Pratite nas

Događaji

Hrvatska slavi Dan državnosti

Objavljeno

na

Hrvatska danas slavi Dan državnosti, obilježavajući 26. obljetnicu od proglašenja neovisnosti i suverenosti. U povodu obljetnice, predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović primila je čestitke od mnogobrojnih stranih državnika upućene svim hrvatskim građankama i građanima.

Osim brojnih čelnika svijeta, čestitku hrvatskom narodu uputio je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.

“Slaveći Dan državnosti prisjećamo se zahtjevnog i dugog puta Hrvata prema samostalnoj državi. Stoga dugujemo trajno sjećanje i zahvalnost svima koji su obranili samostalnost, suverenost i cjelovitost Hrvatske u vrijeme agresije velikosrpskog Miloševićevog režima, a osobito hrvatskim braniteljima čija je žrtva ugrađena u temelje naše Domovine. Te žrtve i angažman cijelog hrvatskog naroda obavezuju nas da ustrajno gradimo suvremeno demokratsko hrvatsko društvo.”

U povodu Dana državnosti, na budućnost se u svojoj čestitci osvrnula i Predsjednica Republike Hrvatske.

“Svoju smo državu potom časno branili i oslobodili u Domovinskom ratu. Sada je pred nama zadaća da izgradimo moderno i napredno društvo, u kojemu će svatko imati sigurnu budućnost i moći ostvariti svoje težnje i potencijale.”

Dan državnosti slavi se u spomen na 25. lipnja 1991. godine kada je Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih republika tadašnje SFRJ, na temelju plebiscitarne volje građana iskazane na referendumu održanom 19. svibnja 1991.

“S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom, te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta”, istaknuo je tom prigodom prvi predsjednik Franjo Tuđman, čiji je govor putem radija i televizije pratilo više milijuna građana.

Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom deklaracijom utvrđen je tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine.

Hrvatska je u to vrijeme, a još od kolovoza 1990. godine, izložena oružanoj agresiji srpskih ekstremista i JNA. Četvrtina hrvatskog državnog teritorija bila je pod okupacijom pa je hrvatski narod ustao u obranu Domovine koja je pretrpjela teška razaranja i brojne ljudske žrtve.

Najveći dio okupiranoga područja oslobođen je 1995. godine vojno-redarstvenim akcijama “Bljesak” i “Oluja”, a preostalo okupirano područje u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu mirno je reintegrirano u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske 1998. godine.

Od 1. travnja 2009. godine Hrvatska je punopravna članica NATO-saveza, a članicom Europske unije je od 1. srpnja 2013. godine.

Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine, a danas se taj datum obilježava kao spomendan – Dan Hrvatskog sabora.

Državni vrh, predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Andrej Plenković u 9 sati će položiti vijence i zapaliti svijeće na Mirogoju i to kod spomenika Glas hrvatske žrtve – Zid boli, Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja, grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i na Zajedničku grobnicu za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju.

Potom će nazočiti svetoj misi u Zagrebačkoj katedrali koju predvodi zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić.

Obilježavanje 26. obljetnice proglašenja neovisnosti i suverenosti Hrvatske završava svečanim primanjem u Uredu predsjednice Republike u 18 i 30 sati.

Solisti, zbor, baletni ansambl i orkestar Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u povodu Dana državnosti izvest će u nedjelju s početkom u 21 sat na otvorenoj pozornici Trga kralja Tomislava, operu Jakova Gotovca “Ero s onoga svijeta” u režiji Krešimira Dolenčića i pod ravnanjem maestra Nikše Bareze.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

108 kadeta i kadetkinja položilo svečanu prisegu na HVU

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH/ M. Čobanović

Svečana prisega 15. naraštaja kadeta Oružanih snaga Republike Hrvatske i svečano obilježavanje početka akademske godine 2017./2018. održano je na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman” u Zagrebu danas, u petak, 22. rujna 2017. godine.

Svečanosti su prisustvovali predsjednica Republike Hrvatske i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga RH Kolinda Grabar-Kitarović, izaslanik predsjednika Vlade potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Damir Krstičević, načelnik Glavnog stožera OS RH, general zbora Mirko Šundov, zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH general pukovnik Drago Matanovići drugi visoki uzvanici, kao i obitelji kadeta te obitelji heroja Domovinskog rata Blage Zadra i Predraga Matanovića.

Današnju svečanu prisegu položilo je 108 kadetkinja i kadeta 15. naraštaja od kojih je 98 kadeta 4. naraštaja sveučilišnih studijskih programa Vojno inženjerstvo i Vojno vođenje i upravljanje, te 10 kadeta za zvanje vojni pilot. Iako nisu polagali prisegu, među njima je i šest kadeta iz Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije i Crne Gore. Svi navedeni programi odnose se na preddiplomske sveučilišne studije namijenjene za obrazovanje budućih časnika OS RH, a  razvijeni su u suradnji Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” i Sveučilišta u Zagrebu.

U prigodnom govoru nakon polaganja svečane prisege, predsjednica RH i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga RH Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je kako je pristupanje kadeta Oružanim snagama RH njihova važna, velika i časna zadaća. “Čestitam svim kadetkinjama i kadetima ovaj poseban dan i sigurna sam kako ćete nakon polaganja ove svečane prisege i dalje dokazivati svoje  vjerno i časno služenje Domovini.

Neka vam uspomena na sve one koji su svoje živote položili za Lijepu našu bude motiv za prihvaćanje svakog novog izazova i izvršenja svake zadaće koja se pred vas postavi. Prihvatite sve zadatke kao nagradu jer vas svaki od njih vodi prema napretku. Vi ste jamci sigurnosti i stabilnosti, a s obzirom na promjene unutar međunarodnog sigurnosnog okruženja i izazova s kojima se susrećemo, jasno je kako vojni poziv postaje sve složeniji.”

Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Damir Krstičević naglasio je kako hrvatskoj vojsci trebaju visoko obrazovani kadrovi “kako bismo pravovremeno i učinkovito mogli odgovoriti na sve ugroze i rizike i pružiti adekvatnu zaštitu našem narodu.”

Također, ministar je najavio i predstojeću transformaciju Hrvatskog vojnog učilišta u sveučilište te potpunu integraciju u Sveučilišnu zajednicu Republike Hrvatske, “gdje ćete biti ravnopravni i priznati kao i svi ostali studenti na ostalim sveučilištima u Hrvatskoj. Ja vam kao ministar obrane, dajem riječ da će vaši napori biti prepoznati, cijenjeni i nagrađeni. Vrednovat će se svaki sat proveden nad knjigama i svaka kap prolivenog znoja, svako vaše ulaganje u sebe i vlastiti razvoj kao ljudi, časnika i budućih vođa u Oružanim snagama.“, poručio je Krstičević.

Načelnik Glavnog stožera OS RH, general zbora Mirko Šundov kadete je još jednom podsjetio na čuvanje svih vrednota na kojima su utemeljene Oružane snage RH.

“Budite ponosni danas na sve što ste postigli i vodite se onom poznatom Euripidovom izrekom – Nikad se nemoj umoriti u davanju domovini. Sada ćete pokazati sve vještine koje ste stekli i od vas će se zahtijevati stečena znanja primijeniti u konkretnim situacijama. Nije važna samo vaša vojna obuka i sposobnost, već i socijalna inteligencija koju ćete upotrijebiti u međunarodnom okruženju poštujući pritom kulturološke razlike i norme.”

Zapovjednik Hrvatskog vojno učilišta, general pukovnik Slavko Barić, današnji je dan nazvao značajnim za Oružane snage i Ministarstvo obrane RH, ali i za sve kadete koji su se odlučili za iznimno častan poziv. “Hvala vašim roditeljima koji su svoju djecu usmjerili prema ovom časnom zanimanju i davanju Domovini. Pred vama su godine kada ćete svojim zalaganjem, učenjem i ulaganjem u svoju budućnost postati časnici koji će biti prepoznati i u civilnom i vojnom sustavu, ali i u međunarodnom okruženju. Budite dinamični i zahtijevajte od svojih nadređenih nova znanja”, rekao je general Barić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

‘Krema hrvatskog domoljublja’ na komemoraciji za Slavka Goldsteina

Objavljeno

na

Objavio

CROPIX

Komemoracija za nedavno preminuloga spisatelja, urednika i nakladnika Slavka Goldsteina održana je u ponedjeljak navečer u prostoru zagrebačke Koncertne dvorani Vatroslav Lisinski, a o Goldsteinu i njegovu radu govorili su Stjepan Mesić, u ime Antifašističke lige Zoran Pusić, a u ime Srpskoga narodnog vijeća Milorad Pupovac.

Goldstein mi je bio suborac u borbi za demokratsku Hrvatsku, istaknuo je Mesić ocijenivši kako je bio i stup hrvatske i jugoslavenske žurnalistike te scenarist, novinar, urednik i osnivač “lista Vjesnik u srijedu”.

Ustvrdio je kako Slavko Goldstein u epohalnoj knjizi “1941. – godina koja se vraća”, predviđa ono što se danas događa. Tim svojim djelom Goldstein je zadužio Hrvatsku, rekao je Mesić. “Borili smo se za iste ideale”, a Goldstein je ispisao jednu od slavnih stranica političke povijesti Hrvatske, dodao je.

Po Pusićevim riječima Goldstein je nastojao od ‘demokrature Hrvatsku napraviti otvorenim društvom’. Njegova smrt je, istaknuo je Pusić, gubitak za sve nas, a on će nastaviti živjeti onako kako se mi budemo odnosili prema njegovoj duhovnoj ostavštini.

Pupovac je naglasio kako je Goldstein oko sebe okupljao ljude različitih mišljenja, a svoja životna svjedočanstva vješto je utkao u svoju knjigu “1941. – godina koja se vraća”. To je za nas Srbe ostavština po kojoj ćemo ga poštovati, zaključio je Pupovac.

Slavko Goldstein rođen je 22. kolovoza 1928. u Sarajevu. Bio je osnivač redakcije i urednik Vjesnika u srijedu, urednik na Radio-Zagrebu, filmski scenarist, glavni urednik izdavačke kuće Stvarnost i časopisa Erasmus. Objavio je knjigu “1941. – godina koja se vraća” za koju je 2007. godine dobio nagradu Kiklop za publicističko djelo godine. Bio je i predsjednik Židovske općine Zagreb, a kasnije i član židovske vjerske zajednice Beth Israel u Zagrebu. Uredio je više od 150 knjiga, a koscenarist je bio za filmove “Signali nad gradom”, “Prometej s otoka Viševice”, “Četvrti suputnik” i “Akcija Stadion”.

facebook komentari

Nastavi čitati