zajedničkih akata između dvije države koji bi trebali poboljšati odnose dviju država.

Više o ovom susretu i hrvatsko-ruskim odnosima u Studiju 4 govorio je saborski zastupnik HDZ-a Davor Ivo Stier. “Mislim da je jako dobro da je došlo do susreta na ovoj razini. Intencija je bila da otvorimo i proširimo jedan kanala dijaloga s Ruskom Federacijom. Jasno, u taj dijalog ulazimo s pozicije članice Europske unije i NATO-a, ali isto tako želimo uvažavati ulogu koju Ruska Federacija ima na međunarodnoj sceni, pogotovo na jugoistoku Europe.

Naravno, nije tu samo pitanje sigurnosne situacije. Ima tu niz pitanja, gospodarskih i tako dalje. Dakle, taj kanal je potreban i potvrđen je posjetom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović”, rekao je Stier.

Govorilo se i o očekivanjima od gospodarskog foruma u Moskvi, za koji vlada veliki interes s obje strane i očekuju se konkretni rezultati. Radi se dosad o najjačem gospodarskom izaslanstvu koje prati predsjednicu, a uz predstavnike 90-ak hrvatskih tvrtki s ruske strane je potvrđeno sudjelovanje 245 tvrtki. Stier je istaknuo kako taj forum može otvoriti nove perspektive za naše tvrtke koje rade na ruskom tržištu.

Rekao je i da je rusko tržište od oko 140 milijuna stanovnika iznimno važno za hrvatske tvrtke te da je dobar pokazatelj za to rast izvoza u prvih sedam mjeseci od 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. “Postoji jedno područje koje nije obuhvaćeno sankcijama, tu postoje legitimni interesi i mislim je je s te strane ovaj posjet važan pogotovo jer se na tržištima poput ruskog jako gleda kakvi su politički odnosi. Kada se vidi da je šeficu hrvatske države primio predsjednik Putin to je isto jedan politički signal i gospodarskim subjektima, kazao je. “Alternative dijalogu nema i dobro da je Hrvatska išla ovim putem. Meni je drago da je došlo do ovakvog razgovora na najvišoj razini”, istaknuo je.

Bilo je riječi i o sektoru energetike. Putin je u jučerašnjem razgovoru istaknuo da je Hrvatska je veliki uvoznik ruskih naftnih derivata, da je prošle godine kupila je 350 tisuća tona nafte te da Rusija zadovoljava gotovo pola hrvatskih potreba za plinom. “Za Hrvatsku je to od strateške važnosti. Hrvatska država ima interes da se izgradi LNG terminal. On je važan zbog geostrateških prilika, zbog diverzifikacije nabave plina i razvijanja tržišta. Hrvatska mora na tome ustrajati”, rekao je.

Kad je riječ o Agrokoru, očekivalo se da će to biti jedna od glavnih tema, međutim sudeći prema izjavama, to i nije bilo baš tako, rečeno je. Putin je samo rekao da na hrvatskom tržištu uspješno djeluju ruske banke te da Sberbank i VTB sudjeluju u programu financijskog ozdravljenja Agrokora. “Nije neočekivan takav scenarij. Nije to forma gdje ćete vi ući dublje u razgovor o takvoj problematici”, komentirao je ovo vruće pitanje Stier.

Govorilo se i o tome da je predsjednica RH predsjedniku Putinu ponovila ono što je već rekla u Varšavi vezano uz Inicijativu tri mora, a to je kako ona nije usmjerena niti protiv Rusije, niti Njemačke, a niti Europske unije. Bilo je riječi i o ukrajinskoj krizi, a jedna od tema bio je i problem onečišćenja za koje je odgovorna rafinerija u Slavonskom brodu, a koja je u vlasništvu ruske kompanije Zarubežnjeft.

“Sama činjenica da je do ovog sastanka došlo i da će doći do uzvratnog posjeta pokazuje da imamo tu dinamiku posjeta na visokoj razini i to je upravo ono što smo htjeli, a to je imati otvoren kanal komunikacije s Ruskom Federacijom na najvišoj razini. Rusija je veliki igrač na svjetskoj sceni, a nas pogotovo zanima stabilnost jugoistoka Europe i zbog toga moramo imati otvoreni kanal s Ruskom Federacijom”, naglasio je Stier.

Predsjednica: Predstavila sam Putinu Inicijativu triju mora i pozvala ga u Hrvatsku

facebook komentari

Nastavi čitati