Connect with us

BiH

Hrvatska se treba držati zapadnih saveznika

Published

on

Obilježavanje 100. obljetnice početka Prvoga svjetskog rata iskorišteno je kao prigoda za predstavljanje različitih političkih strategija, koje nisu ništa manje živahnije od razdoblja u kojem su stvoreni preduvjeti za početak prve masovne svjetske klaonice naroda.

U Sarajevu, mjestu gdje su 1914. kao povod za početak međusobnom klanju srpski teroristi ispalili hitce na austrougarskoga prijestolonasljednika Franju Ferdinada te ubili njega i njegovu trudnu suprugu Sofiju, bošnjačka je politika nizom ceremonija, skupova i predstava pokušala očitovati svoje stajalište prema tom događaju.

Bošnjačka elita, bar kako to tvrde njezine intelektualne perjanice, poput Muhameda Filipovića, austrougarsku vlast je smatrala okupacijskom pa je razumljiv njihov prosrbijanski stav oko atentata i formalni otklon od službenoga obilježavanja, koje je iskoristio Bakir Izetbegović za predstavljanje svoje islamističke strategije. Koliko god danas politički analitičari zaklapali oči od prijetnji islamskoga ekstremizma, nije teško povući paralelu iz “Islamske deklaracije” Alije Izetbegovića s ovih dana proklamiranim Al-Qaidinim kalifatom, koji, između ostaloga, u svoju islamističku državu uključuje i BiH.

Manje je važno srpsko gledište na sam sarajevski teroristički čin, nu službeno obilježavanje obljetnice u Višegradu, simbolična je potvrda prijelaza srbijanske strategije na drugu obalu Drine, koja je ionako već u rukama srpskoga entiteta u BiH. Jednako tako je izborna pobjeda prosrbijanskih kandidata u Vukovaru trebala potvrditi kontinuitet velikosrpskoga nastupanja u Hrvatskoj.

Tako se nasuprot islamističkom kalifatu gradi i svojevrsni svetosavski kalifat u režiji već toliko prepoznatljive velikosrpske politike. U dijelovima Hrvatske politiku svetosavskoga kalifata sve intenzivnije zastupa vođa velikosrpske manjine Milorad Pupovac. On sve češće, kao prije par dana u Jadovnu, koristi prigodu da sa stajališta ekskluzivnoga velikosrpstva među pravoslavnim Hrvatima i srpskom manjinom demonizira hrvatski narod. Nu učinak mu je poprilično mršav, osim kod ekstremnih velikosrba, sklonih terorističkoj praksi, kao svojedobno i skupina koju još i danas predstavlja atentator Gavrilo Princip.

Da iza Pupovca, kao i iza Gavrila Principa, stoji politika Srbije svjedoči i na istom skupu u Jadovnu poruka srbijanskoga ministra Aleksandra Vulina, koji poručuje kako Hrvatska i Srbija imaju različita stajališta o pokoljima Hrvata u Domovinskom ratu, dok istodobno o velikosrpskim mitovima o navodnim hrvatskim zločinima ne može postojati drukčije mišljenje od onoga srbijanskog, koje promiče upravo Milorad Pupovac.

Zagrebački događaji

Moglo bi se činiti kako sadašnji režim u Hrvatskoj nema svoje aktualno viđenje Prvoga svjetskog rata. Nu to je samo privid. Iz nekoliko kulturnih događaja pod znakovitim nazivom “Dekonstrukcija – konstrukcija” može se odčitati i strategija sadašnjega režima u Hrvatskoj. Naime, uz novčanu potporu Ministarstva kulture u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti održana je dvodnevna međunarodna konferencija o t. zv. avangardnoj umjetnosti. Na toj su konferenciji prevladavali stručnjaci iz Rusije, poduprti paketom srbijanskih pogleda na umjetnost, koja svoje formalne i institucionalizirane korijene vuče zapravo iz boljševičke Listopadske revolucije 1917. godine.

Tako je zagrebačkim događajima, kojima se obilježavala 100. obljetnica Prvoga svjetskog rata, umjetničkim putem oživljena sovjetska strategija, koju u nešto izmijenjenim okolnostima i danas slijedi ruska politika. Prizivanjem neprežaljenih umjetnički raspoloženih sovjeta sadašnji vladajući režim zapravo otvara putove ruskom strateškom nastupanju u Hrvatskoj. To potvrđuje i sve intenzivnija panslavistička politika predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, koji, nasuprot europskoj energetskoj politici i politici NATO saveza na čelu sa Sjedinjenim Državama, pokušava preko Hrvatske otvoriti prostor ruskoj naftnoj, a time i geostrateškoj politici.

Koliko god postojao svojevrsni jaz pa i političke razlike ili osobna nesnošljivost između predsjednika države Ive Josipovića i predsjednika Vlade Zorana Milanovića, premijerova izjava kako ga nije briga za aktualna geostrateška američko-ruska sučeljavanja oko energetsko-političkih pitanja u Europi, ona se ne može izdvojiti od Josipovićeva nastojanja da preko Hrvatske omogući rusku prevlast u srednjoj Europi.

Takvo je stajalište premijera države članice NATO saveza u suprotnosti je sa savezničkom politikom, a time i s hrvatskim nacionalnim probitcima. Ono je moguće objašnjivo tek u sustavnom okretanju sadašnjega režima prema istoku, na kojem prevladava rusko interesno područje.

Uostalom i kad je u pitanju zaštita hrvatskoga zračnog prostora, sadašnji nedostatak vojnih zrakoplova izravna je posljedica te hrvatske istočnjačke politike. Umjesto da nabavi desetak rabljenih američkih zrakoplova F16, Hrvatska je u jeku ukrajinske krize ostala i bez svojih Migova, koji se i dalje nalaze na remontu u Ukrajini.

Saveznički odnos SAD-a prema Hrvatskoj najbolje se mogao odčitati iz čestitke američkoga predsjednika Baracka Obame hrvatskom narodu u prigodi nacionalnoga Dana državnosti. Stavom kako je Hrvatska južnoeuropska i srednjoeuropska država jasno je pozicionirana pripadnost Hrvatske srednjoj i mediteranskoj Europi, a priznanjem kako je “Hrvatska primjer ostalim zemljama koje teže priključenju NATO-u i EU-u”, Obama je poslao poruku, zbog srbijanske protimbe NATO-u i povezanosti s Rusijom te bosanskohercegovačkoga protektorata, državama jadranskoga pojasa – Albaniji, Kosovu, Crnoj Gori i Makedoniji da se ugledaju u Hrvatsku.

Uz isticanje važnosti Hrvatske, kao države koja “u euroatlantskim institucijama unapređuje viziju cjelovite, slobodne Europe koja živi u miru”, američki predsjednik je poručio cijelom hrvatskom narodu kako upravo s njim SAD želi “jačati bilateralne odnose”, što je svojevrsno priznanje hrvatske državnosti, unatoč pripadnosti nadnacionalnoj EU.

Ako doista želi dobro svomu narodu, hrvatska politika se, umjesto obnove kojekakvih sovjetskih kalifata, treba držati svojih zapadnih saveznika, a posebice strateškoga partnerstva sa SAD-om.

Mate Kovačević/hkv

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

BiH

Dragan Čović: Iz ovih krajeva otići će još 100 000 ljudi

Published

on

By

Nezaposlenost mladih od kojih stvaramo izgubljene generacije najveći je od bezbroj problema s kojima se bori Bosna i Hercegovina, a za koje političke elite niti imaju rješenje niti žele raditi na poboljšanju.

Podaci CIA-e za 2017. godinu vrlo su jasno i govore o današnjoj katastrofi BiH – BiH je vodeća po ovom statističkom podatku sa 62,8 posto nezaposlenih mladih.

Isto tako, podaci govore kako je populacija mladih mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih te da oni koji nisu nastavili školovanje čine najveći udio u siromašnoj populaciji – njih 57 posto! Naravno, nikoga u takvim okolnostima ne treba čuditi situacija u kojoj iz BiH posljednjih godina mladi i školovani ljudi bježe “glavom bez obzira”.

O tom problemu govorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović prigodom sastanka s predstavnica vlasti u USŽ-u rekavši kako je taj problem prisutan u svakom dijelu BiH, a u Krajini možda izraženije jer je granica EU pred vratima.

Mladi bježe u inozemstvo

– Kako bi se to promijenilo moramo stvoriti ambijent tim ljudima da vjeruju u svoju državu. Ovo je naša domovina i ovdje treba živjeti, ali ni to neće biti dovoljno. Premoćna je zapadna ponuda koja se nudi, prije svega u Austriji i Njemačkoj. Njima naši ljudi trebaju, oni su dio snažne industrijske i obrazovne kulture, a mi smo dio europske tradicije, kazao je Čović. Isto tako, jasno navodi kako će se negativni trendovi nastaviti ukoliko država nešto ne uradi.

– Što je najgore poticat će ga upravo te zemlje jer njima naprosto treba takva kadrovska struktura. Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, jeste novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo kako će tu biti bar 100 tisuća iz ovih krajeva. Ako ne napravimo strategiju onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, istakao je Čović.

Zapošljavanje mladih

Problem zapošljavanja mladih bio je i tema dvodnevne  međunarodne konferencije “Program garancija za mlade kao prevencija nezaposlenosti mladih” na kojoj se razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji muči čitavu regiju.

– Zapošljavanje mladih, kao jedne od ugroženih grupa na tržištu rada, predstavlja izazov za sva regionalna i nacionalna tržišta rada, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodaje da zbog toga sve javne službe za zapošljavanje veliki dio svojih aktivnosti usmjeravaju na povećanje zapošljavanja ove populacije jer je to preduvjet za kvalitetan život i napredak mladih u svim zemljama.

Cilj konferencije je razmjena najboljih praksi u zapošljavanju mladih među zemljama članicama Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (VAPES), sa posebnim naglaskom na prenošenje iskustava i praksi u zapošljavanju mladih u EU putem programa “Garancija za mlade”. Konferencija, koju su organizirali Agencija za rad i zapošljavanje i VEPES, prilika je da se usporede raznovrsne mjere, utjecaj koji na definirane mjere imaju politike, odobreni proračuni, sustav obrazovanja, sustav rada službi za zapošljavanje.

Isto tako, tijekom konferencije bit će predstavljeni dosadašnji rezultati i iskustva o provođenju mjera za zapošljavanje mladih, a poseban naglasak bit će na programu “Garancija za mlade” koji se sprovodi u EU.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici službi za zapošljavanje Austrije, Azerbajdžana, Belgije, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Hrvatske, Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske, Turske, kao i zavoda za zapošljavanje RS-a, FBiH i Brčko distrikta, te županijskih službi.

BiH na trećem mjestu po nezaposlenosti u svijetu

facebook komentari

Continue Reading

BiH

EU poručila: Izmjene Izbornog zakona se moraju provesti do izbora 2018. godine

Published

on

By

Bosna i Hercegovina nije mogla čuti ključne poruke Europske unije nakon sastanaka ministara vanjskih poslova zemalja članica unije u Luxembourgu o tome da se u zemlji moraju promijeniti odredbe Izbornog zakona kako bi se održali izbori sljedeće godine što je posve suprotno tvrdnjama visokih dužnosnika Stranke demokratske akcije da se izborni mogu održati i provesti i bez preinake po apelaciji Bože Ljubića, piše Večernji list BiH.

“Vijeće očekuje od BiH da unutar potrebnih rokova reagira na presudu Ustavnog suda BiH koja se odnosi na konkretne izborne odredbe federalnog Doma naroda.

Vijeće smatra da se izbornoj reformi treba pristupiti u duhu konsenzusa i dijaloga kao važnom pitanju, te također poziva BiH da provede preporuke Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (OESS-ODIHR) kako bi se približila europskim standardima, poboljšavanjem demokratskog procesa budućih izbora”, kaže se u zaljučcima Vijeća za vanjske poslove na kojemu je sudjelovala i hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Burić-Pejčinović, piše Večernji List.

Ustavni sud BiH je 28. prosinca prošle godine prihvatio aperlaciju Bože Ljubića, koji je u žalbi dok je bio predsjedatelj Zastupničkog doma naveo da je neustavna odredba da se iz svih županija u FBiH bira najmanje jedan pripadnik konstitutivnih naroda, bez obzira na brojnost pripadnika pojedinih konstitutivnih naroda u toj županiji. Ustavni sud je prihvatio navode Bože Ljubića da ne mogu jednak broj izaslanika za Dom naroda dati Bosansko-podrinjska županija s 23 Hrvata i Posavska županija koja ima oko 33.000 Hrvata. Na taj su način u dva navrata ključne hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj Hrvata izbačene iz vlasti. No, u SDA ne smatraju kako je potrebno promijeniti Izborni zakon, a njihov visoki dužnosnik Šefik Džaferović lak je ustvrdio kako to nije uvjet za održavanje, ali niti provedbu odredbi izbora,

“Mi trebamo ozbiljno raditi na izmjenama Izbornog zakona, ali, ako do toga i ne dođe, izbori 2018. godine će se održati. Nema razloga da bude drukčije. I do sada smo pokušavali provesti neke odluke, ali izbori nikada nisu dovođeni u pitanje, osim u slučaju Mostara. Međutim, konkretna situacija vezana za odluku Ustavnog suda po apelaciji gospodina Ljubića nije ni slična onoj vezanoj za Mostar”, rekao je Džaferović. No, zanimljivo je da je odluka Ustavnoga suda o Mostaru apsolutno identična situaciji u Mostaru jer su hrvatske stranke prosvjedovale upravo zbog neproporcionalnosti vrijednosti glasova birača za izbor vijećnika u Gradsko vijeća, što je Ustavni sud potvrdio, a uz ostale identična je i formulacija o presudi oko izbora izaslanika za Dom naroda s obzirom da se odredbom o biranju po jednoga izaslanika iz svake županije narušava upravo načelo proporcionalnosti.

Uz način izbora izaslanika za Dom naroda EU je istaknula i kako treba provesti presudu Europskog suda za ljudska prava, koja bi trebala osigurati da se i predstavnici nacionalnih manjina mogu kandidirati za članove Predsjedništva BiH, što sada nije slučaj, ali i da budu birani u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. Pri tome sud nije odredio na koji će se način provesti ta odluka. SDA sada ucjenjuje da se ove odredbe ne mogu mijenjati bez provedbe slučaja Sejdić-Finci a za što je potrebna izmjena Ustava BiH.

facebook komentari

Continue Reading