Pratite nas

Hrvatima zabrana kako bi se prikrio nerad institucija u BiH

Objavljeno

na

Da smire nezadovoljstvo lokalnih poduzetnika koji ne mogu izvoziti Šarović i Kalaba bez argumenata hrvatskim tvrtkama brane trgovanje. Ni jedan prehrambeni artikl s BiH deklaracijom od 1. srpnja nema ulaz na hrvatsko tržište/Robert Anić/PIXSELL

[dropcap]K[/dropcap]ancelarija za veterinarstvo Bosne i Hercegovine “nije i neće objaviti listu hrvatskih firmi kojima je zabranjen izvoz na BiH tržište, popis koji se pojavio u medijima nije naša službena informacija,” izjavili su za Poslovni dnevnik u uredu direktora Kancelarije Ljubomira Kalabe.

Tragom medijskih napisa o novoj ofenzivi naših susjeda i zabrani uvoza poljoprivredno-prehrambenog asortimana proizvedenog u Hrvatskoj uz objavu i liste s imenima pedesetak tvrtki koje svoj asortiman više ne mogu plasirati na BiH tržište, zatražili smo pojašnjenje u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. U kabinetu ministra Mirka Šarovića daju tek naputak neka odgovor tražimo u Kancelariji za veterinarstvo koja je, napominju, mjerodavna za problematiku. Kancelarija je zapravo jedan od ureda Šarovićeva ministarstva, stoluju na istoj adresi.

Godinama je s bosanskohercegovačkog na hrvatsko tržište godišnje stizalo više od 50 milijuna litara mlijeka, no ulaskom Hrvatske u Europsku uniju to je trgovanje prekinuto. Ni mlijeko, ni mliječne prerađevine, niti ijedan drugi prehrambeni artikl s BiH deklaracijom od prvog dana srpnja više nema ulaz na hrvatsko tržište. Ne zbog hira ili nekakva embarga s hrvatske strane već isključivo iz razloga što bosanskohercegovačke vlasti nisu pravodobno provele prilagodbu prema zahtjevnim standardima Unije.

 50milijuna
litara mlijeka godinama je u Hrvatsku stizalo iz BiH

Kako Šarović i Kalaba nisu odradili tu obvezu, vjerojatno pritisnuti erupcijom nezadovoljstva lokalnih poduzetnika koji su gubitkom hrvatskog tržišta već ove godine ostali bez desetaka milijuna eura prihoda, sada svoj nemar pokušavaju skupo naplatiti. Zlorabeći medijski prostor razbacuju se ucjenama i bez argumenata dižu rampu za uvoz hrvatskih proizvoda koji na BiH tržištu imaju i tradiciju i kupce. Svjedoči to konkretno i internetska adresa Kancelarije za veterinarstvo te otkriva pozadinu njihova neprofesionalna postupanja.

Iza oznake “Upisnik proizvođača Ureda za veterinarstvo BiH” krije se zapravo lista stotinjak država i njihovih tvrtki, uz svaku je spomenuto ima li izvozni broj. Popis za Hrvatsku zaključno s 28. srpnjem sadrži 189 tvrtki, uz 169 stoji izvozni broj dok ga 16 tvrtki nema. Lista pak što se odnosi na BiH potpuno je prazna, nema nijedne tvrtke.Tko protiv koga u BiH ratuje kako bi oprao svoj nerad pa medijima dotura podatke kojima unosi nepotrebnu paniku problem je koji moraju riješiti naši susjedi. Naime, objavljena lista vrvi netočnostima. Tako Lura i Sirela odavno posluju kao Dukat. Herbos, SMS, Lura keksi ili Križevčanka ne postoje već nekoliko godina. Nema ni tvrtke Meggle MIA već Meggle Hrvatska. Kuhne-Nagel pak uopće ne pripada prehrambenom lancu, naime ta je tvrtka špediter.

Iako su etiketirani da ne mogu izvoziti u BiH Podravkina Danica, bjelovarski Koestlin, PPK mesna industrija Karlovac, osječki Ravlić, MM klaonica, Reko, Koža, PPK Valpovo, Sardina i Adria po službenoj dokumentaciji Kancelarije zadovoljavaju sve uvjete.

Brojke govore

Izvoz 298, uvoz 103 milijuna eura

Hrvatska je u 2012. na bosanskohercegovačko tržište izvezla poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za 298 milijuna eura što je na godišnjoj razini manje 9,2%, podaci su Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Top pet izvoznih grupa proizvoda su pića, mlijeko i mliječne prerađevine, žitarice, duhanski asortiman te mesne prarađevine. Žitarice su imale najveći rast od 26% na 32 milijuna eura, potom su pića s plus 13% na 62,2 milijuna dok je izvoz mesnih prerađevina uvećan 10% na 27,7 milijuna eura. Najviše je pao izvoz duhanskih proizvoda, 14% na 29 milijuna eura. Iz BiH je lani uvezeno hrane za 103 milijuna eura uz rast od 3,6%. Ulja i masti uz rast 37% sa 24 milijuna eura drže vrh ljestvice, te mlijeko, perad i jaja za 23 mil. eura.

poslovni.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

21. rujna 1991. – “Obadva! Oba su pala!” – riječi koje su obilježile Domovinski rat

Objavljeno

na

Objavio

‘Obadva, obadva, oba su pala!’

Kada se Filip Gaćina 21. rujna 1991. godine glasno zaderao ‘Obadva! Oba su pala’, nije ni slutio koliki će odjek njegov glas ostaviti u glavama brojnih Hrvata, kojima se nakon toga vratila nada da se mogu oduprijeti srpskoj agresiji.

Mnogi ni ne znaju da je Zečevo, malo mjesto između Rogoznice i Vodica, poprište jedne od najpoznatijih scena iz Domovinskog rata.

Naime, upravo je tamo 21. rujna 1991. godine, u trenucima kad se činilo da se Hrvatska neće moći oduprijeti srpskoj agresiji, Filip Gaćina povikao “Obadva, obadva! Oba su pala!”

Rušenje srpskih ratnih aviona kamerom je zabilježio snimatelj amater Ivica Bilan, a snimka je postala moralna vodilja za brojne hrvatske dragovoljce i vojnike.

Kultna snimka koja je isti dan prikazana na HRT-u, izazvala je opće oduševljenje i euforiju, te predstavlja svojevrsnu prekretnicu Domovinskog rata kao jedna od prvih značajnih pobjeda nad tehnički znatno nadmoćnijim neprijateljem.

Uzvik koji je Filipu Gaćini zauvjek donio legendarni status danas ima posebno mjesto u sjećanju hrvatskog naroda, a snimka je jedan od najvažnijih prizora iz tih vremena, koji zorno svjedoče o hrabrosti hrvatskih branitelja.

Filip je preživio cijeli Domovinski rat, da bi 19. rujna 1998. godine. poginuo u miru prilikom razminiravanja terena od eksplozivnih sredstava kao zaposlenik postrojbe za razminiravanje “Mungos”.

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

Mladen Pavković: Ne dozvolimo da se izruguju na Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje!

Objavljeno

na

Jednodnevna manifestacija s nazivom Europska noć kazališta ove će se godine, osim u Hrvatskoj, održati i u desetak drugih država.

U tome, na prvi pogled,  nema ništa sporno, osim što je planirano da se u mnogim gradovima i mjestima Hrvatske čitav dan kazališne predstave održavaju 18. studenoga, dakle na Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje, simbola obrane naše Domovine.

Dakle, dok će se mnogi prisjećati najtežih dana tijekom hrvatskog obrambenog Domovinskog rata, obilaziti grobove, paliti svijeće i odavati počast nevino stradalim Hrvatima, u većini kazališnih i inih dvorana ljudi će se zabavljati uz neke od kazališnih predstava, među kojima će kao i svake godine biti i onih čiji su autori srbijanski pisci. Na taj dan, kako je predviđeno, mnoge dvorane se neće moći ni iznajmiti za eventualne svečane akademije posvećene Vukovaru i Škabrnji, jer su već rezervirane za – tzv. Noć kazališta.

Odaziv za ovu manifestaciju je već sada iznimno dobar, a čitav program trebao bi biti poznat početkom listopada. Tako bi se vrlo lako moglo dogoditi da toga dana na tv-programima i drugim „velikim“ medijima (s obzirom i na to kakve sve tamo urednike imaju) da mnogobrojne predstave dobiju više prostora nego još jedna tužna obljetnica u Hrvata, o kojoj se i inače piše i govori samo 18., 19. i 20. studenoga!

Srbija i Crna Gora, kako smo saznali, neće odustati od Noći kazališta 18.studenog, već su navodno dale naputak svima kojih se to tiče da toga dana igraju samo „vedre i smiješne“ predstave, jer „kad je bal nek je bal“!

Četnička rock grupa „Riblja čorba“ 18. studenoga u Ljubljani (Slovenija) priprema veliki koncert u čast i slavu „oslobođenja Vukovara“, odnosno 40. obljetnice njihova rada.

Stoga, Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.), traži od Narodnog sveučilišta Dubrava, organizatora ove manifestacije, a poglavito od Ministarstva kulture (pokrovitelja) i Ministarstva hrvatskih branitelja, te od svih Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, kao i vlasnika dvorana, da ne dozvole da se na Dane sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje  održi ova manifestacija, tim prije što ima i drugih dana kada se to može ostvariti.

Međunarodna zajednica nije ništa uradila da se zaustavi krvoproliće u Vukovaru i Škabrnji,  pa odakle onda nama „pravo“ da baš na dane najveće tuge i ponosa organiziramo „dane veselja“, kako su si to oni zamislili?

Mladen Pavković

facebook komentari

Nastavi čitati