Connect with us

Komentar

Hrvatska pamet bavarskog tipa nasuprot kukurikanju i trulom Planu 21

Published

on

Turističkim boomom šezdesetih godina prošlog stoljeća, Jugoslavija je postala omiljena turistička meka ponajprije zemalja istočnog komunističkog bloka, ali Titovu Jugoslaviju rado su posjećivali i turisti iz zapadnih zemalja kojima je, ponajprije Hrvatska, bila netaknuto lijepa i jeftina, piše Tomislav Stipić za HrSvijet.net

235689-priki2Ipak, ulicama turističkih gradića većinom su se mogli čuti nama bliski jezici, poljski, češki i slovački. Uvijek se govorilo, a komunističkim dogmatičarima to je bio glavni pokazatelj demokratičnosti jugoslavenskog totalitarizma, da su zemlje istočnog bloka, ponajprije Mađarska, Poljska i tadašnja Čehoslovačka miljama iza socijalističkog čuda zvanog Jugoslavija. Dok smo mi relativno lijepo živjeli, to se nije moglo reći za Slovake, koji u komunizmu nisu izgubili samo nezavisnost, već i ekonomsku stabilnost i prosperitet.

Slovačka je 2004. spustila poreze na 19 posto. Deset godina kasnije BDP im je rastao 2 posto, on je sada po paritetu kupovne moći samo četvrtinu niži od prosjeka EU, dok je istodobno hrvatski BDP niži čak 40 posto. Nužne strukturne reforme proveo je još 2001. Mikulaš Dzurinda, slovački premijer koji je slovačko gospodarstvo učinio konkuretnim i napravio sve ono što u isto vrijeme nije učinio njegov suvremenik, hrvatski premijer Ivica Račan.

Trebaju li Hrvatskoj strukturne reforme? Sudeći po jednoglasnoj ocjeni na konferenciji – Hrvatska i EU – razvojna politika 2015. – 2020. koju su zajednički organizirali Europska komisija, Zaklada Konrad Adenauer i HDZ-ova Zaklada hrvatskog državnog zavjeta, odgovor je da! Previše smo čekali i sada je zapravo posljednji trenutak da se Hrvatska uredi po modelu jakog tržišnog gospodarstva i postane društvo blagostanja. Predsjednik bavarskog IFO instituta g. Sinn, bivši slovački premijer Dzurinda, prva hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, poslodavci i sindikati, svi na istom mjestu s istim ciljem dokaz su da je HDZ-ov program vrijedan pažnje i predstavlja konačni zaokret u planiranju ekonomskog puta.

Dok je većina pozdravila strukturne reforme i najavu gospodarskog programa HDZ-a, dežurni kritičari iz Partije rigali su vatru i smišljali nove doskočice. Jednu od njih prosuo je i primorsko goranski župan i potpredsjednik SDP-a Zlatko Komadina, državni aparatčik koji nema hrabrosti ni svoga šefa pozvati da odstupi, a nađe za shodno prozivati HDZ za vrijeđanje hrvatske pameti. Zašto se gospodin Komadina nije upitao, po mogućnosti pred javnosti, nije li njegov šef i aktualni hrvatski premijer uvrijedio hrvatsku pamet plaćajući stranog državljanina i PR stručnjaka da mu do izbora popegla brutalno loš imidž? Zašto taj isti premijer, možda na nagovor samog Komadina, nije u pomoć pozvao eminentnu PR stručnjakinju Aleksandru Kolarić pa da novac SDP-a ostane u Hrvatskoj? Ili im je, i jednom i drugom, savjest toliko nečista, pa stranačku disidenticu Kolarić koju su na Predsjedništvu SDP-a (Komadina je glasao protiv) izbacili iz stranke zbog verbalnog delikta?

Dok se premijer i ministri slikavaju po Hrvatskoj otvarajući ceste (koje ionako moraju izgraditi), a inoministrica putuje na račun poreznih obveznika po južnoameričkim turnejama, ne bi li si iskamčila glas južnoameričkih zemalja za glas u izboru za Generalnu tajnicu Ujedinjenih naroda (ne dao nam Bog), HDZ svojim novcem plaća savjete jednog od najizvrsnijih ekonomskih instituta ne bi li popravio lošu gospodarsku sliku Hrvatske. Nije problem u nedostatku hrvatske pameti, već je problem što dubinske promjene hrvatska pamet nije još provela, pa u pomoć treba pozvati one koji su u tome uspjeli. A operativni dio zadatka, provedbu dubinskih reformi provest će upravo hrvatska pamet.

Hrvatska može biti uspješna kao Slovačka. Sličnosti, ponajprije u većini teritorija i stanovništva, postoje. Hrvatska je geostrateški na jako dobrom položaju. Prirodna bogatstva i ljepota zemlje obaraju s nogu. Hrvatske pameti imamo. Pa u čemu je onda problem? Najviše u tome što do sada nije stvoren nacionalni konsenzus o bolnim rješenjima koje bi nas dovele do zemlje blagostanja. Pomanjkanje vjere u Hrvatsku ne čudi u onih koji Hrvatsku ne vole niti je smatraju svojom zemljom. Ali pomanjkanje vjere i nade u onih koji Hrvatsku ljube do bola, najveća su prepreka budućem razvoju i blagostanju. Izbori će navijestiti jesmo li spremni Hrvatsku učiniti zemljom znanja i prosperiteta. Program nam je ponuđen.

[ad id=”40551″] [/ad]

Tomislav Stipić

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Komentar

Bitno mi je oko BiH da postoji čvrsta potpora suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH

Published

on

By

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak da neće nuditi rješenja za posrnuli hrvatski koncern Agrokor, čiji su veliki vjerovnici ruske banke, nego pomoći u povezivanju ljudi iz Hrvatske i Rusije kako bi se uklonila “buka u komunikacijskom kanalu”.

Boraveći ovaj tjedan u posjetu Rusiji, Grabar-Kitarović je izjavila kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.

“Ja se ne zavaravam da ja osobno mogu nešto riješiti. Međutim, vidim da postoji buka u komunikacijskom kanalu, da neke stvari nisu jasne ni s ruske ni s hrvatske strane i zato sam se ponudila da spojim ljude koji to rješavaju”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović u razgovoru za HRT.

“Neću nuditi rješenja jer za to nisam ni ovlaštena niti kompetentna, ali mogu povezivanjem ljudi, prenošenjem poruka ako je to potrebno pomoći u rješavanju ovog pitanja”, dodala je.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je u četvrtak da ponašanje hrvatske vlade u slučaju Agrokora, insolventnog koncerna koji je navodno sedam godina falsificirao svoje financijske izvještaje, narušava prava kreditora i kazao da je o Agrokorovom dugu prema Sberbanci razgovarao i s Grabar-Kitarović.

Gref je istaknuo da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad poduzela hrvatska vlada vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, uključujući Sberbanku.

Grabar-Kitarović je u intervjuu ponovila da Inicijativa triju mora, koju je u Moskvi predstavila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nije uperena protiv Rusije.

“Htjela sam to raščistiti, a najbolji način je da nekom date projekte da se iz njih vidi o kakvoj je inicijativi riječ – izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture”, rekla je predsjednica govoreći o neformalnoj platformi dvanaest, uglavnom istočnih članica EU-a, koju podupire SAD.

Upitana dijele li njezin stav SAD, baltičke zemlje i Poljska koje su u lošim odnosima s Rusijom, istaknula je da se ne radi o “striktnoj inicijativi” u kojoj članice moraju usuglašavati nekakvu politiku.

“Ako nekim državama ne odgovara suradnja s Rusijom u smislu ulaganja kapitala, na javnim natječajima ne moraju se birati ruski izvođači”, rekla je Grabar-Kitarović.

Ističe da Hrvatska dijeli politiku EU-a i NATO-a, ali ne može zanemariti ulogu Rusije na jugoistoku Europe, posebno u BiH i Srbiji.

“Vrlo mi je važno da postoji čvrsta potpora suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i konstitutivnoj ravnopravnosti sva tri naroda u BiH te da Rusija potiče da se Hrvatska i Srbija približe rješavanju otvorenih pitanja”, istaknula je Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Continue Reading

Komentar

Andrej Plenković: Dobro je što je predsjednica posjetila Rusiju

Published

on

By

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je sinoć u Bruxellesu da je dobro što je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović otišla u posjet Rusiji.

Rekao je kako je put u Rusiju pripreman posljednjih desetak mjeseci. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić vodila je hrvatsku delegaciju prije dva tjedna u Moskvu, pripremila sadržajno ovaj posjet, sve ono što se odnosilo na gospodarski dio suradnje.

Hrvatska gospodarska komora kao i obično koordinira naše gospodarstvenike koji su zainteresirani za sudjelovanje na gospodarskom forumu, bilo je dvoje ministara iz Vlade, jedna državna tajnica i cijeli tim savjetnika. Mislim da je predsjednica bila sasvim dobro praćena u svojim aktivnostima, istakno je Plenković.

Komentirao je i navodne izjave šefa Sberbanka Hermana Grefa da je lex Agrokor oštetio njegovu banku i da će se boriti za povrat uloženog novca, rekavši kako je ključno da Sberbank stalno sudjeluje u privremenom vjerovničkom vijeću. Ima informacije o svemu što se radi, sudjeluje u procesu donošenja odluka, dolazili su s predstavnicima drugih banaka u Vladu prije donošenja zakona i imali su sav prostor kao i drugi vjerovnici. Bilo bi dobro da Sberbank bude jednako konstruktivan kao i druge banke koje su prije davale kredite Agrokoru, kaže Plenković.

Premijer je rekao da nije znao za podatak da je Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) proteklih godina davala kredite Agrokoru u ukupnom iznosu od 905 milijuna kuna. Pročitao sam u medijima i kada se vratim u Zagreb, želim vidjeti cjelinu informacija o odlukama HBOR-a proteklih godina i različitim kreditima koji su davani, rekao je Plenković.

facebook komentari

Continue Reading