U HRVATA MAHA HVATA – „SIVA EKONOMIJA“

0
arhiva

Svaka turistička sezona u RH ima svoje specifičnosti pa tako i ova 2017.

DZS je na svojim službenim stranicama, 07.07.2017., objavio da je broj noćenja turista u svibnju 2017., u  komercijalnim objektima, u „padu“ u iznosu od – 3,4 %. Na prvi pogled čini se da su podatci uvjerljivi i točni, ali…..

U jednoj od prošlih analiza skrenuo sam pozornost da će broj noćenja turista u komercijalnim objektima u svibnju 2017. biti „stagnacijski“ ili u eventualnom rasponu +/- 2,0 % u odnosu na svibanj 2016.
Kako to već biva, „kopajući“ gdje sam pogriješio i jesam li pogriješio u prvotnim procjenama, ipak nisam pogriješio, „neslužbeno“.

Nije pogriješio ni DZS jer je samo prenio prikupljene i dostavljene službene podatke.
Malo je vjerojatno da je povećanje broja dolazaka turista od + 4,1 % ostvarilo pad broja noćenja u iznosu od -3,4 %. Moguće je, ali podatci iz „urnebesnog“ travnja i podataka o GRANIČNOM PROMETU nikako se ne slažu jer je cca 251 000 stranih državljana iz travnja „prešlo“ u svibanj za razliku od 144 00 iz travnja 2016., što u konačnici govori o još većoj razlici.

Nemam namjeru opterećivati cijenjene čitatelje svakom provjerljivom brojkom, ali moram zaključiti da je u „vakuumu“ nestao poneki dodatni postotak ukupnog broja noćenja turista u svibnju.
To je „normalna“ pojava iz raznih razloga kao i svake godine, ali ovako odstupanje u svibnju vodi sigurno u još veće odstupanje u lipnju za koji već postoje osnovane indicije da se i to dogodilo, ali u još većem postotku nego u svibnju.

Kao dodatni argument potvrde povećanog udjela „sive ekonomije“ u turizmu, u svibnju 2017., moram istaknuti rast Trgovine na malo koji bilježi nominalan rast od + 7,4 %, a realan rast u iznosu od + 5,0 %,  (Izvorni podatci), a „pad“ broja turističkih noćenja od -3,4 %. (! ? ! ? )

Kako tomu „doskočiti“, da ta odstupanja budu u „normalnim granicama“,  je ipak prvenstveno pitanje za turističke zajednice i za buduća vremena jer su u pravilu one i najveći „gubitnici“.

Molim da se ne zaključi da nekog optužujem za nešto, ali tako kažu brojke, a ne autor ovih redaka.

U konačnici, nije to baš toliko ni „loše“  ni „katastrofalno“ jer ukupni novac koji je tim  putem „prikupljen“ nije „otišao u vjetar“, već je ostao u RH, a jedini možebitni „gubitnici“ su TZ koje u pravilu i nemaju otvorene urede u manjim mjestima ni u svibnju ni u lipnju, a pogotovo u „unutrašnjosti“ 10 – 30 km od mora i plaža. Destinacije udaljene od mora postaju pravi HIT turističke ponude i to treba podržati i razumjeti kao i da nije isplativo Turističkim zajednicama imati (još) svoje urede na tim područjima gdje praktički nije moguće fizički prijaviti boravište turista.

Za hrvatski turizam i Državu nikada nisu bile „štetne“ posljedice (nemogućnosti) neprijavljivanja gostiju u unutrašnjosti npr. Dalmatinske zagore, unutrašnjosti Istre, ….,  ali jesu one baš uz more i plaže gdje se odvija cca 98% ljetne turističke sezone na Jadranu.

No, i svibanj i lipanj su za nama i sad više „nema popravnog ispita“, ali nam ovo može poslužiti „kao škola“ za buduća vremena i povećanu aktivnost TZ i Inspekcijskih službi.

Kad već spominjem Inspekcijske službe one imaju najveću učinkovitost samo svojom pojavom i bez da napišu bilo kakvu kaznu, što u konačnici i jeste najbolji i najefikasniji  način u suzbijanju i „kontroli“ tzv. „sive ekonomije“.

Usporedbe radi, skoro svaki vozač odmah podiže nogu s papučice gasa svog automobila kad mu vozači iz suprotnog smjera svjetlosnim signalima „jave“ da je Policija na cesti. Baš iz tog razloga najdraže mi je vidjeti policijske službenike pored ceste pa i da nikog ne zaustave i ne napišu nikakvu kaznu, oni su već odradili najveći i najhumaniji posao u očuvanju života na našim prometnicama i to samo svojom pojavom.

Tzv. „siva ekonomija“ je dio svakog društva i Države i nužna je, ma kako se to činilo „neprimjerenim“, ali je baš ta tzv. „siva ekonomija“ ( „kontrolirana“ ) jedan od pokretača svakodnevnog života i teško razumljiva mnogima. To nikako ne znači da ju treba „hraniti“ ili poticati, već naprotiv, kontrolirati i smanjivati njezin utjecaj na društvo u cjelini.

S ili bez „sive ekonomije“

Hrvatska ide dalje unatoč i usprkos!

Milivoj Lokas/Kamenjar.com

facebook komentari