Pratite nas

Hrvatska

Hrvatska liječnička komora: Od ulaska RH u EU 923 liječnika zatražila dokumentaciju za rad u inozemstvu

Objavljeno

na

Samo je 135 liječnika iskazalo interes za dolazak.

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, 923 liječnika zatražila su dokumentaciju za rad u inozemstvu, dok ih je istodobno svega 135 iskazalo interes za dolazak, najviše liječnika iz susjednih zemalja koji imaju hrvatsko državljanstvo, doznaje se u Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK).

Najčešće odlaze anesteziolozi, radiolozi, kirurzi i ginekolozi, prosječne dobi 39 godina, a potvrde za rad u inozemstvu podjednako traže i liječnici i liječnice. Šezdeset posto njih su bolnički doktori, a svega 11 posto liječnici obiteljske medicine i hitne službe, koji se manje odlučuju za odlazak.

No, Hrvatsku napuštaju i nezaposleni liječnici i oni bez specijalizacije, navode iz Komore, upitani za trendove, na koje se proteklih dana zabrinuto osvrnula I saborska oporba.

Liječnici iz Hrvatske ne mogu dobiti dozvolu za rad u inozemstvu bez potvrda strukovne komore, no u njoj ne raspolažu podacima koliko je točno liječnika konačno i dalo otkaz te otišlo iz Hrvatske.

Predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. Hrvoje Minigo upozorava da bi se Hrvatska uskoro mogla suočiti s ozbiljnim problemom nedostatka doktora medicine i zdravstvenih radnika.

‘Nadamo se da to neće dovesti do kolapsa zdravstvenog sustava, ali može ugroziti dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite te pogoršati stanje s listama čekanja’, upozorava dr. Minigo.

Najviše dolaze liječnici bez specijalizacije, iz Srbije i BiH

Nedostatak zdravstvenog kadra ne može riješiti ‘inozemna radna snaga’ jer je interes liječnika iz drugih zemalja za dolazak na rad u Hrvatsku puno manji, pa je, po podatcima Komore, od ulaska u EU, tek 135 liječnika zatražilo priznavanje inozemne stručne kvalifikacije.

Među njima je više od 60 posto hrvatskih državljana koji su se školovali u Bosni i Hercegovini i Srbiji. U većini slučajeva za dolazak su zainteresirani liječnici koji još nisu stekli specijalizaciju. Državljana EU izuzetno je malo.

U Komori to objašnjavaju složenim postupkom priznavanja stručnih kvalifikacija stečenih u trećim zemljama, zbog čega nas, kažu, velik broj liječnika zaobilazi i odlazi na rad u druge zemlje članice EU.

Dr. Minigo za strukovni kolektivni ugovor

Predsjednik Hrvatske liječničke komore smatra da je sadašnje trendove uzrokovalo nezadovoljstvo liječnika položajem u sustavu, ali I činjenica da godinama bezuspješno pokušavaju dobiti strukovni kolektivni ugovor.

‘U posljednjih deset godina dva su puta štrajkali za bolje uvjete rada i adekvatnu plaću. Iako su svjesni da u vrijeme recesije moraju dijeliti sudbinu svojih sugrađana, doktori prema sebi očekuju bolji odnos’, kaže dr. Minigo.

A promjene bi, smatra, mogli donijeti bolji uvjeti rada, lakše dobivanje specijalizacija, kvalitetno osiguranje od profesionalne odgovornosti, te omogućavanje dodatne zarade radom u svojoj ustanovi ili kod drugog poslodavca. Kolektivno pregovanje mora biti strukovno, poručuje predsjednik Komore.

Podsjeća također da je saborski Odbor za zdravstvo nedavno istaknuo potrebu ‘preispitivanja nekih elemenata pravilnika o pripravničkom stažu, te primjerenije vrednovanje obrazovanja i rada zdravstvenih djelatnika uz stvaranje uvjeta za njihov ostanak u Hrvatskoj’.

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

108 kadeta i kadetkinja položilo svečanu prisegu na HVU

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH/ M. Čobanović

Svečana prisega 15. naraštaja kadeta Oružanih snaga Republike Hrvatske i svečano obilježavanje početka akademske godine 2017./2018. održano je na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman” u Zagrebu danas, u petak, 22. rujna 2017. godine.

Svečanosti su prisustvovali predsjednica Republike Hrvatske i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga RH Kolinda Grabar-Kitarović, izaslanik predsjednika Vlade potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Damir Krstičević, načelnik Glavnog stožera OS RH, general zbora Mirko Šundov, zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH general pukovnik Drago Matanovići drugi visoki uzvanici, kao i obitelji kadeta te obitelji heroja Domovinskog rata Blage Zadra i Predraga Matanovića.

Današnju svečanu prisegu položilo je 108 kadetkinja i kadeta 15. naraštaja od kojih je 98 kadeta 4. naraštaja sveučilišnih studijskih programa Vojno inženjerstvo i Vojno vođenje i upravljanje, te 10 kadeta za zvanje vojni pilot. Iako nisu polagali prisegu, među njima je i šest kadeta iz Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije i Crne Gore. Svi navedeni programi odnose se na preddiplomske sveučilišne studije namijenjene za obrazovanje budućih časnika OS RH, a  razvijeni su u suradnji Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” i Sveučilišta u Zagrebu.

U prigodnom govoru nakon polaganja svečane prisege, predsjednica RH i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga RH Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je kako je pristupanje kadeta Oružanim snagama RH njihova važna, velika i časna zadaća. “Čestitam svim kadetkinjama i kadetima ovaj poseban dan i sigurna sam kako ćete nakon polaganja ove svečane prisege i dalje dokazivati svoje  vjerno i časno služenje Domovini.

Neka vam uspomena na sve one koji su svoje živote položili za Lijepu našu bude motiv za prihvaćanje svakog novog izazova i izvršenja svake zadaće koja se pred vas postavi. Prihvatite sve zadatke kao nagradu jer vas svaki od njih vodi prema napretku. Vi ste jamci sigurnosti i stabilnosti, a s obzirom na promjene unutar međunarodnog sigurnosnog okruženja i izazova s kojima se susrećemo, jasno je kako vojni poziv postaje sve složeniji.”

Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Damir Krstičević naglasio je kako hrvatskoj vojsci trebaju visoko obrazovani kadrovi “kako bismo pravovremeno i učinkovito mogli odgovoriti na sve ugroze i rizike i pružiti adekvatnu zaštitu našem narodu.”

Također, ministar je najavio i predstojeću transformaciju Hrvatskog vojnog učilišta u sveučilište te potpunu integraciju u Sveučilišnu zajednicu Republike Hrvatske, “gdje ćete biti ravnopravni i priznati kao i svi ostali studenti na ostalim sveučilištima u Hrvatskoj. Ja vam kao ministar obrane, dajem riječ da će vaši napori biti prepoznati, cijenjeni i nagrađeni. Vrednovat će se svaki sat proveden nad knjigama i svaka kap prolivenog znoja, svako vaše ulaganje u sebe i vlastiti razvoj kao ljudi, časnika i budućih vođa u Oružanim snagama.“, poručio je Krstičević.

Načelnik Glavnog stožera OS RH, general zbora Mirko Šundov kadete je još jednom podsjetio na čuvanje svih vrednota na kojima su utemeljene Oružane snage RH.

“Budite ponosni danas na sve što ste postigli i vodite se onom poznatom Euripidovom izrekom – Nikad se nemoj umoriti u davanju domovini. Sada ćete pokazati sve vještine koje ste stekli i od vas će se zahtijevati stečena znanja primijeniti u konkretnim situacijama. Nije važna samo vaša vojna obuka i sposobnost, već i socijalna inteligencija koju ćete upotrijebiti u međunarodnom okruženju poštujući pritom kulturološke razlike i norme.”

Zapovjednik Hrvatskog vojno učilišta, general pukovnik Slavko Barić, današnji je dan nazvao značajnim za Oružane snage i Ministarstvo obrane RH, ali i za sve kadete koji su se odlučili za iznimno častan poziv. “Hvala vašim roditeljima koji su svoju djecu usmjerili prema ovom časnom zanimanju i davanju Domovini. Pred vama su godine kada ćete svojim zalaganjem, učenjem i ulaganjem u svoju budućnost postati časnici koji će biti prepoznati i u civilnom i vojnom sustavu, ali i u međunarodnom okruženju. Budite dinamični i zahtijevajte od svojih nadređenih nova znanja”, rekao je general Barić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Poruka Predsjednice: Nasilje je jezik slabića

Objavljeno

na

Objavio

Nasilje je jezik slabića, a naša je zadaća uspostaviti sustav zaštite od nasilja, još više društveno ozračje nenasilja, u kojem će svatko, posebice djeca i žene, imati sigurnost ne samo života nego i svog dostojanstva, poručila je u petak predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u povodu obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama

Hrvatska taj dan obilježava u znak sjećanja na tragično ubojstvo triju žena – sutkinje, odvjetnice i stranke u postupku te teško ranjavanje sudske službenice, 22. rujna 1999. godine na zagrebačkom Općinskome sudu. Zločin je tijekom održavanja brakorazvodne parnice počinio suprug stranke u postupku.

“Nažalost, vijesti iz crnih kronika, ne samo u našoj zemlji nego i u cijelom svijetu, potvrđuju da suvremena društva, unatoč proklamiranoj ravnopravnosti spolova, ne nalaze načina stati na kraj tome zlu”, upozorava predsjednica u svojoj poruci.

Naglašava da je borba protiv nasilja nad djecom i ženama bitna  prije svega za normalan život naših obitelji i za normalne međuljudske odnose, a samim time ima opću društvenu važnost.

“Odgoj za nenasilje mora biti kontinuiran, a ne kampanjski, tek kada se ono dogodi. Naša je zadaća uspostaviti sustav zaštite od nasilja, a još više društveno ozračje nenasilja, u kojem će svatko, posebice djeca i žene, imati sigurnost ne samo života nego i svog dostojanstva”, poručuje.

Takav odgoj, naglašava, mora se provoditi kroz resornu suradnju institucija, djelotvornu sudsku praksu, ali prije svega kroz promicanje kulture ophođenja i međusobnog uvažavanja. Ističe pritom i ulogu svih državnih, obrazovanih i religijskih institucija, a posebno obitelji, u kojoj se primarno formira kultura ponašanja.

“Naša je roditeljska dužnost učiti djecu da je svako nasilje prema ženi i prema djetetu krajnje neprihvatljivo. Nasilje je jezik slabića, o nasilju ne smijemo šutjeti niti biti popustljivi prema zlostavljačima, što se nažalost nerijetko događa”, stoji u poruci hrvatske predsjednice Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Nastavi čitati