Hrvati bi trebali ozbiljno shvatiti popis stanovništva

0

O rezultatima popisa ovisit će kreiranje svih budućih promjena u BiH, kao što su promjene ustava i novo uređenje zemlje, glavna je poruka koja se posljednjih dana upućuje Hrvatima u Bosni i Hercegovini kako bi ih se potaknulo da se odazovu popisu stanovništva.

Hrvati, poput primjerice Bošnjaka, nemaju dvojbi oko pojedinih odgovora s popisa, pa se očekuje da nacionalnost, vjera i pismo kod većine Hrvata neće biti ”zbunjujuća pitanja”. No, kako se navodi u pozivima za popis, za Hrvate će popis biti od ključne važnosti zbog drugih društvenih i političkih kretanja u BiH.

Politička težina

Hrvati, unatoč tomu što su konstitutivni narod u BiH i što im se ustavom jamči jednakopravnost, nakon popisa saznat će svoju stvarnu političku težinu.

Tako je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u nedavnom intervjuu za Večernji list rekao kako je popis stanovništva, koji će se održati od 1. do 15. listopada, prevažan za hrvatski narod, ali i za BiH u cjelini.

-Oko popisa se mnogo špekulira, jer se od njega želi praviti politički dokument i iz njega se izvlačiti mnogo onoga što on u  sebi ne krije kao statistički normativ. Preko popisa se žele slati i određene poruke. Znam da je bilo interesa određenih, prije svega među Bošnjacima, da se kroz popis profilira i četvrti narod koji bi trebao biti brojniji od Hrvata, pa da se i na taj način špekulira o jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH, rekao je Čović i dodao kako je popis stanovništva zaštita Hrvata u BiH, te kako je to i zaštita interesa Katoličke crkve u BiH pa i BiH kao države.

Bošnjaci i Srbi izjašnjavali se kao Hrvati

Zamjenik predsjednika HDZ-a BiH Nikola Lovrinović, koji je imenovan koordinatorom za popis stanovništva ispred HDZ-a, naveo je kako pripreme za popis teku bez većih poteškoća te je uputio poziv svim Hrvatima koji su izvan BiH da se od 1. do 15. listopada nađu na području BiH ili na neki drugi način iznađu rješenje kako bi bili obuhvaćeni popisom.

Kazao je ukoliko ne budu popisani da će to biti još jedan veliki udar na položaj Hrvata u BiH čiji je broj znatno smanjen zbog ratnih događanja, u odnosu na popis iz 1991. godine.

Upitan za popis u Republici Srpskoj i tamošnje popisivačke timove, Lovrinović je kazao da su se u nedostatku hrvatskih popisivača, Bošnjaci i Srbi izjašnjavali kao Hrvati, ali da je ta pojava zabilježena u manjem broju sredina te da neće u konačnici bitnije utjecati na popisni proces.

Uputio je apel svim Hrvatima u BiH da se upišu kao Hrvati, katolici, koji govore hrvatskim jezikom i da žive u BiH.

Popis za budućnost društva BiH u cjelini

I Crkva u BiH smatra kako je popis prevažna stvar za Hrvate. U priopćenju Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine navodi se kako se radi o vrlo važnom događaju , koji će svojim statističkim podacima, a posebno onim demografskim, ne samo ponuditi informacije o sadašnjem stanju nego bi rezultati mogli uvjetovati budućnost društva BiH u cjelini, a time i hrvatskog naroda i Katoličke crkve u BiH.

Nadbiskup vhbosanski kardinal Vinko Puljić naveo je kako je i moralna obaveza svakog katolika očitovati svoju vjersku pripadnost i izjasniti se katolikom, pa i na popisu stanovništva. Kardinal Puljić nije želio da prejuducira šta bi popis mogao pokazati kada je u pitanju broj katolika u BiH, ali je naglasio da je njihova obveza da se odazovu popisu.

I biskup banjalučki Franjo Komarica je, ukazujući na važnost popisa stanovništva, ipak naveo da je sada jedva pet posto od onoga broja katolika u Banjalučkoj biskupiji i RS, posebno u Posavini koji je bio prije rata.

Svakog dana nestanu dvije četveročlane hrvatske obitelji

1234141_508100362607866_445865625_nA podaci Katoličke crkve su alarmantni za Hrvate, pa tako prema nekim izračunima svakoga dana iz BiH nestanu dvije četveročlane hrvatske obitelji. Zemlju je, prema podacima Crkve, u posljednjih deset godina napustilo 32.000 Hrvata, pa se tako brojka od prijeratnih 760.000 na kraju 2012. godine spustila na oko 430.000. Brojke iz popisa 1948. godine govore kako je Hrvata u BiH bilo 613.895, odnosno 23.94 posto.

No, tako u Hrvatskom svjetskom kongresu smatraju da će ukoliko broj Hrvata s prijeratnih 17 posto spadne ispod deset posto, biti teža pregovaračka pozicija u Bosni i Hercegovini gdje se o svemu pregovara i bazira na brojčanom balansu.

U toj udruzi smatraju kako je zbog toga popis stanovništva u BiH najvažniji događaj za Hrvate izvan Hrvatske i o njegovu rezultatu ovisit će položaj Hrvata u BiH.

S druge strane, brojke iz probnog popisa provedenog u našoj zemlji od 15. do 29. listopada prošle godine govore kako najmanje polovinu stanovništva Bosne i Hercegovine čine Bošnjaci, drugi po brojnosti su Srbi – 32 posto, 12 posto populacije izjasnilo se kao Hrvati, a u kategoriju „ostali” svrstalo se šest posto građana.

O rezultatima popisa ovisit će i druge stvari osim političke težine. Tako će rezultati popisa utjecati i na novu raspodjelu sredstava od neizravnih poreza za općine jer će se konačno znati točan broj i omjer stanovnika u općinama. Popis će utjecati i na planiranje razvojnih politika te za izradu projekata za korištenje sredstava iz IPA fondova.

No, kad se o popisu priča, uglavnom se govori o tome da će se vidjeti gdje je tko koliko stradao i tko je koga više protjerao.

Temelji konstitutivnosti i jednakopravnosti

S druge strane, teško je uvjeriti Hrvate, kao i druge narode, da će im i popis biti od koristi kako ih se pokušava uvjeriti čak i u onim mjestima gdje se uspio sačuvati suživot jer loša ekonomska situacija kvari i demografsku sliku pojednihih područja.

Hrvati bi, koji su dobrim djelom dosta vremena zanemarivali situaciju u BiH posebno u pogranilnim dijelovima uz Hrvatsku  gdje su u većini, u ovom popisu trebali bi pokazati društvenu ozbiljnost i pripadnost zemlji u kojoj žive i koja odlučuje o njihovoj sudbini. Popis stanovništva trebao bi dodati još čvrstine u temelje konstitutivnosti i zajamčene jednakopravnosti, a konačna brojka pokazati na kojim temeljima Hrvati u BiH trebaju graditi svoju budućnost.

ps/dnevno.ba

facebook komentari