Pratite nas

Hrvatska mora stati iza Hrvata prognanih iz BiH

Objavljeno

na

U Hrvatskoj još uvijek stambeni status nije riješilo oko 3000 obitelji Hrvata protjeranih iz BiH, od kojih je 700 u Karlovačkoj županiji, pa je predsjednica HSP AS i europarlamentarka Ruža Tomašić na današnjem okruglom stolu u selu Vojnovac kod Josipdola najavila učiniti sve kako bi se njihovi problemi što prije riješili.

ruza tomasic“Mi popravljamo i izgrađujemo kuće Srbima koji zapravo nikada ni ne dođu iz Srbije, samo čekaju da prođe obveznih deset godina da bi mogli prodati obnovljene kuće, a ne rješavamo stambeno pitanje ovim ljudima koji tu žive. Ako možemo svima, možemo valjda i svojima”, poručila je Ruža Tomašić na okruglom stolu “Ispod prognaničkog križa”.

Naglasila je kako Hrvatska mora stati iza tih ljudi koji su protjerani iz Republike Srpske, ili na način da inzistira na obnovi njihovih domova, ili da dobiju kuće u Hrvatskoj u kojima sada žive, a koje je Agencija za promet nekretnina (APN) otkupila od izbjeglih Srba.

“Zašto ne stanemo iza tih ljudi, to su isto Hrvati, a kao državljani Republike Hrvatske ujedno su i građani Europske unije. Nemam ništa protiv da se pozovu Srbi da se vrate, da im se obnove kuće, ali treba priznati da smo Hrvate izdali, i što se tiče njihovog povratka u Republiku Srpsku, a i što se tiče boravka ovdje”, istaknula je.

HDZ-ovac Ivan Mateša, član Upravnog odbora Zajednice povratnika Hrvatske, obećao je da će se Zajednica u suradnji s naseljeničkim udrugama potpuno predati rješavanju problema naseljenih Hrvata, a to je u svoje ime obećao i predsjednik Županijske skupštine Željko Bokulić (HSP AS).

Prema Matešinim podacima, 1993. godine je, uz 250.000 Hrvata prognanih iz svojih sela i gradova u Hrvatskoj, bilo još i 400.000 Hrvata prognanih iz BiH. Od toga je Karlovačka županija zbrinula njih oko 20.000 iz Hrvatske te oko 40.000 iz BiH.

Borislav Kašljević (HSP AS), potpredsjednik Udruge naseljenih Hrvata iz Sjeverozapadne Bosne, napomenuo je kako je samo stotinjak od više stotina Hrvata koji su naseljeni na području Vojnovca i Plaškog darovnicama dobile kuće u vlasništvo. Stoga je od Ruže Tomašić zatražio da se zauzme kako bi se bez odgode aktivirale darovnice za sve otkupljene kuće. Zamolio ju je i da, kao europarlamentarka, pokuša pronaći novac za etažiranje stambenih zgrada kako bi se stanovi mogli upisati u vlasničke knjige.

Župan Ivan Vučić (HDZ) rekao je kako je zakonski sve dobro regulirano, ali da se propisi ne provode, kao što nije poznato ni kakvi su državni ciljevi u vezi mogućeg povratka Hrvata u BiH. “Čak i kada bi im povratak bio moguć i prihvatljiv u spaljena hrvatska sela, to znači da bi krajevi poput Plaškog ostali pusti, a to sigurno nije interes Republike Hrvatske, već da se oni gospodarski pomognu i ojačaju pa da ovdje ostanu”, kazao je Vučić. (Hina/kamenjar.com)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

21. rujna 1991. – “Obadva! Oba su pala!” – riječi koje su obilježile Domovinski rat

Objavljeno

na

Objavio

‘Obadva, obadva, oba su pala!’

Kada se Filip Gaćina 21. rujna 1991. godine glasno zaderao ‘Obadva! Oba su pala’, nije ni slutio koliki će odjek njegov glas ostaviti u glavama brojnih Hrvata, kojima se nakon toga vratila nada da se mogu oduprijeti srpskoj agresiji.

Mnogi ni ne znaju da je Zečevo, malo mjesto između Rogoznice i Vodica, poprište jedne od najpoznatijih scena iz Domovinskog rata.

Naime, upravo je tamo 21. rujna 1991. godine, u trenucima kad se činilo da se Hrvatska neće moći oduprijeti srpskoj agresiji, Filip Gaćina povikao “Obadva, obadva! Oba su pala!”

Rušenje srpskih ratnih aviona kamerom je zabilježio snimatelj amater Ivica Bilan, a snimka je postala moralna vodilja za brojne hrvatske dragovoljce i vojnike.

Kultna snimka koja je isti dan prikazana na HRT-u, izazvala je opće oduševljenje i euforiju, te predstavlja svojevrsnu prekretnicu Domovinskog rata kao jedna od prvih značajnih pobjeda nad tehnički znatno nadmoćnijim neprijateljem.

Uzvik koji je Filipu Gaćini zauvjek donio legendarni status danas ima posebno mjesto u sjećanju hrvatskog naroda, a snimka je jedan od najvažnijih prizora iz tih vremena, koji zorno svjedoče o hrabrosti hrvatskih branitelja.

Filip je preživio cijeli Domovinski rat, da bi 19. rujna 1998. godine. poginuo u miru prilikom razminiravanja terena od eksplozivnih sredstava kao zaposlenik postrojbe za razminiravanje “Mungos”.

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

Mladen Pavković: Ne dozvolimo da se izruguju na Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje!

Objavljeno

na

Jednodnevna manifestacija s nazivom Europska noć kazališta ove će se godine, osim u Hrvatskoj, održati i u desetak drugih država.

U tome, na prvi pogled,  nema ništa sporno, osim što je planirano da se u mnogim gradovima i mjestima Hrvatske čitav dan kazališne predstave održavaju 18. studenoga, dakle na Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje, simbola obrane naše Domovine.

Dakle, dok će se mnogi prisjećati najtežih dana tijekom hrvatskog obrambenog Domovinskog rata, obilaziti grobove, paliti svijeće i odavati počast nevino stradalim Hrvatima, u većini kazališnih i inih dvorana ljudi će se zabavljati uz neke od kazališnih predstava, među kojima će kao i svake godine biti i onih čiji su autori srbijanski pisci. Na taj dan, kako je predviđeno, mnoge dvorane se neće moći ni iznajmiti za eventualne svečane akademije posvećene Vukovaru i Škabrnji, jer su već rezervirane za – tzv. Noć kazališta.

Odaziv za ovu manifestaciju je već sada iznimno dobar, a čitav program trebao bi biti poznat početkom listopada. Tako bi se vrlo lako moglo dogoditi da toga dana na tv-programima i drugim „velikim“ medijima (s obzirom i na to kakve sve tamo urednike imaju) da mnogobrojne predstave dobiju više prostora nego još jedna tužna obljetnica u Hrvata, o kojoj se i inače piše i govori samo 18., 19. i 20. studenoga!

Srbija i Crna Gora, kako smo saznali, neće odustati od Noći kazališta 18.studenog, već su navodno dale naputak svima kojih se to tiče da toga dana igraju samo „vedre i smiješne“ predstave, jer „kad je bal nek je bal“!

Četnička rock grupa „Riblja čorba“ 18. studenoga u Ljubljani (Slovenija) priprema veliki koncert u čast i slavu „oslobođenja Vukovara“, odnosno 40. obljetnice njihova rada.

Stoga, Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.), traži od Narodnog sveučilišta Dubrava, organizatora ove manifestacije, a poglavito od Ministarstva kulture (pokrovitelja) i Ministarstva hrvatskih branitelja, te od svih Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, kao i vlasnika dvorana, da ne dozvole da se na Dane sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje  održi ova manifestacija, tim prije što ima i drugih dana kada se to može ostvariti.

Međunarodna zajednica nije ništa uradila da se zaustavi krvoproliće u Vukovaru i Škabrnji,  pa odakle onda nama „pravo“ da baš na dane najveće tuge i ponosa organiziramo „dane veselja“, kako su si to oni zamislili?

Mladen Pavković

facebook komentari

Nastavi čitati