Pratite nas

Vijesti

Hrvatska: Standardno & Jadno

Objavljeno

na

S&P snizio kreditni rejting Hrvatske na BB: Vlada vodi politiku samodopadnosti, Hrvatska bi mogla postati neto uplatitelj u proračun EU!

Agencija Standard & Poor’s snizila je u petak dugoročni kreditni rejting Hrvatske na inozemnu i domaću valutu s BB+ na BB, uz stabilne izglede, jer bi se recesija mogla nastaviti šestu godinu zaredom.

„Smanjenje rejtinga odražava naše stajalište da su mjere ekonomske i proračunske politike koje je hrvatska Vlada dosad uvela nedovoljne za poticanje gospodarskog rasta i dovođenje javnih financije na održiviji put. Vjerujemo da je konkurentnost gospodarstva i dalje slaba, među ostalim, zbog rigidnosti tržišta rada i složenog poslovnog okoliša“, navodi u objašnjenju Standard & Poor’s.

Rejting Hrvatske podržan je, navodi agencija, važnim srednjoročnim mogućnostima koje proizlaze iz ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a koje se odnose na rješavanje ključnih izazova rasta, konkurentnosti i produktivnosti.

„Međutim, vjerujemo da će svaka kratkoročna ekonomska prednost članstva u EU biti ograničena strukturnim izazovima; preprekama gospodarskim i proračunskim reformama, eventualnom složenom političkom manevriranju uoči općih izbora 2015. godine i uravnoteženjem bilanci javnog i privatnog sektora. Štoviše, nastavak politike samodopadnosti mogao bi, po našem mišljenju, dovesti do toga da Hrvatska postane neto uplatitelj u proračun EU-a“, navodi S&P.

Po mišljenju analitičara agencije, vladajuća koalicija u dvije godine otkako je došla na vlast nije uspjela uvesti reforme koje bi značajno poboljšale izglede gospodarstva za rast.

„Vjerujemo da je to odraz političke realnosti i opiranja interesnih skupina, koje koriste dugo ukorijenjena prava. Značajne reforme poduprle bi Vladinu strategiju fiskalne konsolidacije i poboljšale izglede za gospodarski rast. U izostanku mjera koje bi značajno unaprijedile rigidno tržište rada, kao i potaknule izvozni potencijal Hrvatske izvan turističkog sektora, očekujemo samo blagi gospodarski rast od 2015. godine“, navodi S&P.

Analitičari te agencije procjenjuju da je u 2013. godini hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) pao otprilike 1 posto, a suprotno prethodnim prognozama, sada očekuju da će se recesija nastaviti i u 2014., šestu godinu zaredom. Smatraju da će realni rast BDP po stanovniku u razdoblju od 2007. do 2016. godine prosječno iznositi 0,2 posto, manje nego u većini sličnih zemalja u EU.

„U 2014. očekujemo blagi oporavak izvoza i ulaganja, zahvaljujući regulatornim i zakonskim promjenama, kao što je zakon o strateškim investicijama, pristupu fondovima EU-a i Vladinom programu javnih investicija. Međutim, očekujemo da će se potrošnja, koja je od 2008. već pala za 12 posto, i dalje smanjivati zbog daljnjeg rasta nezaposlenosti, niske stope zaposlenosti, pada realno raspoloživog dohotka, nastavka razduživanja i očekivanog fiskalnog stezanja“, navodi S&P.

U listopadu prošle godine Eurostat je prvi puta objavio podatke o javnim financijama u Hrvatskoj za razdoblje od 2009. do 2012. godine. Po Eurostatovoj ESA95 metodologiji, povećane su procjene fiskalnog i javnog duga u odnosu na ranije objavljene.

Tako je, po podacima Eurostata, dug opće države od 2009. do 2012. godine prosječno iznosio 6,3 posto BDP-a, dok su troškovi Vlade na kamate u prosjeku iznosili 6,0 posto ukupnih prihoda.

„U kontekstu predstojećeg postupka prekomjernog deficita (EDP) Europske komisije, očekujemo da će hrvatska Vlada predstaviti mjere za smanjenje godišnjeg deficita za najmanje 0,5 posto BDP-a u 2014. i 2015. S obzirom na slabljenje političke podrške i nastavak recesije, ne očekujemo da će mjere za smanjenje deficita koje će provoditi Vlada biti dovoljne da bi se stabilizirao pritisak na dug države u idućem razdoblju“, navodi S&P.

Analitičari agencije smatraju da se rapidno intenzivira pritisak na hrvatski sustav socijalne sigurnosti, zbog čega je održivost i adekvatnost tog sustava u sve većoj opasnosti. Posljedica je to, smatraju, visoke nezaposlenosti, niske stope zaposlenosti i pogoršanja demografskog profila.

„Uključivanje postojećih državnih jamstava za autoceste u državni dug, što se očekuje u sklopu dodjele koncesije na autoceste, dovest će do ukupnog povećanja duga opće države. Stoga procjenjujemo da će u razdoblju od 2013. do 2016. godine prosječno iznositi 6 posto BDP-a godišnje. Zbog toga očekujemo da će opći državni dug i dalje rasti prema 70 posto do 2016., dok će isplate kamata porasti na 9,4 posto prihoda“, navodi S&P.

Šansa za promjenu rejtinga ispod 33 posto

Stabilni izgledi odražavaju stajalište S&P-a da su rizici u vezi hrvatskog rejtinga uravnoteženi.

„Stabilni izgledi uravnotežuju naša očekivanja u vezi srednjoročnih koristi Hrvatske od ulaska u EU i naše stajalište o ograničenim izgledima za značajne reforme koje bi ojačale gospodarski rast“, navode u agenciji.

Stabilni izgledi, ističe S&P, govore da je šansa za podizanjem ili snižavanjem hrvatskog rejtinga u idućih godinu dana manja od 33 posto.

„Ubrzani napori prema, kao i značajan napredak, u rješavanju ključnih strukturnih ekonomskih i proračunskih izazova, koji bi poboljšali izglede za gospodarski rast i vladine financije, mogli bi dovesti do podizanja rejtinga. S druge strane, nastavak izostanka političkih mjera kojima bi se odlučno rješavale strukturne rigidnosti gospodarstva i poboljšale vladine financije mogao bi dovesti do pogoršanja financijske pozicije države, te ponovno pogoršati njezinu vanjsku poziciju. To bi nas moglo nagnati da razmotrimo daljnje snižavanje rejtinga“, zaključuju u S&P-ju.

Današnjim potezom S&P je snizio rejting Hrvatske ispod razina koje drže ostale dvije vodeće svjetske rejting agencije. Fitch drži rejting Hrvatske na BB+, sa stabilnim izgledima, dok ga Moody’s ocjenjuje s Ba1, uz također stabilne izglede. Kod sve tri agencije rejting Hrvatske je u neivesticijskom području.

politika+

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

HRT otkazao Jurkasu suradnju nakon peticije inicijative “Ivo Pilar”

Objavljeno

na

Objavio

Anđelo Jurkas više neće surađivati na HRT-u. Povod za to je, kako su nam potvrdili s HRT-a, taj što je Jurkas navodno povrijedio njihov etički kodeks.

– Obavješćujemo Vas da se Hrvatska radiotelevizija odlučila zahvaliti na suradnji spomenutome vanjskom suradniku nakon što je utvđeno da su njegovi stavovi izneseni na društvenim mrežama u neskladu s Etičkim kodeksom za novinare i kreativno osoblje Hrvatske radiotelevizije i drugim unutrašnjim pravilnicima Hrvatske radiotelevizije koji se odnose na naše zaposlenike, ali i sve vanjske suradnike – stoji u odgovoru na naše pitanje s HRT-a, javlja VečernjiList

Podsjetimo, Građanska inicijativa Ivo Pilar zajedno s 10 udruga i koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata, zatražili su trenutačni raskid ugovora između HRT-a i Anđela Jurkasa, zbog teških kršenja Općih pravila o radu i ponašanju zaposlenika HRT-a i teških kršenja odredbi Etičkog kodeksa HRT-a.

Alo Bing, može dostava tri tone anthraxa i jedno pedesetak bombi na Markov trg. aktivirati i ostaviti tamo u crkvi, platit će onaj simpatični sjedokosi deform u kolicima. Cijena prava sitnica. Šifra: Kajzer Soze – napisao je Jurkas u vrijeme braniteljskih prosvjeda. Nakon što ga je HRT angažirao reagirali su iz Građanske inicijative Ivo Pilar, portala Kamenjar.com kao i još nekih portala. No, Jurkas je pokušao demantirati te navode, tvrdeći kako je i sam dijete branitelja, te kako se radilo o šali, odnosno referenci na strip Alan Ford.

Građanska inicijativa Ivo Pilar se oglasila priopćenjem koje prenosimo:

HRT, nakon zahtjeva građanske inicijative “Ivo Pilar” i 10 udruga iz Domovinskog rata  otkazao suradnju Anđelu Jurkasu.

U kratkom priopćenju HRTa , bode u oči što vodstvu HRT-a ni danima nakon medijskih napisa o Jurkasovom pljuvanju po hrvatskoj državi, dragovoljcima i braniteljima, te nizu drugih vulgarnih javnih istupa, nije bilo sporno da isti za javnu televiziju HRT radi emisiju za djecu i mlade.

Tek kada je Građanska inicijativa “Ivo Pilar” zajedno s 10 najistaknutijih udruga iz obrambenog Domovinskog rata uputila zahtjev za otkazivanjem suradnje A. Jurkasu, ali i upozoravanjem na ignoriranje od strane HRT-a na njegove neprihvatljive javne istupe, HRT je konačno reagirao.

Iz svega proizlazi kako HRT-ovom vodstvu, ni ravnateljima ni urednicima, nije sporno da osoba koja vulgarno i grubo vrijeđa Ustavom zaštićene vrijednosti, a koje bi upravo HRT trebao štititi i promovirati, radi za HRT – štoviše, za program javne televizije namijenjen djeci i mladima, jer nisu reagirali saznavši za sve ove sablazne informacije, već su reagirali tek kada je zahtjev uputila snažna grupacija 10 najistaknutijih udruga iz obrambenog Domovinskog rata, uz Građansku inicijativu “Ivo Pilar”.

Evo što su priopćili s HRT-a:  – “Obavješćujemo Vas da se Hrvatska radiotelevizija odlučila zahvaliti na suradnji spomenutome vanjskom suradniku nakon što je utvđeno da su njegovi stavovi izneseni na društvenim mrežama u neskladu s Etičkim kodeksom za novinare i kreativno osoblje Hrvatske radiotelevizije i drugim unutrašnjim pravilnicima Hrvatske radiotelevizije koji se odnose na naše zaposlenike, ali i sve vanjske suradnike.”

Platforma Građanske inicijative”Ivo Pilar” i 10 udruga proisteklih iz domovinskog rata pozdravlja poštivanje zakonitosti kroz raskid ugovora o suradnji s Jurkasom, ali traži i pokretanje postupka utvrđivanja odgovornosti urednika i ravnatelja HRT-a zbog angažiranja Anđela Jurkasa, koji je javno grubo vrijeđao hrvatsku državu, dragovoljce i branitelje.

Građanska inicijativa

Pročitajte u dokumentu u prilogu što je sve pisao Jurkas:

Građanska inicijativa Ivo Pilar zajedno s 10 udruga zahtijeva trenutačni raskid ugovora između HRT-a i Anđela Jurkasa

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Sebastian Kurz pobjednik je prijevremenih parlamentarnih izbora u Austriji

Objavljeno

na

Objavio

U Austriji su održani prijevremeni parlamentarni izbori. Izlazne ankete govore da je najveći postotak glasova pripao konzervativnoj, Narodnoj stranci kojoj je na čelu Sebastian Kurz.

Sebastian Kurz lider i kancelarski kandidat Austrijske narodne stranke pobjednik je prijevremenih parlamentarnih izbora u Austriji i to sa 31,5 posto glasova birača.

 

Predsjednik SPÖ-a i kancelar Christian Kern će prema sadašnjim rezultatima kancelarsku poziciju morati prepustiti predsjedniku ÖVP-a i aktualnom ministru vanjskih poslova Sebastianu Kurzu.

Prema sadašnjim rezultatima najvjerojatnija je koalicija između narodnjaka i slobodnjaka s obzirom na to da je Sebastian Kurz u svibnju raspustio koaliciju između socijaldemokrata i narodnjaka, a i neprijateljski odnosi obje stranke tijekom predizborne kampanja ne daje povoda za špekulacije o obnavljanju dosadašnje velike koalicije.

Gubitnik izbora je stranka Zeleni koja je s 4,7% prešla izborni prag ali je u usporedbi sa zadnjim izborima izgubila 7,7% glasova. Ulazak u parlament osigurala je i liberalno orijentirana stranka Neos s 5,3% te lista bivšeg političara Zelenih Petera Pilza s 4,3%.

Već sada se zna da je Sebastian Kurz najmlađi politički lider na svijetu. – Oduševljen sam rezultatima ovih izbora, a Austrijancima obećavam da ću u našu zemlju uvesti novu političku kulturu koja se zasniva na zajedništvu, kazao je sinoć Kurz.

On je stranku preuzeo u svibnju ove godine i povukao čitav niz poteza koji su stranku, čiji je rejting bio daleko ispod socijaldemokrata i slobodnjaka, uspjeli izdići na sam vrh. Njegov predizborni moto bio je “Austrijanci na prvome mjestu”, a u stranku je uspio privući mlade kandidate koji se nikada prije nisu bavili politikom.  Kurzu je uspjelo ono što mnogim političarima u sličnim situacijama teško uspijeva – uspio se odvojiti od dosadašnje koalicijske vlade sa socijaldemokratima i prikazati kao potpuno nova ličnost na političkoj sceni, sve to usprkos činjenici da je u toj istoj vladi bio ministar vanjskih poslova.  Antimigrantska kampanja  To u velikoj mjeri može zahvaliti tome što je procijenio da austrijska javnost cijeni činjenicu da je upravo on jedan od najzaslužnijih političara za zatvaranje tzv. balkanske migrantske rute. Tijekom kampanje obećavao je dosta žestoku antimigrantsku politiku i smanjenje prava i povlastica koje koriste migranti koji se već nalaze u Austriji. Uz to je obećao i smanjivanje poreza, a upravo tim obećanjima ušao je u prostor izrazito desne Slobodarske stranke i zasigurno joj oduzeo dio biračkih glasova.

facebook komentari

Nastavi čitati