Hrvatska i Srbija rješavat će pitanja granica u Den Haagu

1
Hrvatska i Srbija mogle bi se ponovno naći pred sucima u Den Haagu, ali ovoga puta zbog granice na Dunavu, piše u srijedu beogradski tisak, najavljujući da će to biti i jedna od tema današnjeg susreta vicepremijera i šefova diplomacije Hrvatske i Srbije, Vesne Pusić i Ivice Dačića, u Zagrebu.

“Zagreb će tražiti da se spor oko granica, koji traje već 13 godina, riješi međunarodnom arbitražom”, pišu “Večernje novosti” podsjećajući na nedavni intervju Vesne Pusić ovom listu u kojem je rekla kako “ne treba više imati iluzija da je moguće postići dogovor”.

“Međutim, da bi ovo pitanje ‘presjekao’ Haag, zahtjev trebaju uputiti obje strane, a u srbijanskom državnom vrhu, kako doznajemo, još nije razmatrana ovakva mogućnost za raspetljavanje graničnog čvora s Hrvatskom”, navodi list napominjući da će međususjedsko razgraničenje biti jedna od tema razgovora Pusić-Dačić.

“Razmatrat ćemo ne samo granice, već i sva druga otvorena pitanja. Mi smo opredijeljeni za razvoj dobrosusjedskih odnosa i rješavanje svih neriješenih tema i takvu dobru volju očekujemo i od susjeda”, rekao je Dačić za “Večernje novosti”.Prema tumačenju pofesora međunarodnog prava dr. Tibora Varadija, dvije bi države pitanje granice mogle rješavati kod dva međunarodna suda, nadležna za ovakva pitanja, i to oba u Haagu, pred Međunarodnim sudom pravde i Stalnim arbitražnim sudom.

“Očigledno je da će teško doći do dogovora izravnim pregovorima dviju strana, jer je mnogo spornih točaka. Ukoliko bi se za ovo sporno pitanje potražila međunarodna arbitraža, obje bi zemlje morale poštovati donesenu odluku. Ali, pitanje granica ne može pred sudovima pokrenuti samo jedna strana, već se obje moraju suglasiti oko međunarodne arbitraže”, tumači ovaj stručnjak za međunarodno pravo. Profesor Varadi procjenjuje da bi takav spor trajao oko dvije-tri godine i da bi bio okončan prije nego Srbija završi pregovore o članstvu s EU, čime bi se izbjeglo eventualno stavljanje veta Hrvatske na eurointegracijski put Beograda ka Bruxellesu.

“Večernje novosti” podsjećaju da su Srbija i Hrvatska osnovale međudržavno povjerenstvo za iscrtavanje granične crte, ali da to nije donijelo skoro nikakve rezultate, a od 2003. do 2010. godine nije održan nijedan sastanak niti je napredak postignut u četiri kruga nastavka dijaloga od 2011. godine. List navodi da je sporna granična crta u dužini 145 kilometara rijekom Dunav te da Srbija inzistira na odluci iz 1945. po kojoj bi razmeđe išlo sredinom rijeke od mađarske granice do Iloka, dok to Hrvatska osporava jer je Dunav u međuvremenu meandrirao i promijenio tok pa je dio zemlje sada u Srbiji.

Kako je “Večernjim novostima” rečeno u srbijanskom ministarstvu vanjskih poslova, Hrvatska osporava skoro polovicu granice na Dunavu i traži oko 10.000 hektara zemlje, pozivajući se na austrougarske katastarske knjige, dok Srbija polaže pravo na oko 3.000 hektara na desnoj strani Dunava.

“Ukoliko bi međa bila povučena kopnenim dijelom, po katastarskom načelu, a ne srednjim tokom rijeke, dijelovi općina Apatin, Sombor i Bačka Palanka mogli bi preko noći osvanuti u drugoj državi, Hrvatskoj”, pišu “Večernje novosti”.

[ad id=”40551″]

facebook komentari