Pratite nas

Herceg Bosna

Hrvatska broji sate do ulaska u EU!

Objavljeno

na

[quote]Mnogi hrvatski gradovi prigodnim programom obilježit će danas ulazak Hrvatske u Europsku uniju, a u nekima od njih je uvedena i posebna regulacija prometa, naročito u Zagrebu, gdje će se navečer održati središnja proslava.[/quote]

[dropcap]P[/dropcap]rva događanja možete pratiti UŽIVO na portalu Dnevnik.hr već od 12 sati, a opsežno će tijekom cijelog dana o događanjima izvještavati i Nova TV. Prvi 10-minutni specijal počinje u 15 sati, a u 17:00 slijede redovne Vijesti Nove TV. Novi specijal počinje u 18:50 te zatim Dnevnik Nove TV u redovnom terminu u 19:15. U Europsku uniju u programu Nove TV uvest će vas Ivana Petrović i Mislav Bago u specijalu koji kreće u 22:40 i traje do kasno u noć. Pratite ovaj povijesni događaj uz Novu TV i Dnevnik.hr!

Središnja proslava hrvatskog pridruživanja EU održat će se danas u popodnevnim i večernjim satima na zagrebačkom Gornjem gradu i Trgu bana Josipa Jelačića, a očekuje se okupljanje tridesetak stranih delegacija iz zemalja članica EU, zemalja regije jugoistočne Europe, čelnika europskih institucija te hrvatskih uglednika.

Na vrhuncu svečanosti, poslije 23 sata, predviđeni govornici su premijer Zoran Milanović, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, zamjenik irskog premijera Eamon Gilmore u ime zemlje koja je u ovom polugodištu predsjedavala EU-om, litavska Dalia Grybauskaite čija zemlja preuzima predsjedanje u ponedjeljak, predsjednik Europskog Vijeća Herman Van Rompuy, predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz i predsjednik Republike Ivo Josipović.

Program događanja

Program je počeo u 10 sati ujutro kada je izaslanstvo Vlade Republike Hrvatske položilo vijence u čast svim poginulim braniteljima iz Domovinskog rata. Od 11.00 do 18.30 sati očekuju se dolasci stranih delegacija u Zagreb. U 18.30 slijede dolasci ministara vanjskih poslova u Banske dvore, a u 19.00 dolasci šefova izaslanstava u Banske dvore. U 19.40 slijedi okupljanje u atriju Banskih dvora

U 20.00 sati slijedi zajednička fotografija uzvanika, a u 20.15 šefovi izaslanstava kreću prema lokaciji za službenu večeru, koja u 20.30 počinje u Klovićevim dvorima. u isto vrijeme počinje program za građane na Trgu bana Jelačića. Uzvanici će tamo stići u U ponoć će se na graničnom prijelazu Bajakovo otkriti tabla Europske unije na prigodnoj svečanosti Granične policije, a na Bregani će biti skinuta tabla Carina na prigodnoj svečanosti Ministarstva financija i Carinske uprave. Na graničnom prijelazu Plovanija točno u ponoć policijski službenici PU istarske podići će stjegove EU, a načelnici policijskih uprava i postaja otkriti ploču EU.

Posebna regulacija prometa u Zagrebu

Karta s prometnicama koje od 29. lipnja do 1. srpnja vozači trebaju izbjegavati (Foto: MUP)

Na snazi je posebna regulacija prometa na određenim prometnicama grada Zagreba i Velike Gorice koje vode od Zračne luke Zagreb do hotela smještaja stranih delegacija, odnosno do Gornjeg grada i Trga bana Josipa Jelačića. Na tim prometnicama nije dopušteno kretanje vozila, ali se dopušta prelazak vozilima u vrijeme između prolazaka kolona vozila s delegacijama.

U zonama odvijanja središnje proslave, 30. lipnja, odnosno na Gornjem gradu i zoni Trga bana Josipa Jelačića mogu se kretati samo vozila s posebnom akreditacijom. Neposredno uz prometnice po kojima će se kretati delegacije, uz hotele smještaja, kao i u obje zone odvijanja središnje proslave, ne može se parkirati. Autobusni i tramvajski promet odvijat će se po posebnom rasporedu i voznom redu ZET-a.

Iz MUP-a mole građane za razumijevanje i strpljenje radi posebne regulacije prometa, a osobito u vrijeme otežanog prometa uzrokovanog prolazom kolona s vozilima delegacija.

Sjever – jug

Preporučeni alternativni pravci:

• Zagreb – Velika Gorica i Sisak:
Slavonska avenija – Radnička cesta – Domovinski most – novoizgrađena „Istočna obilaznica“ Velike Gorice – Velika Gorica na raskrižje Ulice Ivana Pavla II i Državne ceste broj 31
Velika Gorica – Gradići – Hrašće – Velika – Sisačka – Remetinečka – rotor Remetinec.

• Zagreb – Zračna luka Zagreb isti pravac – s tim da se vozila parkiraju kod stadiona „Radnik“ u Ulici Hrvatske bratske zajednice u Velikoj Gorici te do Zračne luke Zagreb posebnim autobusima.

Sve je spremno za slavlje ulaska u EU (Foto: Davor Puklavec/Pixsell)Policija je još jučer navečer krenula s pripremama za današnju posebnu regulaciju prometa (Foto: Davor Puklavec/Pixsell)

• Grad Zagreb

– Jadranska avenija – rotor – Jadranski most – Selska,
– Držićeva – Most mladosti – Sarajevska cesta,
– Radnička cesta – Heinzelova ulica – Voćarska – Bijenička – Mirogoj – Remete.

Očekuje se otežano prometovanje:

• Donja Lomnica – Velika Mlaka – Mičevec,
• Sveta Klara – Buzin – Dugave,
• Ksaverska – Medveščak – Ribnjak – Palmotićeva – Branimirova,
• Šestine – Pantovčak – Britanski trg – Ilica,
• Nazorova – Britanski trg,
• Jukićeva,
• Draškovićeva.

Očekuje se izuzetno otežano prometovanje:

• Savska cesta od Slavonske do Kršnjavoga.
Istok -zapad

Preporučeni sljedeći alternativni pravci:

• Zagrebačka obilaznica, vožnja u oba smjera, u funkciji svi čvorovi uključujući i novoizgrađeni Čvor Kosnica, osim Čvora Buzin

• Grad Zagreb

Slavonska avenija – Zagrebačka avenija,
Bundek – cesta ispod Mosta slobode – Antallova – Cimermanova,
Sarajevska cesta – Jakuševec – Mičevec – Domovinski most,
Dubrava – Markuševec – Gračani – Mlinovi – Šestine – Lukšići – Bijenik –
Črnomerec – Ilica.

Očekuje se otežano prometovanje:

• Rotor Zapruđe – Avenija Dubrovnik – rotor Remetinec,
• Prilaz Gjure Deželića – Masarykova,
• Ulica grada Vukovara od Heinzelove do Držićeve,
• Branimirova – Glavni kolodvor – Haulikova.

Sve je spremno za slavlje ulaska u EU (Foto: Željko Lukunić/Pixsell)Sinoć je održana proba za večerašnju proslavu na zagrebačkom Trgu bana Jelačića (Foto: Željko Lukunić/Pixsell)

Očekuje se izuzetno otežano prometovanje:

• Ulica Grada Vukovara od Savske do Držićeve,
• Zeleni val istok od Jukićeve do Trga žrtava fašizma,
• Zeleni val zapad od Trga žrtava fašizma do Republike Austrije.

Neposredno prije i za vrijeme prolaska delegacija preusmjeravat će se promet s prometnica na kojima se očekuje otežano ili izuzetno otežano prometovanje.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju obilježit će se diljem Hrvatske

Glavni dio programa u organizaciji Grada Varaždina i Varaždinske županije održat će se na središnjem varaždinskom trgu, gdje se oko 16 sati očekuje završetak utrke sudionika iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske, a navečer će nastupiti ansambl iz Beča i Varaždinski komorni orkestar.

Krapinsko-zagorska županija u pograničnoj općini Zagorska sela priređuje od 14,30 sati program gdje će se okupljenima obratiti slovenski veleposlanik u Hrvatskoj Vojko Volk, slovenski ministar za infrastrukturu i prostor te hrvatski ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić. Iza 16 sati program se nastavlja sportskim i zabavnim sadržajima.

Građani Vinkovaca obilježit će taj dan na Trgu bana Josipa Škočevića u sklopu priredbe “Priča o gradu” od 19 sati, na kojoj će se prikazati povijest toga grada od prapovijesti do danas.

Sve je spremno za slavlje ulaska u EU (Foto: Borna Filić/Pixsell)Sve je spremno za slavlje ulaska u EU (Foto: Borna Filić/Pixsell)

Primorsko-goranska županija obilježavanje počinje u 10 sati na graničnom prijelazu Rupa s hrvatskim i slovenskim političarima, a navečer otvorenjem Riječkih ljetnih noći te na Korzu, od 19,30 sati, nastupom mažoretkinja. Od 21 sat od zgrade riječkog HNK kreće povorka do Gata Karoline Riječke u luci, gdje će od 22,15 sati održati svečani program s predstavom “Carmina Burana” i “Odom radosti”.

Pula će ulazak u EU obilježiti na dva pulska trga, Forumu i Portarati, na kojima će se održavati koncerti. Na Forumu program počinje u 21 sat, a Portarati najprije ujutro, od 10 do 14 sati plesnim i glazbenim nastupima, te ponovno od 21 sat.

Bogata proslava u Splitu

Splitska proslava počinje doručkom u Đardinu u 9 sati, a od 11 sati na nekoliko gradskih lokacija počinju koncerti klapa. Na Matejuški će juniorski osmerac HVK Gusar predati zastavu EU dobitnicima Oskara znanja, a u 12 sati će na Štandarcu na Pjaci gradonačelnik u društvu najstarijeg olimpijca Duje Bonačića i najtrofejnije judo juniorske sportašice Barbare Matić podići zastavu EU. Proslava se nastavlja navečer kada će se u 20 sati u centru grada građannima dijeliti dalmatinski proizvodi, a na pozornici na rivi će se od 21 sat izmijenjivati klape i kulturno-umjethnička društva. Predviđen je vatromet, Oda radosti i čestitka gradonačelnika Ive Baldasara. Koncerti će se održati i na Pjaci te na Matejuški.

I Sisak će se pridružiti hrvatskim gradovima koji će prigodnim programom obilježiti ulazak Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja. Program će se održati kod sata u Kranjčevićevoj ulici od 20 do 24 sata. Nastupit će nekoliko bandova, a u ponoć će svirati Oda radosti. Siščani će u ponoć biti počašćeni i vatrometom, Dnevnik.hr dozaje u uredu za odnose s javnošću Grada Siska. Zbog održavanja programa, privremeno će za promet od 18:30 do 00:30 sati biti zatvoren južni dio Rimske ulice od križanja s ulicom I.K. Sakcinskog.

U dogovoru s Ministarstvom kulture u Rijeci će se održati svečani program koji uključuje i otvorenje Riječkih ljetnih noći. Početak povorke predvođene Gradskom glazbom Trsat očekuje se u 21 sat, od HNK Ivana pl. Zajca Rijeka preko Korza do Gata Karoline Riječke. U ponoć, na gatu Karoline riječke solisti, zbor i orkestar NK Ivana pl. Zajca izvest će Odu radosti.

dnevnik.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

dr. sc. Denis Radoš tvrdi: Blidinjsko jezero nije glacijalno, napravili su ga ljudi prije 140 godina

Objavljeno

na

Objavio

Blidinje jezero ili Blidinjsko jezero je najveće planinsko jezero u Bosni i Hercegovini. Zaštićeni je geomorfološki spomenik prirode u sastavu Parka prirode Blidinje, piše Večernji list BiH. Smješteno je na Dugom polju između planina Čvrsnice i Vrana.

Jezero je na 1183 metara nadmorske visine. Površina mu se uglavnom kreće oko 3,5 km2. Najveća dubina jezera je 4,5 metara, a najvećim dijelom je dubine od jednog metra.

Nema površinskih tokova koji vode do i od jezera. Voda u jezero dolazi s padalinama i procjeđivanjem vode s okolnih planina Vrana i Čvrsnice, ponajviše s proljetnim otapanjem snijega. Ljeti veliki dio vode nestaje isparavanjem i otjecanjem kroz ponore, zbog čega znatno opadne razina jezera. Procijenjeni gubici vode iz jezera su veliki s obzirom na malu zapreminu i iznose 10 mm/dan.

Blidinje jezero

Blidinje jezero umjetno je jezero kojeg su napravili ljudi prije 140 godina, a teza o glacijalnom postanku jezera može se u potpunosti odbaciti. Zaključak je to opširnog istraživanja kojeg je proveo dr. sc. Denis Radoš, znanstvenik sa Sveučilišta u Zadru, a koje je objavljeno u posljednjem broju znanstvenog časopisa Geoadria (Vol. 22, No. 1), pod naslovom “Povijest nastanka Blidinjskog jezera”. Iako godina nastanka jezera niti u jednom izvoru nije izričito spomenuta, nju je bilo moguće rekonstruirati te je nastanak smješten u razdoblje između 1881. i 1885. Do tada je Blidinje (polje) redovito plavilo u proljeće svake godine nakon topljenja snijega, a voda bi otjecala u ponore u blizini Ivan Doca. Zbog velike potrebe za vodom, ljudi su odlučili začepiti ponore i stvoriti lokvu koja bi zadržavala vodu tijekom ljeta, piše Večernji list BiH. No, zbog plitke depresije polja, voda se razlila puno većim područjem i potopila obradive površine na kojima su uzgajane uglavnom žitarice i krumpir. Lokalni stanovnici koji su živjeli na Blidinju (Blidinjama) oduvijek su tvrdili da su jezero napravili ljudi, no čini se da je nedostajala znanstvena potvrda ovih tvrdnji. Istraživanje je podijeljeno na tri temeljna poglavlja kroz koje se detaljno analizira nastanak jezera: narodna predaja i pisani izvori, stare karte i geomorfologija.

Pisani izvori i narodna predaja

Prve spomene nastanka jezera u zapisanoj narodnoj predaji donosi duvanjski učitelj Stojan Rubić 1899. godine. On navodi kako je to nekada bilo polje na kojemu je nastalo jezero kada su se začepili ponori. Sličnu priču ispričao je i kazivač, bivši lovočuvar na Čvrsnici i Prenju, Andrija Jurić iz Jablanice (1921. – 2017.), zaključivši kako “od blinje (lokve) nasta Blidinje”. Pisci koji su prolazili područjem Blidinja ili su o njemu pisali u prvoj polovici 20. st., redovito spominju narodnu priču da je jezero nastalo začepljivanjem ponora, a Đorđe Protić zabilježio je i postojanje kamenog nasipa koji je zadržavao jezersku vodu da ne oteče u ponore, što je jedini spomen postojanja takve brane na Blidinju do izgradnje današnje brane 1990. godine. O začepljivanju ponora i svjedočenju ljudi o nastanku jezera pisali su i agronom Jovo Popović te etnograf i arheolog Vejsil Ćurčić. Oni navode da su u vrijeme njihova boravka na Blidinju još uvijek postojali živi svjedoci tih događaja, a da se jezero iz godine u godinu sve više širilo.

Raniji izvori, iz 19. stoljeća, pogotovo radovi franjevaca fra Petra Bakule (Šematizam) i fra Ivana Franje Jukića (“Zemljopis i poviestnica Bosne”), nigdje ne spominju postojanje jezera na Blidinju, kao ni ranija izvješća o biskupskim pohodima na ovo područje. Istovremeno, Bakula, koji je inače bio iz Posušja, znao je za postojanje jezera na vrhu Čvrsnice, vjerojatno jezera (lokve) Crljenak.

Stare karte

Stare karte iznimno dobro dokumentiraju pojavu jezera. Iako sve do 1870-ih godina nema dobrih kartografskih prikaza područja Blidinja, zanimanje Austro-Ugarske za Bosnu i Hercegovinu rezultiralo je izradom do tada najboljih i najpreciznijih karata ovog područja od Vojnogeografskog instituta iz Beča. Prije ulaska Austro-Ugarske u BiH (1878.), godine 1876. izdana je generalna karta na kojoj je prvi put prikazano Blidinje, i to kao poplavno polje (blato), na isti način kao i druga poplavna polja: Duvanjsko polje, Buško blato, Prološko blato i dr. Zapravo i sami toponim blidinje potječe od blinje, koja označava poplavnu ravnicu na kojoj se zadržava voda.

Godine 1881. izlazi nova detaljnija karta, koja područje Blidinja prikazuje iznimno detaljno i na kojoj su, među ostalim, prikazana naselja, ceste, toponimi i izvori. To je dakle zadnja karta (sa sadržajem iz 1880.) na kojoj se prikazuje područje Blidinja bez jezera. Prvi prikaz jezera potječe iz austrijske topografske karte 1:75.000, nastale na temelju geodetske izmjere BiH od 1880. do 1884. Tada kartirano jezero bilo je 5 puta manje od današnjeg i nalazilo se uz istočni rub polja podno Jelinka, odnosno istočno od ceste koja je nekada prolazila sredinom polja, od Barzonje prema Dugom polju, a koja je danas potopljena jezerom.

Postojanje ove ceste potvrdile su Kata Petrović i Luca Šarić iz Rakitna, što je zabilježio turizmolog Ljubo Mihić 1973. godine. Tom cestom određena je nekadašnja granica između kotareva Županjac i Mostar, a danas predstavlja granicu između općina Tomislavgrad i Posušje, koja jezero administrativno dijeli na dva dijela. Ostatak polja, danas potopljen jezerskom vodom plavio je samo u proljeće, što je izričito navedeno na karti.

Takvu situaciju donose i katastarske karte u mjerilu 1:6.250 iz 1882. godine, na kojima su prikazane parcele unutar poplavne površine jezera. Sve kasnije karte ovog područja, ovisno o mjerilu, nastavile su prikazivati Blidinje jezero na tri različita načina: kao jezero na cijelom poplavnom području, kao malo jezero podno Jelinka i kao poplavno polje (blatište). Zbog toga je nejasno kada je došlo do širenja jezerske površine i poplavljivanja oranica koje je uzrokovalo probleme, budući da ljudi više nisu mogli obrađivati zemlju od koje su i do tada vrlo oskudno živjeli. Zbog toga su početkom 20. st. započeli radovi na ponovnom otvaranju ponora i puštanju vode u njih, koje je predvodio fra Jozo Bencun.

Jedno takvo iskopavanje fotografirao je liječnik i planinar Radivoj Simonović 1907. godine, a fotografija se čuva u Muzeju Vojvodine u Novom Sadu.

Odbacivanje glacijalne teorije

U poglavlju o geomorfološkoj analizi područja, autor zaključuje da se jezero nalazi na propusnom krškom području, i to na dijelu na kojemu su taloženi sitniji mlađi sedimenti koji usporavaju, ali ne sprečavaju otjecanje vode u podzemlje. Također, zaključuje kako je glavni razlog gubitka jezerske vode otjecanje prema ponornoj zoni Ivan Dolac, a ne procjeđivanje na cijeloj površini jezera. Detaljnom geomorfološkom analizom u potpunosti odbacuje glacijalnu teoriju o postanku Blidinjskog jezera, koja nije zapravo ni zaživjela, ali se nerijetko spominjala u različitim publikacijama. Istovremeno ne odbacuje mogućnost da je na ovom području moglo postojati jezero u kasnom pleistocenu ili mlađem holocenu, ali takvo paleo-jezero, ukoliko je postojalo, nije u nikakvoj vezi s današnjim jezerom. Današnje jezero opstaje isključivo zahvaljujući nasipu izgrađenom 1990. godine ispred ponorne zone Ivan Dolac, čime je spriječeno otjecanje jezerske vode. Nasip je izgrađen nakon što je tijekom ljeta 1990. godine Blidinje gotovo u potpunosti presušilo. Rad je moguće preuzeti na stranicama časopisa Geoadria: https://hrcak.srce.hr/geoadria.

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

U Jablanici ubijena 172 imenom poznata Hrvata od strane četnika i partizana

Objavljeno

na

Objavio

U Doljanima je 19.7.2017 god., otkriveno spomen obilježje poginulim Hrvatima općine Jablanica u Prvom i Drugom te Domovinskom ratu.

Na spomeniku su uklesana sva imena poginulih Hrvata, i to 11 imena poginulih u Prvom svjetskom ratu, 172 imena ubijenih od strane četnika i Titovih partizana u Drugom svjetskom ratu, te 52 poginula Hrvata iz općine Jablanica u Domovinskom ratu.

Idejni tvorac spomenika je fra Vendelin Karačić, a izvedbeni projekt potpisuje tvrtka Urbis 86 iz Širokog Brijega. Spomenik je isklesan iz kamena domaćim radnim snagama kompanije MT “Gabro”, Jablanica a pripremu terena i uređenje okoliša uradili su mještani Doljana. Blagoslov spomenika i misno slavlje predvodio je mons. Tomo Vukšić, vojni biskup u BiH.

Spomenik-u-doljanima-1Drugi svjetski rat:

O stradanju Hrvata Jablanice u dugom svjetskom ratu malo je  tko pisao. U drugom mjesecu 1943.g. Partizani provaljuju od Drežnice na Glogošnicu prema Jablanici s jedne strane, a od Prozora s druge strane. Osvajaju Jablanicu te vrše likvidacije civila i zarobljenika. U narednom periodu vode se borbe između partizana, četnika i Talijana te Jablanica pada sad u jedne sad u druge ruke, dok nije stigla hrvatska legija s Nijemcima i protjerala i jedne i druge. Sve su zgrade u Jablanici bile porušene u tim borbama. Partizani i četnici su tri puta pljačkali župnu kuću. Na kraju je oštećena  i crkva. U trećem mjesecu 1943.god., četnici haraju Glogošnicom i spale 12 kuća i 6 štala, te pobijaju 22 čeljadi. Grozno su prije izmasakrirali i izmučili te ljude i naposljetku ispekli ih. Četnici su svo blago otjerali. Najgori su bili Bjelopoljski četnici. Evo najcjelovitijeg popisa Hrvata stradalih u Drugom svjetskom ratu:

proleterske divizije u osvojenom italijanskom uporištu kod Jablanice
Na slici: Partizani 2. proleterske divizije u osvojenom uporištu kod Jablanice 23. 2. 1943.

Cjeloviti popis žrtava možete vidjeti na Komunistickizlocini.net

facebook komentari

Nastavi čitati