Hrvatska će 2050. godine imati samo 3,5 milijuna stanovnika!?

0

Demograf Anđelko Akrap: Hrvatska će 2050. godine imati samo 3,5 milijuna stanovnika

Čak 31 posto stanovništva bit će starije od 65 godina, a sada je 15 posto, piše Večernji list.

Prošle godine više od 4000 Hrvata napustilo je zemlju i otišlo sreću potražiti u zemljama Europske unije.

PeopleSve se više ljudi iseljava u Kanadu i Australiju, a taj će se trend, sudeći prema kronično lošem hrvatskom gospodarstvu, nastaviti i sljedećih godina. Pravi egzodus može se očekivati kada zemlje Europske unije bezuvjetno otvore tržište radne snage. Poznati hrvatski demograf dr. Anđelko Arap predviđa da će Hrvatska 2050. godine imati samo 3,5 milijuna stanovnika, što je čak 728.000 stanovnika manje nego što je imala na popisu 2011. godine.

Bijela kuga će doslovno poharati Karlovačku i Sisačku županiju. U njima će se broj stanovnika, predviđa Akrap, smanjiti čak 60 posto. Tako će Karlovačka županija imati oko 55.000 (trenutačno ima 129.000) stanovnika, a Sisačka oko 100.000 (trenutno 172.000). To bi bilo jednako kao da Zagreb za manje od 40 godina ostane na 300.000 stanovnika umjesto sadašnjih 790.000. To je teško i zamisliti.

Demografija i ekonomija

Hrvatska se neće suočiti samo s nedostatkom ljudstva nego će i ono malo stanovnika što ih bude ostal biti prilično “nepovoljne” dobne strukture. Dr. Akrap predviđa da će čak 31 posto stanovništva biti starije od 65 godina, što je veliko (negativno) povećanje s trenutačnih 15 posto. Demograf predviđa da će se društveni, gospodarski pa onda i demografski život koncentrirati na priobalje, velike gradove na obali te Zagreb i njegovu širu okolicu.

Dalmatinska zagora, Lika, Kordun, Gorski kotar, Banija i, što je posebno zabrinjavajuće i porazno, Slavonija postat će “puste zemlje”. Navodi zanimljiv podatak da od Metkovića pa sve do Karlovca zapravo nema većeg grada u zaleđu.– Ljudi nisu mogli naći posao pa su odlazili. Zato se kaže da je demografija vezana uz ekonomiju – naglašava dr. Akrap.

Pomoć obiteljima s djecom

Hrvatska ima lošu demografsku politiku, koja ne poduzima ništa da se ovakav trend zaustavi. Neke europske zemlje, poput Francuske i skandinavskih zemalja, uspjele su državnim mjerama znatno poboljšati demografsku strukturu. Dr. Akrap se zalaže za to da država stavi u povlašteni položaj one obitelji koje, grubo rečeno, “odgajaju radnu snagu”. Drugim riječima, treba pomoći obiteljima s djecom.

Ako se kojim slučajem Hrvatska gospodarski oporavi, onda će trebati uvoziti radnu snagu

Država treba odrediti i razvijati one gradove koji sami po sebi nisu atraktivni za doseljavanje. Ne može se očekivati od privatnog kapitala da on ulaže u gospodarski i demografski razvoj Gospića, Knina ili Sinja, nego to treba učiniti država.

Ako se kojim slučajem Hrvatska gospodarski oporavi, onda će trebati uvoziti radnu snagu. Međutim, tada će se susresti s novim problemom jer nema više bosanskohercegovačkog demografskog bazena iz kojega su se doseljavali Hrvati. Okrenut će se uvozu radne snage različite od domicilnog stanovništva, što će znatno povećati troškove integracije. Neke razvijane zapadne zemlje, koje su prije 50-ak godina počele masovno uvoziti radnu snagu, sada imaju velike probleme s integracijom. Prije nekoliko godina britanski premijer David Cameron i njemačka kancelarka Angel Merkel izjavili su da integracija useljenika nije uspjela.

Hoće li Hrvatska ponoviti iste greške?

VL

facebook komentari