Hrvatska ne smije prepustiti zaštitu neba NATO savezu, taj model je dugoročno opasan i skup

    0

    Hrvatska javnost još je pod dojmom rušenja borbenog zrakoplova MIG-a 21 pokraj Velike Gorice na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Samo zahvaljujući uvježbanosti i profesionalnosti pilota Stanka Hrženjaka, a pomalo i sreći, izbjegnuta je teža tragedija. Proslavljeni hrvatski ratni pilot i nekadašnji zapovjednik 1. Lovačke eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) Danijel Borović smatra kako je nastupila prijelomnica, Hrvatska konačno mora odlučiti kakvo zrakoplovstvo želi.

    Mig 21

    – Očito je da HRZ ide u lošem, zapravo pogrešnom smjeru i da državna vlast godinama štedi tamo gdje se ne bi smjelo tako intenzivno štedjeti, a borbeni zrakoplovi su nekakav vrh tehnologije i tu nema mjesta improvizaciji, rekao nam je Danijel Borović, inače umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske.

    Konačno je postalo jasno da Hrvatska svoje ratno zrakoplovstvo ne može više temeljiti na starim ruskim MiG-ovima. Oni nisu više čak ni za popravak. Postoje sada dvije solucije: jedna je da kupimo paket novih borbenih zrakoplova, druga je da prepustimo zaštitu hrvatskog neba zrakoplovima NATO saveza. Borović smatra kako prepuštanje hrvatskog neba zrakoplovima NATO saveza nije dobro rješenje iz više razloga:

    – Pristajanjem na takvo rješenje odrekli bismo se ustavne odredbe o suverenosti jer ćemo time nadzor i kontrolu vlastitog zračnog prostora prepustiti strancu. Nikakav stranac, koliko god plaćen bio, neće nas čuvati kao mi sami jer smo prirodno motivirani sasvim drugim pobudama. Osim toga, taj model puno košta, a malo donosi – tvrdi Borović i nastavlja:

    – Ako se jednog dana pogoršaju odnosi s našim susjedima i ostanemo bez takve vrste zaštite, mi  zrakoplove možemo kupiti, ali nećemo imati pilote koji će upravljati njima  jer je njihovo stvaranje dugogodišnji  proces. I još nešto, odustajanjem od vlastitih borbenih zrakoplova, automatski se odričemo i mogućnosti usvajanja visokih i novih tehnologija koje prate razvoj sofisticiranih zrakoplova – istaknuo je Borović.

    Cijena vanjskog čuvanja neba preskupa

    Gotovo 400 milijuna kuna godišnje mogao bi Hrvatsku koštati model vanjskog čuvanja neba što je vrijednost pojedinačne cijene jednog novog Gripena, švedskog jurišnog lovca koji bi bio navodno idealan za Hrvatsku No, kad bi i Hrvatska prihvatila model po kojem joj strani borbeni zrakoplovi čuvaju nebo, upitno je na koji način će se provjeravati kvaliteta plaćene usluge.

    – Način provođenja je takav da posade i zrakoplovi čekaju u nekoj od baza NATO saveza i prema potrebi ih se poziva na intervenciju. Povremeno se prakticiraju rutinski letovi iznad zračnog prostora kojeg treba kontrolirati, a to košta i košta. Prema dostupnim informacijama, susjedi Slovenci bi se vrlo rado odrekli takvog načina zaštite, jer ih puno košta, ali za sada nemaju druge mogućnosti – rekao je Borović.

    Kupovina novih zrakoplova u konačnici nije preskupa

    Ulaganje u vlastito borbeno zrakoplovstvo, mišljenja je naš sugovornik, je na prvi pogled skupo, ali je opravdano, potrebno i nužno. Riječ je o investiciji  kojom se rješava pitanje ratnog zrakoplovstva za idućih 25 – 30 godina. Tu su i tzv. offset programi koji bi u određenim postocima omogućili hrvatskim tvrtkama nove poslove, a time i usvajanje naprednih tehnologija.

    Ipak, Borović pokušava dati do znanja kako se nije lako odlučiti za proizvođača zrakoplova od kojeg bi Hrvatska trebala nabaviti nove borbene letjelice:

    – Ima nekoliko zrakoplova koji bi bili sasvim dobri za naše potrebe i već godinama se nude,  ali smo kao mala i mlada država u problemu kome se prikloniti i s kojim posljedicama. Nažalost, danas je sve biznis i svaka trgovina je uvjetovana, a kamoli nabavka borbenih zrakoplova koju prati i kupnja odgovarajućih ubojnih sredstava (bombi, raketa, topovskih granata), kao i prateće opreme za održavanje kroz dugi niz godina njihove eksploatacije. Jasno je da se opredjeljenjem za nabavku bilo kojeg od ponuđenih zrakoplova, dugoročno vežemo i za određenu zemlju, kako tehnološki, tako i u svim drugim segmentima suradnje – kaže Borović.

    Hrvatskoj dovoljno i 15 Gripena

    Gripen
    Gripen

    Švedski lovac Gripen je već dugo na vrhu liste poželjnih ratnih zrakoplova za HRZ. No, Boroviću govorimo kako je Gripen svoj prvi let ‘odradio’ prije gotovo 30 godina. Dakle, nije riječ o novom zrakoplovu. Osim toga, mali broj zemalja u svojem sastavu ima Gripene…

    – Mnogi današnji zrakoplovi svoje su prve letove imali prije nekoliko desetljeća, no nije problem u tome nego u činjenici da li je i u kolikoj mjeri proizvođač predvidio mogućnost nadogradnje novijim i modernijim tehnologijama – objašnjava Borović aludirajući kako bi Gripeni mogli biti dobro rješenje za Hrvatsku. Koliko borbenih zrakoplova treba HRZ-u?

    – Zrakoplovi koji su u sustavu nadzora zračnog prostora (24-satnog borbenog dežurstva), ne mogu biti u funkciji redovnog letenja jer su naoružani skupim raketama, kojima bi se trošio vremenski letni resurs i takvih zrakoplova potrebno je nekoliko, ali je istovremeno potrebno imati više letno upotrebljivih zrakoplova radi provođenja letačke obuke, održavanja trenaže pilota itd. Konkretno, potrebna nam je jedna eskadrila borbenih zrakoplova, odnosno 12 jednosjeda i dva – tri dvosjeda, objasnio je Danijel Borović, veliki hrvatski pilot iz Domovinskog rata i nekadašnji zapovjednik u HRZ-u.

    Kotromanović je morao ponuditi ostavku

    Ministar obrane Ante Kotromanović na početku svog ministarskog mandata poručio je kako će dati ostavku ako se samo zaglavi automatska puška nekog vojnika na terenu. Je li kojem vojniku zakazala puška ne znamo, ali je zato pao cijeli jedan borbeni zrakoplov, a ministar se još nije oglasio o ostavci. Evo što kaže naše sugovornik:

    – Svakako da je ministar Kotromanović trebao ponuditi ostavku i to prvog dana, kao moralni čin najodgovornije osobe u resoru obrane, bez obzira koliko se on osobno osjeća krivim ili ne i da li je ili nije mogao utjecati na sam događaj. Nakon toga, odluka je njegovih nadređenih da li će ostavku prihvatiti ili ne, te sa kakvim obrazloženjem, rekao je Danijel Borović.

    Veliki ratni pilot koji je američkog generala učio upravljati MIG­om 21

    Danijel Borović je proslavljeni ratni pilot, nekadašnji zapovjednik 1. Lovačke eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske. Sudjelovao je u svim najvažnijim operacijama Domovinskog rata i više puta je odlikovan najvišim državnim odličjima. Borovića se smatra jednim od najboljih pilota koje je Hrvatska ikada imala. Kao jedini hrvatski pilot, imao je priliku u hrvatskom MIG­u 21 dvosjedu voziti američkog generala, zapovjednika borbene skupine nosača zrakoplova Šeste flote. General je radi toga zrakoplovom F­14 Tomcat dovezen na pulski aerodrom s nosača zrakoplova koji je plovio Sredozemljem. Da Amerikanci tada nisu vjerovali u našu tehniku i osposobljenost, sigurno ne bi pristali da njihov general sjedne u naš borbeni zrakoplov, pogotovo jer let nije bio „turističke” prirode, nego je bio u sklopu uvježbavanja borbenog manevra između naša dva MIG­a 21 protiv dva F­18 – rekao je Borović. Inače, Borović je osobno imao priliku upravljati moćnim američkim lovcima F­ 14 i F­15.

    Mađarska ima respektabilno ratno zrakoplovstvo, Srbija se tek oporavlja

    Mađarska i Italija imaju respektabilno ratno zrakoplovstvo, primjereno i dovoljno današnjim potrebama, dok je naš istočni susjed Srbija u velikim problemima i nema financijske mogućnosti za obnovu ratnog zrakoplovstva u mjeri kakvu bi željela imati, a sati godišnjeg naleta po pilotu su im posebna boljka – objasnio je Danijel Borović.

     Ivan Kraljević/dnevno.hr

    facebook komentari