Pratite nas

Iz Svijeta

Hrvati su opsjednuti kavom

Objavljeno

na

Hrvati su opsjednuti kavom. Do te mjere da im je ona postala središnjim aspektom socijalnih kontakata. Kada se nalaze s nekim, nalaze se ‘na kavi’ – čak i ako se tijekom susreta kava neće piti. Uz kavu se sklapaju poslovi, rješavaju problemi, trača s prijateljicama, prevrće uspomene s onima koje dugo nismo vidjeli, krati dosadan kišni dan u društvu susjede, povjerava svoje tajne, izlaže vlastite ideje i sluša tuđe.

Prva pomisao koja im pada na um dok ustaju iz kreveta i još su sjeni je ‘jutarnja kava’. Uz kavu se pali prva cigareta, dolazak na posao uvijek počinje šalicom iste, a potreba za kavom je i najbolji izgovor za pauzu koja slijedi tijekom dana. Piju je kada su umorni, kad su željni društva, kad nemaju pojma što bi sami sa sobom, ili jednostavno zato jer im ‘nekako fali’. Ponekad imam osjećaj, kad bi nestalo kave, nestalo bi i Hrvata. Ili bi oni barem izgubili svoj smisao života.

kava_264822S1Ako vam je kava u životu sporedna stvar riskirate postati izopćenikom. Ili ako je barem percipirate na nešto drugačiji način od ostalih. Ja, recimo, prezirem ranojutarnju kavu, i to iz više razloga. Prvo, prezirem ranojutarnje ustajanje.

Upravo kuhanje kave prisiljava me na namještanje budilice na ranije vrijeme. Da, i tih pet, šest minuta sna ujutro mi poprilično znači. Dobro, to bih još nekako podnijela da nije nečeg drugog – te odurne jutarnje žurbe pred odlazak na posao. U posljednje vrijeme se hvatam kako sve češće razmišljam, dok kuham jutarnju kavu, čemu to? Ulijevam vodu, dok ona vrijeme ja jurim po spavaćoj sobi i kupaonici, jednom rukom trpam potrepštine u torbicu, drugom umješavam kavu u zavrelu vodu, točim je, pospana, nespretnom rukom, a onda je ispijam na brzinu, s nogu, trčeći i usput gledajući na sat, suviše u žurbi da bih uopće bila svjesna njenog okusa. Takva kava nije mi užitak – ona je opterećenje, obveza i gubitak vremena. Što je najbolje od svega, s vremenom sam shvatila da mi ne pomaže ni u razbuđivanju – taj zadatak puno bolje odrađuje jutarnja šetnja na svježem zraku. Da, mislim da ću prestati kuhati jutarnju kavu.

Nije da ja ne volim kavu. Ne volim je vezivati uz pojam žurbe. Volim u njoj guštati polako, kad imam vremena. Lijepo mi je, u mirno nedjeljno popodne, gledati nešto zanimljivo na televiziji ili, još bolje, čitati zanimljivu knjigu te usput gricnuti komadić, dva čokolade i polako pijuckati kavu. Bez žurbe. Volim je, tu i tamo, popiti i negdje vani, u dobrom društvu, kada znam da vremena ima i da konverzacija može potrajati. Apsolutno se užasavam brzinskih kava s nogu, one su mi skoro pa svetogrđe – i malo koji potrošeni novac me tako boli kao onaj u tu svrhu. Volim spore kave, i zato ću radije popiti jednu takvu mjesečno, u kojoj ću stvarno guštati, nego sebe mučiti jutarnjim kuhanjem sa štopericom u ruci.

I da, bit ću bezobrazno iskrena, nije mi toliki gušt piti kavu koju sama skuham. Ne zato jer je ne znam dobro skuhati – kažu da, dapače, itekako znam. Ali nije mi to to. Kada je kava u pitanju, u meni se budi razmažena damica. Volim da mi je spremi netko drugi i da mi je donese. Da to vrijeme koje bih provela na spremanje kave mogu provesti opuštajući se, ili jednostavno usredotočujući misli na nešto drugo. Ako nije tako, kava nekako prestaje biti gušt i postaje obveza.

Ovdje je pripremaju na toliko različitih načina. Sa šećerom, bez njega, s umjetnim zaslađivačima, s pokojom kapi mlijeka ili s više njega, s pjenom, u malim i velikim šalicama, kratku, dugu, laganu ili opasno jaku, tursku ili espresso. Neki vole i instant – ja ga smatram samo supstitutom za kavu. Moj favorit je velika šalica turske kave s malo šećera i nešto više mlijeka. Može i pjena, ali onda posuta cimetom. Uz to komadić tamne čokolade s aromom čilija, dobro društvo i ponajviše – pregršt vremena.

GM/fizzit.net/kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Cerar zbog Plenkovićeva govora u UN-u otkazao posjet Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

AFP

Nakon govora premijera Andreja Plenkovića u UN-u, slovenski premijer Miro Cerar odlučio je otkazati posjet Hrvatskoj najavljen za idući tjedan.

Plenković je pred Općom skupštinom UN-a branio izlazak Hrvatske iz arbitražnog postupka, a informaciju o otkazivanju posjeta objavila je agencija STA. –

Prije dva dana dogovorili smo da ćemo se sastati u Zagrebu gdje ćemo razgovarati o problemu granice, što naravno, također znači i izvršenje ili implementaciju arbitražne odluke – rekao je Cerar i dodao kako je Plenković u UN-u pred cijelim svijetom odstupio od njihovog dogovora.

Slovenski premijer smatra da je potpuno neprihvatljiva pozicija Zagreba koji ne priznaje arbitražu.

– Stoga moja posjeta idućeg tjedna nema smisla – rekao je Cerar. Dodaje kako će Slovenija nastaviti na pripremama za implementaciju te da će ‘učiniti sve što je potrebno’ da Slovenija bude spremna za izvršenje.

– Ako Hrvatska neće surađivati, problemi će se pojavljivati. Nitko to ne želi – poručio je, javlja RTV Slo.

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Predsjednik Vlade Andrej Plenković: Ponosni smo na 25 godina članstva Hrvatske u Ujedinjenim narodima

Objavljeno

na

Objavio

MVEP

U okviru 72. zasjedanja Opće skupštine UN-a, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjelovao je na prijemu za šefove izaslanstava koji je priredio predsjednik SAD-a Donald Trump, a održao je i niz bilateralnih susreta.

U povodu obilježavanja 25. obljetnice članstva Republike Hrvatske u Ujedinjenim narodima, predsjednik Vlade Plenković otkrio je danas spomen-ploču o spomeniku „Mir“, kipara Antuna Augustinčića.

Kip „Mir“ je poklon Republike Hrvatske Ujedinjenim narodima, a jedan je od simbola sjedišta UN-a u New Yorku. Izrađen je 1954. godine, visok 5,5 metara, težak 5 tona, na postolju od 10 metara izrađenom od bračkog kamena, a Vlada Republike Hrvatske ove ga je godine restaurirala.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da spomenik jahačice, koja u ruci drži maslinovu grančicu i globus, simbolizira Ujedinjene narode kao organizaciju koja treba jamčiti svjetski mir, stabilnost i suradnju. Dodao je da se ovim kipom, kao i  Meštrovićevom „Djevojkom s lutnjom“, koju je Hrvatska poklonila 2000. godine, daje obol kulturnoj baštini Ujedinjenih naroda.

„Ponosni smo na 25 godina članstva u Ujedinjenim narodima“, istaknuo je Plenković.

Naglasio je da je 22. svibnja 1992. godine, kada je Hrvatska primljena u UN i kada je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman bio u New Yorku tim povodom, za generaciju koja je dočekala svoju neovisnost i samostalnost bio završni čin procesa međunarodnoga priznanja Hrvatske. Ocijenio je da se Hrvatska u tih 25 godina kvalitetno pozicionirala u Ujedinjenim narodima, odradila mandat u Vijeću sigurnosti, u Ekonomskom i socijalnom vijeću, u Vijeću za ljudska prava i u Komisiji za izgradnju mira.

 

„Sudjelovali smo u brojnim misijama Ujedinjenih naroda. Nakon što smo bili primatelj sigurnosti, sada smo oni koji pridonose svjetskom miru, u partnerstvu s regionalnim organizacijama poput NATO-a, Europske unije i drugih. Nastojimo dati doprinos odgovoru na mega-trendove s kojima je svijet u ovom trenutku suočen“, poručio je Plenković.

Izvijestio je da je jučer Hrvatska dala i svoj doprinos novoj inicijativi francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o Globalnom paktu za okoliš, koji predstavlja nastavak na Pariški sporazum.

„Hrvatska se ponaša odgovorno, stojimo iza vrijednosti međunarodnog prava, dobrosusjedstva i miroljubivog rješavanja sporova“, kazao je Plenković.

Na novinarski upit je li na prijemu koji je za šefove izaslanstava priredio predsjednik SAD-a Donald Trump imao prigodu s njim razgovarati, predsjednik Vlade kazao je da je s njim, kao i drugi šefovi izaslanstava, razgovarao protokolarno, kratko i srdačno. Pojasnio je da je tradicionalan običaj da i Europska unija i SAD organiziraju prijeme u okviru Opće skupštine.

„Bila je to prigoda za susrete s brojnim državnicima koji su ovdje“, kazao je Plenković.

Sa slovenskim kolegom Mirom Cerarom predsjednik Vlade Andrej Plenković dogovorio je sastanak u Zagrebu za 27. rujna.

„Želimo ostvariti napredak u odnosima između dvije zemlje. Premda je pristup Hrvatske i Slovenije i dalje različit, samo razgovorima i dijalogom možemo doći do rješenja“, naglasio je Plenković.

Ponovio je da je Slovenija Hrvatskoj susjedna i prijateljska zemlja, dodavši da otvorena pitanja koja postoje nisu nepremostiva. Najavio je da će sutrašnjim govorom pred Općom skupštinom ukazati na to kako je Hrvatska do sada vidjela Ujedinjene narode i što je dala kao doprinos te na koji način vidi rješavanje ključnih sigurnosnih izazova i globalnih trendova.

Predsjednik Vlade Plenković održao je i  danas niz bilateralnih sastanaka. Između ostalih, jutros se sastao s predsjednikom Republike Kosovo Hashimom Thaçijem i predsjednikom Predsjedničkog vijeća Vlade nacionalnog jedinstva Libije Faiezom Mustafom Serrajom.

„Libija je jedna od glavnih globalnih tema, a i ministri vanjskih poslova Europske unije imali su poseban neformalni sastanak na tu temu. Želimo stabiliziranje te zemlje, s kojom smo imali razgranatu gospodarsku suradnju. Za Hrvatsku je važno da se sve naše kompanije, koje su 2011. napustile Libiju, tamo vrate te da Hrvatska ponovno otvori svoje veleposlanstvo u Libiji kada se steknu preduvjeti“, kazao je Plenković.

Tijekom dana predsjednik Vlade Plenković susrest će se i s turskim predsjednikom Erdoǧanom, a nakon toga će održati predavanje o hrvatskom pogledu na budućnost Europske unije na Sveučilištu Columbia.

Večeras je predviđen prijem povodom 25. obljetnice članstva Republike Hrvatske u UN-u.

 

facebook komentari

Nastavi čitati