Pratite nas

Hrvati, ako Ukrajina ne plati račune, ni vi nećete imati plina

Objavljeno

na

Ruski predsjednik Vladimir Putin uputio je pismo čelnicima 18 europskih zemalja koje primaju ruski plin preko Ukrajine o tome da će Rusija “u potpunosti ili djelomično obustaviti isporuku plina preko Ukrajine” ukoliko ta zemlja i dalje nastavi s neplaćanjam plina koji dobiva iz Rusije.

U kabinetu Zorana Milanovića potvrđeno je Jutarnjem listu da je pismo ruskog predsjednika poslano i hrvatskom premijeru. Kako nam je rečeno, pismo će biti pomno proučeno.

Putin čelnike 18 europskih zemalja upozorava na to da će potrošači u njihovim zemljama biti u velikoj opasnosti ukoliko Ukrajina nastavi s neplaćanjem te ih poziva na hitno rješavanje situacije s Kijevom.

Napominje da je Rusija u posljednje četiri godine s nižim cijenama plina i opraštanjem kazni za neplaćanje računa subvencionirala ukrajinsko gospodarstvo s 35 milijardi dolara i upozorava kako nije moguće više tako poslovati.

Ovo je prvi put od izbijanja krize u Ukrajini da je Putin Europi zaprijetio smanjivanjem i zaustavljanjem isporuke plina preko ključnog plinovoda kojim Europa prima 15 posto potrebnih količina plina.

Putin je europske čelnike optužio da su politikom neravnoteže u trgovini s Ukrajinom tu zemlju doveli u ekonomsku krizu te ih poziva da bez odgode održe konzultacije na razini ministara gospodarstva, financija i energetike kako bi se našlo rješenje za stabilizaciju ukrajinskog gospodarstva i osigurala isporuka i tranzit ruskog prirodnog plina. Ruski predsjednik je istaknuo da je Rusija spremna u tome sudjelovati, ali samo kao ravnopravni partner.

Ukrajina je Rusiji prestala plaćati isporučeni plin u kolovozu prošle godine te se dug popeo na 2,2 milijarde USD. Osim toga, Gazprom je od 1. travnja Ukrajini cijenu kubičnog metra plina povećao 44 posto, na 485 dolara za 1000 kubičnih metara, a Moskva je Ukrajini uvela izvoznu carinu za plin koja dosad nije postojala.

Ove Putinove prijetnje dolaze samo nekoliko dana prije najavljenog sastanka predstavnika SAD-a, Ukrajine, EU i Rusije na kojem bi se trebalo raspravljati o razrješenju stanja u Ukrajini te upozorenja iz NATO-a da je 40 tisuća ruskih vojnika raspoređeno na istočnoj ukrajinskoj granici i spremno za invaziju.

Istodobno, energetski analitičari upozoravaju kako Gazprom ipak nije sklon obustaviti tranzit plina kupcima u Europi jer bi time izgubio velike prihode, ali i imidž pouzdanog dobavljača. No, ukoliko im Putin to naredi, Uprava Gazproma vjerojatno će bez previše razmišljanja zatvoriti plinske ventile prema Ukrajini.

Iako bi takva Gazpromova odluka izazvala velike potrese na europskom tržištu i Europu uvela u veliku nestabilnost, naši sugovornici naglašavaju kako to u ovom trenutku ne bi imalo neke velike posljedice na Hrvatsku. Naime, Hrvatska u ovom trenutku ne uvozi plin iz Rusije. Dapače, Hrvatska zahvaljujući dvjema blagim zimama i općenito smanjene potrošnje, ima i višak plina.

Hrvatska još od 2010. godine ne uvozi plin preko Gazproma. Kao tada jedini dobavljač plina, Ina je te godine potpisala četverogodišnji ugovor o nabavci plina s talijanskim ENI-jem.

Ugovor je istekao 31. prosinca 2013., a u međuvremenu se tržište dobavljača plina liberaliziralo i Ina više nije jedini dobavljač. Nakon isteka ugovora s ENI-jem, Ina ga nije produžila te se nagađalo kako će ta kompanija plin nabavljati iz domaćih izvora, plinskih polja u Jadranu prije svega, i na spot tržištu.

U ovom trenutku Hrvatska 70 posto svojih potreba za plinom realizira domaćom proizvodnjom, a plinska skladišta su dupkom puna. Analitičari upozoravaju kako je potrošnja plina u Hrvatskoj u posljednje dvije godine znatno pala. Primjerice, 2011. godine potrošeno je 3 milijarde, a prošle godine oko 2,8 milijardi kubičnih metara plina.

(JL)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Intervju

Plenković: Rasprava u Saboru pokazala kritizerstvo bez argumenata

Objavljeno

na

Objavio

U povodu prve godine rada svoje Vlade, premijer Andrej Plenković Hrvatskom je saboru podnio izvješće.

U jednosatnom govoru spomenuo je mnoge probleme s kojima se Vlada susrela u protekloj godini. Oporbeni klubovi žestoko su kritizirali njegov govor.

U razgovoru za HRT premijer Plenković je rekao kako je rasprava u Saboru pokazala jedno kritizerstvo bez argumenata koje nije bilo na razini jedne konstruktivne rasprave. Meni se čini da smo na sva četiri ključna stožerna programa naše vlade odgovorili. Unijeli smo gospodarsku sigurnost, rast i društvenu solidarnost.

Naglasio je činjenicu da nije bilo trećih izbora u manje od 24 mjeseca, a to bi bilo jako loše i za institucije i za političke stranke. S te strane sam jako zadovoljan da su kolege iz HNS-a prepoznali poruku važnosti stabilnosti, koja je bila poruka međunarodnim financijskim, gospodarskim institucijama.

Pogledajte gospodarski rast, smanjenje javnog duga, proračunskog manjka, najnižu stopu nezaposlenosti, najbolju turističku sezonu… Svi pokazatelji idu u pozitivnom smjeru, istaknuo je Plenković.

Govoreći o problemu iseljavanja iz Hrvatske, premijer je rekao kako to nije problem nastao 16. listopada 2016. godine, već problem koji traje već nekoliko godina. Naš je cilj demokratska revitalizacija zemlje i u tom smislu smo poduzeli niz mjera. Sve njih sam pobrojio u godišnjem izvješću pred zastupnicima. Od rodiljnih naknada, porezne reforme, sufinanciranja stambenih kredita.

Sve su to mjere koje idu za demografskom obnovom, a sadržane su u našem programu. One će ići za tim da našim mladim obiteljima stvorimo preduvjete da ostanu u Hrvatskoj, kazao je. Istaknuo je kako je jučer na užem kabinetu Vlade odlučeno da će se pronaći sredstva za svih 2400 zahtjeva koji  su podneseni za stambeno sufinanciranje.

Premijer je istaknuo kako su početkom godine prepoznali probleme u Agrokoru i na njih reagirali na najbolji mogući način. To je kompanija koja je u privatnom vlasništvu i koja je imala velik utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Nismo imali drugog scenarija nego ići s posebnim zakonom koji bi spriječio gospodarski i financijski krah ne samo te kompanije već i kompanija koje su s njom povezane, rekao je. Dodao je i da je to bila politička odluka i jedini mogući politički odabir.

Kolege iz oporbe ne prepoznaju ono što smo učinili i dobili s Lex Agrokorom. Ispadamo kao netko tko je napravio neki potez koji nije bio dobar. Nismo radili populistički, nismo radili napamet. Na nama je bilo da utvrdimo činjenice, a na savjetnicima da pomognu u dogovoru s vjerovnicima kako napraviti  put prema nagodbi i dugoročnoj održivosti kompanije i očuvanju radnih mjesta, istaknuo je Plenković.

Na pitanje je li potrebno utvrditi političku odgovornost kad je u pitanju Agrokor, premijer je kako im je u interesu da se se rasvijetle sve okolnosti koje su dovele do ove situacije u Agrokoru. Hoće li to biti istražno povjerenstvo ili neki drugi način rasprave u Saboru pred nekim saborskim odborom – to je pitanje u vezi kojega smo otvoreni.

Ono što je važno reći je to da samo istražno povjerenstvo regulirano zakonom te da njegov Članak 4 ne ostavlja baš previše mjesta za interpretaciju. Prema mišljenju mnogih pravnih autoriteta ukoliko se pokrene kazneni postupak istražno povjerenstvo prestaje s radom. To ne znači da Vlada i HDZ ne žele da se rasvijetli sve vezano uz Agrokor. Upravo obrnuto, mislim da bi to bilo zdravo za hrvatsko društvo, naglasio je Plenković.

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Svi uhićeni u aferi Agrokor na slobodi; istražni zatvor za Ivicu Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Preokret u slučaju Agrokor. Odluka istražnog suca glasi: Svi osumnjičeni i privedeni su slobodni i večeras mogu svojim kućama. No, to se ne odnosi na Ivicu Todorića kojemu je određen istražni zatvor.

To znači da Todorićevi sinovi mogu doći u Hrvatsku dati svoj iskaz, neće biti pritvoreni.

Odvjetnici osumnjičenih iznimno su zadovoljni odlukom istažnog suca. Razlog takvoj odluci leži u tome da je prošlo šest mjeseci od početka afere te da nema straha od utjecaja na svjedoke. Svi odvjetnici slažu se u jednom – ovo je poraz Državnog odvjetništva.

Za sada se zna da Ante Todorić dolazi u Hrvatsku. Za Ivicu Todorića nemamo potvrdu da će doći i pristati na istražni zatvor.

Uz Todorića i sinove, koji nisu u Hrvatskoj, u slučaju Agrokor su osumnjičeni i u ponedjeljak uhićeni Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić.

Uz Todorića i sinove, koji nisu u Hrvatskoj, u slučaju Agrokor su osumnjičeni i u ponedjeljak uhićeni Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.

Svi osumnjičeni terete se za više kaznenih djela protiv gospodarstva i kaznena djela krivotvorenja, odnosno za zlouporabe u gospodarskom poslovanju, krivotvorenje isprava i nezakonito vođenje poslovnih knjiga.

Moj branjenik je, kao što govorimo već dva dana, izvan Republike Hrvatske. On je na putu prema Hrvatskoj. Stupio je u kontakt jučer u poslijepodnevnim satima s djelatnicima policije. Od njega je zatraženo da dođe u Republiku Hrvatsku i on je obećao da će doći. On je čovjek koji drži svoja obećanja i doći će. – Kad će doći? – Vrlo vjerojatno tijekom sutrašnjeg ili najkasnije preksutrašnjeg dana. – Je li krenuo ili nije? – Krenuo je. – A gdje je sad? – Ne mogu vam to reći, ja vam nisam ni u ova dva dana ni u jednom trenutku potvrdio da je on u Londonu, rekao je Fran Olujić, odvjetnik Ante Todorića, javlja HRT

Todorić javio policiji: Sutra se vraćam u Hrvatsku

facebook komentari

Nastavi čitati