Pratite nas

Pregled

Hrvati u BiH su ustavna i moralna obveza Hrvatske

Objavljeno

na

[quote]”Bio sam u dva navrata u BiH u krajevima gdje živi većinski hrvatski narod. Mi smo hrvatska država, imamo jednu ustavnu, a i moralnu obvezu, čak i bez ustava, suradnje i brige o Hrvatima koji žive izvan Hrvatske.”[/quote]

Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je jučer da je popis stanovništva u BiH iznimno važan, no da se nije uključivao u kampanju pozivanja Hrvata da se odazovu popisu jer taj narod zna svoj identitet, kao i da se status konstitutivnog naroda neće promijeniti unatoč popisnim rezultatima. “Ovaj popis je važan, ali nije presudan. Nijedno pravo ne može biti upitno.

Hrvatski krajevi

Ono je utvrđeno međunarodnim ugovorom i Ustavom BiH. Ja se nisam uključivao u televizijsku kampanju pozivanja ljudi na popis pučanstva jer tu uvijek možete reći neku krivu riječ koja može zasmetati nekome u BiH. Zato sam danas ovdje”, rekao je hrvatski premijer u izjavi za medije u Livnu. Bio sam u dva navrata u BiH u krajevima gdje živi većinski hrvatski narod. Mi smo hrvatska država, imamo jednu ustavnu, a i moralnu obvezu, čak i bez Ustava, suradnje i brige o Hrvatima koji žive izvan Hrvatske. BiH je država koju poštujemo u njenom totalitetu i ustavnom poretku. U njoj ima puno Hrvata”. Mislim da je općenito dobro koliko ljudi ovdje živi u BiH. BiH je prema Daytonu uređena kako je uređena. Nije najsretnije uređena, ali to je država u pravilu država etničkih skupina, nacija Hrvata, Bošnjaka i Srba. I to je tako. Prema tome nemam ja što pozivati Hrvate da se popišu. Znaju oni to i bez mene”, rekao je hrvatski premijer tijekom posjeta Livnu. On je pri ulasku u BiH prošao i nedaleko sela Lipa otkuda su obiteljski korijeni njegove obitelji koja se preselila u Sinj. Livanjski načelnik Luka Čelan istaknuo je kako je sretan zbog posjeta hrvatskog premijera. Tijekom razgovora u zgradi Općine predstavio je brojne potencijale ove općine izražavajući očekivanje da će brojne hrvatske tvrtke preseliti se u Livno zbog iznimno povoljnih uvjeta koje nudi Općina, ali i da će zajedno sa susjednim općinama u Hrvatskoj uspjeti realizirati IPA prekogranične projekte iz fondova EU. U ovome gradu posjetio je i Mljekaru Livno kojoj je većinski vlasnik MCI iz Livna. Miljenko Crnjac je kao vlasnik premijeru Milanoviću pokazao pogone u kojima se proizvodi glasoviti livanjski sir. Prije ulaska svi u pratnji morali su obući posebnu zaštitnu odjeću.

Crnjac je rekao kako je od ulaska Hrvatske u Europsku uniju došlo do problema s izvozom sira u Hrvatsku, odnosno Europsku uniju što je problem nastao jer BiH vlasti nisu ispunile potrebne uvjete. Pozvao je premijera Milanovića da pomogne u rješavanju ovoga spora budući egzistencija ove kompanije, kao i 1000 kooperanata i brojnih radnika ovisi o tomu. Kušao je i livanjski sir i crno vino. Hrvatski premijer je zatim obišao glasoviti Franjevački muzej i Galeriju u Gorici kod Livna koji je izgrađen uz potporu Hrvatske vlade, a sadrži bogato arheološko, etnografsko i sakralno blago kao i knjižnicu i galeriju slika, koja u najvećoj mjeri predstavlja slikarstvo Gabrijela Jurkića. U središtu Tomislavgrada hrvatskog premijera dočekali su radovi u glavnoj ulici, a domaćin mu je bio načelnik Ivan Vukadin. Doktorica znanosti Nela Rubić pri izlasku iz zgrade općine prišla je premijeru Milanoviću i zamolila ga je da pomogne iseljavanje Hrvata iz toga područja što je jedan od najvećih problema uz nezaposlenost. Na upit kako se osjeća u Tomislavgradu gdje je prvi hrvatski državnik nakon Tuđmana Milanović je odgovorio. “Neće se oni usrećiti što sam došao ovdje. Ja sam bio znatiželjan da vidim Tomislavgrad i duvanjski kraj.

Pomoć Hrvatske

Nisam nikada bio ovdje, a rekao sam da ću obići sve dijelove BiH. Ali mi smo hrvatska država i želim obići sve dijelove BiH gdje su značajnije hrvatske zajednice”, pojasnio je. Ovaj, kao i livanjski kraj izgleda dosta napredno. Očito je to kombinacija poslova ovdje i nekih ušteđevina. Ali ima jako puno nezaposlenih barem tako kažu službene brojke”, rekao je Milanović nakon susreta s Vukadinom. “Mi ne možemo spriječiti iseljavanje. Mi ćemo pomoći onoliko koliko možemo pomoći financijski, u očuvanju, ne identiteta, jer identitet oviljudi imaju i u tome im ne treba nitko pomagati jer se znaju brinuti, znaju tko su i koje su im vrijednosti. Mi možemo financirati neke objekte i programe s naglaskom da to bude konkretno i da se novac ne rasipa na tisuću sitnih stvari nego na vidljive stvari. Nama to ne treba radi izbora, jer kao što znate ovdje nisam došao zbog toga”, dodao je hrvatski premijer. U Rami ga je dočekao tamošnji načelnik Jozo Ivančević i gvardijan u Samostanu na Šćitu fra Tomislav Brković te je obišao Dom za stare i nemoćne osobe “Rama” čiju gradnju sufinancira Republika Hrvatska. Uz znameniti franjevački samostan, crkva u Rami predstavlja vrlo vrijednu cjelinu, po čemu se uvrštava među najbolje umjetnički uređene sakralne prostore Bosne Srebrne. U Milanovićevoj pratnji bili su i predstojnica Državnoga ureda za Hrvate izvan Hrvatske Darija Krstičević, novoimenovani veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Ivan Del Vechio te generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru Velimir Pleša. U Milanovićev pratnji jučer je bio i ministar obrane Republike Hrvatske Ante Kotromanović koji je u izjavi za Večernji list rekao kako se na ulasku u Livno, u čijoj je obrani sudjelovao 1992. telefonski čuo s generalom Antom Gotovinom s kojim se prisjetio kolega koji su zajedno s njima bili na tome bojištu. Na kraju posjeta u Kupresu je hrvatski premijer obišao tamošnji Dom zdravlja. Posjet nastavlja danas u Bugojnu, Uskoplju, Kraljevoj Sutjesci i Bobovcu.

vecernji

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati