Pratite nas

Komentar

‘Hrvati i Srbi otvorili novu frontu u Ukrajini’

Objavljeno

na

Pozivajući se na jednu španjolski agenciju te na izvore iz Hrvatske i Srbije, jedan španjolski list piše o sukobima hrvatskih i srpskih dragovoljaca u Ukrajini.

‘Hrvati i Srbi, neprijatelji tijekom ratova 90-ih, otvorili su novu frontu u Ukrajini gdje se nastavljaju boriti’, piše u srijedu La Vanguardia, jedan od najčitanijih španjolskih dnevnih listova sa sjedištem u Barceloni.

Hrvati u sukobu vide agresiju Rusije na Ukrajinu prisjećajući se srpske agresije na Hrvatsku, dok Srbi ondje odlaze kako bi se borili uz svoje tradicionalne pravoslavne saveznike Ruse, protivnike NATO-a, koji su im pomagali tijekom rata u bivšoj Jugoslaviji, napominje list pozivajući se na španjolsku agenciju EFE te hrvatske i srpske izvore.

“Hrvatski i srpski dragovoljci premještaju svoje neprijateljstvo u rat u Ukrajini”, istaknuto je u naslovu teksta. Spominje se nekoliko desetaka boraca na obje strane.

La Vanguardia su dnevne novine u Kataloniji, sjeveroistočnoj pokrajini čija lokalna vlada traži nezavisnost od Španjolske.

Španjolski ministar vanjskih poslova José Manuel Garcia-Margallo u utorak je u Kijevu istaknuo da je Španjolska protiv naoružavanja Ukrajine kako bi se dala prilika “miru, dijalogu i pregovorima”.

Španjolska ne ovisi o ruskom plinu i njeno stajalište prema Moskvi je puno blaže u odnosu na druge članice EU-a, napose baltičke zemlje koje u Rusiji vide opasnost za svoj suverenitet.

Zasad je poznato da su Španjolci poslali Ukrajincima 300 vojnih kaciga i 500 prsluka.

Dok se EU opire slanju prave vojne potpore Ukrajini, raste broj stranih dragovoljaca koji odlaze u tamošnji rat boriti se na obje strane. Ondje su Španjolci, Francuzi, Šveđani, Poljaci, Srbi, Hrvati, Slovenci, Čečeni i drugi, istaknuo je britanski BBC.

Motivi su im različiti, a oni koji ne odlaze zbog novca nego ideala, motive nalaze u ratu u bivšoj Jugoslaviji i španjolskom građanskom ratu (1936.-1939.), navode mediji.

Mediji su pronašli dvojicu Španjolaca na strani ruskih separatista. Angel Davilla-Rivas (22) i Rafa Munoz Perez (27), pripadnici radikalnih ljevičarskih skupina u Španjolskoj, na istok Ukrajine su krenuli jer je tadašnji Sovjetski Savez podržavao republikance u španjolskom građanskom ratu (1936.-1939.) protiv nacionalista predvođenih generalom Franciscom Francom.

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Komentar

IMAJU LI KURDI PRAVO NA DRŽAVU?

Objavljeno

na

Objavio

Kurdistan se može promatrati i kao potencijalni model rješenja tzv. Blisko-istočnog pitanja, a pojam “rješenja” u tom području mnogima ne odgovara.

Od 3.000 god. pr. Kr. do danas opstao je narod možda najvećih ratnika antike na Bliskom istoku, narod Su ili Karda, danas Kurda kojih na manje-više istom području ima oko 30, a ukupno u svijetu oko 45 milijuna.

Narodu koji je 5.000 godina opstao među svjetskim silama, preživio Sumer, Perziju, Rimsko carstvo, Otomansko carstvo i Tursku, reći da nema pravo na državu zahtijeva snažan i konkluzivan argument, ali treba biti oprezan. Čak i ako bi takav argument bio valjan, moglo bi ga se primijeniti na mnoge postojeće države čije postojanje nitko od onih koji su spremni uputiti takav argument nije spreman na njih primijeniti i posumnjati u njihov međunarodni legitimitet i suverenost.

Turska zasigurno nema povijesno pravo glasa jer su u vrijeme vladavine Kurda bili hrpa raštrkanih divljih plemena po pustopoljinama Anatolije, dok Irak i Iran primjerice imaju neko povijesno pravo glasa, ali u to vrijeme Kurdi su bili dio Sumerskog carstva koje je opstalo (4.500-1.900 god. pr. Kr.) dobrim dijelom zahvaljujući kurdskim vojnicima. Uz to, do konca Srednjeg vijeka Kurdi su bili zoroastristi, tj. vjerovali su u Ahuru Mazdu (vrhovnog duha), a islamizacija je nastupila začuđujuće kasno i sporo (možda su zbog toga, a i sklonosti sinkretizmu u Kurdistanu paralelno opstale zajednice zoroastrista, židova, kršćana i muslimana). Kurdistan se može promatrati i kao potencijalni model rješenja tzv. Blisko-istočnog pitanja, a pojam “rješenja” u tom području mnogima ne odgovara.

Izv.prof.dr.Kristijan Krkač

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Velimir Bujanec: Čestitamo AfD-u na povijesnom uspjehu!

Objavljeno

na

Objavio

NJEMAČKA NIJEMCIMA!

Čestitamo AfD-u na povijesnom uspjehu!

6 milijuna birača na izborima za Savezni parlament dalo je glas Alternativi za Njemačku, a među njima i mnogo Hrvata koji žive u toj velikoj i prijateljskoj zemlji.

Njemačka je napokon krenula pravim putem – 14 posto za AfD je samo početak, ali i dobar putokaz za Hrvatsku.

VIDEO (AfD TV): TVOJA ZEMLJA. TVOJA DOMOVINA. VRATI JE NATRAG!

facebook komentari

Nastavi čitati