Hrvatska ekonomija

4

Pita me neki dan jedan poznanik, živo zainteresiran za hrvatsko sutra i politički aktivan u jednoj od novih političkih grupacija, imam li ja neku ideju što u Hrvatskoj učiniti na gospodarskom planu. Velim da nisam ekonomist po struci te da na to pitanje ne mogu kompetentno odgovoriti. No, dodao sam, po svoj prilici trebalo bi planirati i činiti gotovo sve suprotno od onoga za što se zalažu viđeniji hrvatski političari, a pogotovo od onoga što savjetuju hrvatski ekonomski analitičari.

Svako malo nam na televiziji serviraju nekog od tih analitičara, obično je to uredno zalizan, pritegnut kravatom muškarac u ranim srednjim godinama, a uz njegovo ime, zanimanje i titulu piše za koju banku radi. Priča uvijek ista, još više slobodnog tržišta, europskih stečevina, konkurentnosti itd. To što analitičar savjetuje sigurno je vrlo pametno i probitačno za banku za koju dotični radi, no za Hrvatsku baš i ne mora biti. Ili: ono što koristi Cinoberu, obično šteti Dudeku.

Ekonomija je inače neobična znanost. Nije, recimo, kao fizika, pa da jabuka otkinuta s grane uvijek pada na zemlju, i to precizno izračunljivom brzinom i putanjom. Ekonomske ”jabuke” gdjekad odskoče u vis, ostanu lebdjeti u zraku ili fijuknu ravno pod krušku u sasvim drugom voćnjaku. Postoje ljudi koji tvrde da mogu predvidjeti gdje će pasti ekonomska ”jabuka”, nazivaju se ekonomistima. Ponekad i pogode, no kada je najvažnije, obično potpuno omanu. A ”kruškar” zadovoljno trlja ruke. Ti likovi obično pogode gdje će jabuka pasti iako najčešće nemaju završen ekonomski fakultet. Naime, svima je poznata ona zgodna pričica o ”kruškaru” Nathanu Rotschildu, Londonskoj burzi i bitci kod Waterlooa. Na ekonomiju presudno utječu ljudi, a oni su nepoznanica koja diskutabilnom čini i najbolje postavljenu jednadžbu. Evo, još prije koji mjesec naše Ministarstvo obrane hvalilo kako je napravilo sjajan posao šaljući MIG-ove na remont u Ukrajinu. Danas već to ne izgledao kao pametan potez. Osim ako plan od početka nije bio da Talijani kontroliraju naš zračni prostor.

Ili kad je ono Čačić svojim neupitnim šarmom osvojio katarske šeike, svi smo očekivali rijeku petrodolara kako teče prema Hrvatskoj žednoj investicija, a mađarski sud pošalje Čačića u zatvor. Ostadoše nam fasade derutne, LNG-terminali neizgrađeni, a Čačića se odrekla i Vesna Pusić. Nije na odmet spomenuti ni Linićeve porezne reforme, sve mudriju od mudrije, ali, avaj, prihodi svejednako padaju , BDP isto, samo raste broj nezaposlenih i dug. Stječe se dojam da naši političari nemaju pojma o ekonomiji ili ih prati nevjerojatan peh. Međutim, Vesna Pusić ne misli tako, ona tvrdi da je ovo najsposobnije vlada koju je Hrvatska imala. Vesna Pusić je ministrica, doktor znanosti, svjetska žena, valjda zna što govori! Stoga nam ne ostaje ništa drugo nego zaključiti da Vlada ima neki svoj cilj, sasvim različit od onoga koji ima narod, i da taj cilj uspješno ostvaruje. U tom kontekstu sasvim je izlišno trkeljanje veleuvaženih ekonomskih analitičara.

O hrvatskoj ekonomiji moći će se govoriti tek kada se i ako se Hrvatska vrati sebi i svojim interesima, a ne bude ispunjavala domaće zadaće dobivene u svjetskim centrima moći. Otprilike tako nekako sam odgovorio svome znancu. Slušao me pozorno, no ne čini mi se da sam ga uvjerio jer, znate, ono ‘konkurentnost’, ‘europske integracije’, ‘održivi rast’, ‘sređivanje stanja’, ‘eko-ovo’, ‘eko-ono’ puno bolje zvuči. I znanstvenije.

  

Damir Pešorda/hrsvijet

facebook komentari

  • EMINƎM

    Još H ni propala nego se raspala

    • ne ostaje ništa drugo nego zaključiti da Vlada ima neki svoj cilj, sasvim različit od onoga koji ima narod, i da taj cilj uspješno ostvaruje.:

  • EMINƎM

    Još H ni propala nego se raspala

    • ne ostaje ništa drugo nego zaključiti da Vlada ima neki svoj cilj, sasvim različit od onoga koji ima narod, i da taj cilj uspješno ostvaruje.: