Pratite nas

Herceg Bosna

Hrvati na televiziji sada samo mogu nosati kablove

Objavljeno

na

‘Hrvati će sigurno dobiti kanal na hrvatskom jeziku, a kada?”, rekao je parlamentarac Mate Franjičević na okruglom stolu o hrvatskom tv-kanalu koji je održan na Filozofskom fakultetu u Mostaru.

”Mislim da svi oni koji prave opstrukcije i blokade prave jedan uzaludan posao i samo odgađaju nešto što je neminovno”, rekao je Franjičević na okruglom stolu čiji je naziv jednako dug kao i priča o hrvatskom-tv kanalu – ”Televizijski kanal na hrvatskom jeziku kao dio Javnog RTV sustava u Bosni i Hercegovini – fikcija ili stvarnost?”.

Franjičević je rekao kako postoji milijun razloga da se radikalno reformira javni televizijski sustav u BiH.

”U Parlamentu Federacije i u Parlamentarnoj skupštini BiH svugdje se ponavlja ista priča. Na sve načine se nastoji izbjeći sama rasprava, nastoji se izbjeći da hrvatski predstavnici argumentiraju svoje stavove”, kaže Franjičević.

Nema tehničkih zapreka

Franjičević smatra kako je nužno ”da se jednom narodu uz to i konstitutivnom omogući da sam kaže kakav informativni sustav želi i u kakvom obliku želi izražavati političke i kulturne stavove, štiti svoje identitetske i nacionalne osobitosti”.

Sudionik na ovom Okruglom stolu, Mate Bandur, savjetnik u Vijeću ministara, je rekao kako je problem što entiteti imaju televizije, a ne narod. Kaže kako postoje tehničke predispozicije za postojanje takvog kanala.

”Do 15. lipnja 2016. godine cijeli prostor BiH mora biti digitaliziran. To je potpisano prije sedam-osam godina. Digitalizacijom će biti devet kanala, od devet kanala tri će pripasti emiterima Federalnoj, BHT-u i RS-u koje će djelovati na cijelom prostoru BiH. Međutim, imaju šest slobodnih kanala tako da tehničkih zapreka nema”, rekao je Bandur.

Bandur smatra kako Hrvati ne plaćaju pretplatu jer nemaju televiziju na svom jeziku.

”Kako će plaćati pretplatu za nešto što nije njihovo”, upitao je Bandur i dodao kako smatra da Federalna televizija ne zastupa interese Hrvata. Kaže kako je 12 posto Hrvata na Federalnoj televiziji, kako je od sedam direktora jedan Hrvat, a od sedam urednika jedan.

”Mogu nosati kablove, scenu raditi, ali u uredničkom dijelu gdje se kreira politika tu ih nema”, rekao je Bandur.

Na Okruglom stolu je sudjelovala zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica koja se prisutnima obratila putem video poruke iz Bruxellesa.

”Budući da su Hrvati u neravnopravnom položaju televizijski kanal bio bi samo mali korak u postizanju ravnopravnosti u BiH”, smatra Šuica.

Nitko neće dobiti ili izgubiti izbore

Dekan Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić je rekao kako je treći kanal na hrvatskom jeziku legitimno pitanje o kojemu treba razgovarati. Tomić kaže kako na pitanju trećeg kanala nitko neće ni dobiti ni izgubiti izbore.

”Mi smo svjesni da Daytonski okvir nije u potpunosti učinio ravnopravnim tri jezika i tri naroda i da nije televizijske sustave prilagodio jednoj stvarnosti koja se naziva konstitutivnost tri naroda u BiH. Nije tajna da hrvatski jezik u javnim servisima nije zastupljen, a rekao bi da nije zastupljen ni hrvatski entitet ni hrvatska baština. i o tome treba razgovarati”, smatra Tomić.

Pročelnik Odjela novinarstva Filozofskog fakulteta docent Ilija Musa kaže kako je kanal na hrvatskom jeziku postojao 1998. godine, ali kako ga je visoki predstavnik ukinuo.

Španjolski model za kanal na hrvatskom

”Ako uzmemo u obzir zakon iz 1999. godine koji je predviđao Federalnu televiziju s dva kanala, jednim na kojem bi se koristio hrvatski jezik, a drugi na kojem bi se koristio bošnjački jezik i ako uzmemo u obzir da je takav zakon ukinut na uštrb hrvatskog naroda onda možemo pomisliti i da je ured visokog predstavnika poduzeo neke korake koji nisu u skladu s njihovim pravima”, rekao je Musa.

Na pitanje novinara što je s Hercegovačkom televizijom koja je bila na hrvatskom jeziku Musa je rekao kako je općepoznato da je ta televizija ugašena, ali i da ona nije funkcionirala kao dio javnog RTV sustava.

Musa je rekao kako je cilj Okruglog stola razgovor o rješenjima i modelima informiranja hrvatskog naroda.

”Taj model može biti konsocijacijski, integrirajući ili neki drugi model kakav je primijenjen u nekim drugim državama npr. švicarski model, belgijski model, a Hrvatima bi čak odgovarao i španjolski model gdje imamo jednu RTV postaju na razini države regionalnu TV postaju”, rekao je Musa.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Kardinal Vinko Puljić: Opstanak Hrvata u BiH je i opstanak Katoličke crkve!

Objavljeno

na

Objavio

Splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić izjavio je u subotu u Vatikanu kako vjeruje da će doći do kanonizacije Alojzija Stepinca i da treba biti strpljiv, a nada se da će sve predradnje za taj postupak pridonijeti povezivanju ljudi i dati smjernice za suživot u Hrvatskoj i u odnosima sa susjedima.

Premijer Andrej Plenković, koji boravi u službenom posjetu Vatikanu i koji je s Papom u subotu među ostalim razgovarao o postupku kanonizacije blaženoga Stepinca, tijekom obilaska Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima susreo se s nadbiskupom Barišićem i vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem, koji su također bili na audijenciji kod Svetog Oca.

Barišić je kazao novinarima da je Stepinac neizbježna tema svaki put kada dođe u Rim.

“Ja se nadam da će sve ove radnje, predradnje za kanonizaciju pridonijeti da ovaj čovjek poveže ljude međusobno da nam dade smjernice kako graditi naš život i suživot za budućnost, kako u hrvatskom društvu tako i u odnosima s našim susjedima. Ja očekujem što prije da se dogodi taj događaj jer je tu negdje na pomolu, ali do tada trebamo imati strpljenja. Vjerujem ovdje da se isplati čekati jer dobitak je velik.”

Također je rekao da je uputio poziv za susret episkopa, biskupa iz Hrvatske, BiH i  Srbije. “Bez protokola, bez politike, kao ljudi da porazgovaramo da se upoznamo, kao braća na istom putu poziva evangelizacije. Vjerujem da bi to bio čvrsti temelj na kojem bi se moglo nešto graditi”.

Sve ih je pozvao u Split ako ne bude drugih prijedloga iz BiH i Srbije za mjesto održavanja susreta. Rekao je da još nije dobio odgovor i da ga vjerojatno razmatraju.

Na pitanje novinara vjeruje li da politika i odnosi između RH i Srbije usporavaju postupak kanonizacije Stepinca, odgovorio je kako smatra da ga  “to potvrđuje u njegovoj veličini” i da je ovo “dobar put jer sve su opcije iscrpljene, argumenti na stol izneseni i mislim da je bez sjene. To je svetac bez sjene”.

Upitan je li moguće da se u budućnosti stajališta malo približe glede kanonizacije Stepinca, Barišić je rekao kako su se već približila.

“Ja mislim da su se približila jer naći se više puta za istim stolom zajedno i razgovarati to je već jedna velika gesta i znak približavanja. Vjerujem da ima svatko svoje zaključke, svoja mišljenja. Uostalom,  danas smo u tom jednom ozračju slobode na svim stranama i nije onda zabranjeno misliti i malo drukčije”, istaknuo je.

Vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić, rekao je novinarima da je Papi stalo do opstanka Hrvata i Katoličke Crkve u BiH.

“Opstanak Hrvata je opstanak i Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini”, istaknuo je Puljić. “Tu je prevažno zauzeti jedan jasan stav da nema onoga kupoprodajnog ‘mi ćemo vama dati nego treba stvoriti uvjete da smo jednakopravni i kao građani BiH i kao narod koji je konstitutivan”, dodao je.

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Poruka Kataloniji iz Mostara: Mi smo sljedeći!

Objavljeno

na

Objavio

Poruka Kataloniji iz Mostara: Mi smo sljedeći!

”Sretno”, poruka je Kataloniji koja je osvanula u noći s četvrtka na petak u Mostaru.

Na mjestu pored mostarske katedrale, s kojeg se često odašilju poruke, ispod zastava hrvatskog naroda u BiH i Katalonije uz ”sretno” stoji poruka i ”Mi smo sljedeći”, prenosi Bljesak.info

Podsjećamo, na katalonskom referendumu je glasalo 2,6 od 5,3 milijuna pozvanih stanovnika s pravom glasa. Od onih koji su izašli, uglavnom zagovornici nezavisnosti, 90 posto se izjasnilo za proglašenje nezavisne republike Katalonije.

Policija je pokušala spriječiti glasanje, a u sukobima sa zagovornicima nezavisnosti povrijeđene su 893 osobe.

Croacia avui, demá Catalunya iliti Hrvatska danas, Katalonija sutra!

facebook komentari

Nastavi čitati