Hrvati u BiH su ostali bez institucija. Jedan narod mora imati infrastrukturu

    0

    Hrvati u BiH imaju dovoljno potencijala kako bi iznijeli priču HAZU-a BiH. Radit ćemo i na podizanju mladih kadrova koji će jednoga dana ovo preuzeti – rekao je Pehar

    Hrvati u BiH su ostali bez institucija. Jedan narod mora imati infrastrukturu

     

    Osnivanje Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini označeno je kao povijesni trenutak za hrvatski narod u ovoj zemlji. Akademija će predstavljati kralješnicu intelektualne snage Hrvata u BiH, a trenutno ima 13 redovnih i 10 dopunskih članova. O budućem radu HAZU-a BiH, planovima, budućim članovima i ostalim pitanjima vezanim uz ovu temu razgovarali smo s prvim predsjednikom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Bosni i Hercegovini prof. dr. Jakovom Peharom.

    • Na svečanoj sjednici ovoga tjedna je rečeno kako je ovaj proces trajao jako dugo. Koliko se radilo na ovome projektu?

    Počelo se raditi 2000. godine iako je Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost osnovano 1993. U jednom trenutku sam postavljen za predsjednika Inicijativnog odbora gdje nas je bilo jedanaest. I počelo se raditi. Išli smo u Zagreb, Banju Luku, gledali što ljudi rade, kako se ovakve institucije organiziraju. Prije 11 godina projekt je podržalo i Sveučilište u Mostaru. Od tada gledamo pravnu osnovu za osnivanje ovog HAZU-a BiH. Ozbiljno se počelo raditi prije 3 godine, zakon je usvojen u HNŽ-u koji je bio okvir za HAZU BiH i konačno je došlo do realizacije projekta i ideje. Osnovano je povjerenstvo, birali smo matičare…

    • Što su matičari u ovome procesu?

    Oni su osnivatelji institucija. Jedino matičari ili akademici mogu birati akademike. Imali smo 13 matičara. Sedam je iz HAZU-a iz Zagreba, 5 iz ANU BiH i jedan iz ANU-a RS. Oni koji su kandidirani za akademike su napravili curriculume. Dobili su i naputke i kriterije koje trebaju zadovoljiti. Matičari su imali mjeseci i pol dana da prouče dokumente, neki rokovi su čak produženi kako bi se dokumentacija koja nam je dostavljena bila detaljno pregledana. Sve je ispitano i svi su potpisali, dokumenti su u arhivi Akademije sada.

    • Koliko HAZU BiH može imati članova?

    Po odrednicama Akademije možemo imati 15 akademika. Redovnih.

    • Što je idući korak?

    Puno je posla ostalo za iduću sjednicu. Formiranje razreda, izbor tajnika, pravilnik o organizaciji i sistematizaciji, pravilnik o naknadama, program rada, što je jako važno i diplome.

    • Mnogo je špekulacija oko osnivanja Akademije. Od onih političkih, pa do nacionalnih. Što je plan HAZU-a BiH u vremenu koje je pred nama?

    Cilj je isti kao kod ostalih akademija. To je da potičemo, da popunjavamo praznine u korpusu u kojem se nalazimo i konačno da vodimo računa da svaki narod ima svoju infrastrukturu. Znanstvenu, kulturnu… Mi nemamo institucija. Hrvati u Bosni i Hercegovini to nemaju. Ono malo što smo imali je izgubljeno prije nekoliko godina. Infrastruktura je jako važna. Ali isto tako kada pogledate razne događaje u BiH, sve treba staviti u okvir stvarnosti ove zemlje. Ne treba pričati o trećem entitetu kroz ovu priču. Ovo su akademije naroda koji žive u BiH, koji svoje različitosti pretaču u zajednički interes BiH i poboljšavamo kvalitetu života.

    • Imaju li Hrvati u Bosni i Hercegovini dovoljno kapaciteta da iznesu jednu ovakvu priču?

    Imamo potencijal koji je već započeo određene programe, ali nije završen…

    • Na što točno mislite?

    Danas možemo zajedno i pred Bruxellesom doći do određenih sredstava kako bi se razvijali. Sve sam pozvao, i dalje pozivam. I ANU BiH i ANU RS da zajedno radimo na projektima jer Europa pojedincu neće dati projekt.

    • Prekinuo sam vas. Niste mi do kraja odgovorili na pitanje imaju li Hrvati u BiH dovoljno potencijala za ovu priču?

    Mi imamo potencijal za ovu priču. Ima dovoljno ljudi koji mogu nositi tu priču. Radit će se i na podizanju mladih kadrova, to je jedna važna zadaća u cijelom ovome projektu ili procesu koji je pred nama.

    • Jeste li već razgovarali s predstavnicima ANU-a BiH i ANU-a Republike Srpske?

    Na sastancima na kojima sam bio bilo je izuzetno pozitivnih tonova. Sve je prihvaćeno, u tome se ne vidi ništa opasno, volja za suradnjom postoji. Ti ljudi iz spomenutih Akademija su naši matičari. I to je jedan vid suradnje.

    • Mnogi ovu priču vide samo u okviru Hercegovine. Kako vi to komentirate?

    I dio hrvatskog korpusa u Sarajevu ima veliki intelektualni potencijal, i to se ne smije podcijeniti. Zašto neke od razreda ne bi prebacili u Sarajevo. Neki naši akademici danas žive i rade u Sarajevu. ANU BiH je stvoren 1966. Ima vrijeme, ima rezultate, to treba poštovati. Iskrenim radom ćemo srušiti sve zle jezike u ovoj priči.

    • Rekli se da Akademija može imati 15 redovnih članova. Što je s ostalima?

    Maksimalni broj redovitih članova HAZU-a BiH je 15, 20 dopisnih, i još stručni suradnici. Tu ne spadaju počasni članovi, strani članovi. Tko kaže da nećemo imati svoje članove u Australiji, Americi i drugim zemljama.

    • Je li već postoji neki plan širenja članstva Akademije?

    Imamo plan za širenje. Statut kaže kako se svake dvije godine vrši izbor novih članova. Možda ćemo to mijenjati.

    • U kojem pravcu?

    U tome pravcu da bi taj rok smanjili na godinu dana. Imamo ozbiljnih kandidata, nadležna tijela će donijeti odluke. Imamo još dva otvorena mjesta među redovnim članovima, ima mjesta u dopisnim članovima, zašto to ne iskoristiti i ta mjesta dati ljudima koji zaslužuju mjesto u HAZU-u BiH. Imamo pet počasnih doktora znanosti ovoga sveučilišta. Zašto oni ne bi bili članovi Akademije.

    • Ovaj intervju radimo na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Najavljeno je kako će sjedište Akademije biti u kampusu Sveučilišta. Što je s tim prostorijama?

    Sjedište će sada biti u kampusu Sveučilišta u Mostaru. Imat ćemo nekoliko ureda, svojih prostorija, što nam je sasvim dovoljno. Akademija je po zakonu proračunski korisnik. Ove godine nismo u proračunu, ali očekujemo kako će biti od iduće godine.

    • Znači, ostalo je još minimalno pola godine do ulaska u proračun. Što do tada?

    Sveučilište je financijski dosta pomoglo ovaj projekt, za sada nemamo većih problema. Polako ćemo opremiti prostorije, nigdje nam se ne žuri. Ništa ne želimo stvoriti preko noći. Okrenuti smo samo prema kvalitetnom radu, ostvarivanju misije Akademije, i to je naša glavna obveza. Nadamo se kako će i financijska pitanja biti riješena u vremenu koje je pred nama, te kako će Akademija moći normalno funkcionirati. Za sada nemamo razloga ni potrebe smatrati kako bi ovaj dio priče mogao otići u nekom suprotnom smjeru u budućnosti.

    VL/Foto: ‘STOLE LASIC/Vecernji list

    facebook komentari