Hrvatska: Vladajuća struktura ukida ustavotvorni referendum

    0

    Predloženim promjenema vladajuća struktura zapravo ukida ustavotvorni referendum jer, ako se zna da u Hrvatskoj na svim zadnjim izborima i referendumima izlazi između 40 i 45 posto birača (znači najviše 1,8 milijuna ljudi) odredbom o 50 posto prihvaćenosti, što nema nijedna demokratska zemlja svijeta, vlast se zaštitila da ubuduće nitko više ne može mijenjati Ustav – osim njih. Prođu li ovakve izmjene Ustava, na referendumu se više ne bi moglo odlučivati o niti jednom važnom pitanju nego samo o kanalizaciji i vodovodu.

    Saborski Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav prihvatio je sramotan Nacrt promjena Ustava kojim de facto vladajuća kasta političara onemogućava da narod na referendumu mijenja pitanja koja smatra bitnima, odnosno ona koja političari ne žele regulirati.

    Istina, to su napravili bez članova HDZ-a, a izmjene o kojima će vjerojatno biti još mnogo žučnih rasprava u javnosti predložili su SDP-ovci Peđa Grbin, Ingrid Antičević Marinović, Ivo Jelušić, Marin Jurjević, Gordana Sobol i Nenad Stazić, HNS-ovac Goran Beus Richembergh te laburist Dragutin Lesar i manjinac Milorad Pupovac, uz vanjske “suradnike” profesore Branka Smerdela i Nenada Zakošeka i GONG-ovca Dragana Zelića.

    Zanimljivo, pojedini skandalozni detalji ustavnih promjena ‘dogovarali’ su se i prije samog glasovanja na Odboru pa je sve dobilo konotacije kakve i zaslužuje – običnog cirkusa i tržnice gdje se cjenkalo (ovoga puta s ozbiljnim stvarima) do zadnjeg trenutka i za sitne političke interese.

    stazicDakle, SDP sa svojim satelitima je predložio da se u Ustavu propiše nezastarijevanje teških ubojstava, a u Nacrt promjena Ustava na kraju su ušli i prijedlozi kojima se određuju pitanja o kojima se referendum ne može raspisati. Tako se ubuduće referendum neće moći raspisati o pitanjima koja se odnose na ograničavanje ili umanjivanje ustavom zajamčenih ljudskih prava i sloboda sadržanih u glavi 2. i 3. Ustava RH –ili ukratko svim važnijim pitanjima (sloboda, jednakost, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav). Isto tako, referendum se više neće moći baviti ni obvezama koje proizlaze iz međunarodnih ugovora (bez obzira koliko one bile nepovoljne za Hrvatsku i njene građane), zatim pitanjima donošenja i izvršenja proračuna, poreznim sustavom (vlast ima pravo nametati poreze kakve i kolike hoće) te pitanjima vezanim uz obranu i nacionalnu sigurnost. Najskandaloznija odredba o zabrani je ona da se na referendumu neće moći odlučivati niti o izboru i imenovanju političara u Hrvatskom saboru, čime su se dodatno zaštitili pa sada zaista mogu raditi što hoće. Dakle, prođu li ustavne promjene, hrvatski bi građani zauvijek izgubili pravo neposrednog odlučivanja o suverenitetu RH nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, morima te zračnim prostorom.
    Ipak najznačajniju izmjenu doživjela je odredba koja se tiče samog referenduma. Naime, radna skupina je predložila smanjivanje broja potpisa potrebnih za pokretanje referenduma na 200 tisuća, umjesto sadašnjih 10 posto od ukupnog broja birača. Međutim, ipak nije izglasan prijedlog da se uvede prag odaziva na referendum od 40 posto od ukupnog broja upisanih birača, nakon kojega bi se referendum smatrao valjanim. Na kraju je prihvaćen Lesarov prijedlog o ukidanju kvote izlaznosti te se, umjesto toga, uvodi kvota prihvaćenosti.

    Znači, ubuduće će, odluka na referendumu o prijedlogu za promjenu Ustava, biti donesena ako se za taj prijedlog izjasni više od 50 posto od ukupnog broja birača, što nema niti jedna demokratska zemlja svijeta (demokratski je standard većina od 50 posto ljudi koji izađu na referendum od ukupnog broja birača). U slučaju referenduma o drugim stvarima i aktima koji se u Saboru donose natpolovičnom većinom, odluka će biti donesena ako se izjasni više od 40 posto od ukupnog broja birača upisanih u popis birača, a u slučaju tzv. običnih zakona koji se u Saboru donose običnom većinom, bit će potrebna podrška 25 posto birača upisanih u popis birača. To znači da bi, primjerice, na referendum o braku trebalo izaći gotovo tri milijuna birača, od čega bi dva milijuna glasovalo ‘ZA’ pa bi referendum prošao.

    Ovim će promjenama vladajuća struktura, zapravo, ukinuti ustavotvorni referendum jer, ako se zna da u Hrvatskoj na svim zadnjim izborima i referendumima izlazi između 40 i 45 posto birača (znači najviše 1,8 milijuna ljudi), ovim se odredbama vlast zaštitila da ubuduće nitko više ne može mijenjati Ustav – osim političke kaste.
    Prema novom prijedlogu, propisano je i da se Ustavni sud o ustavnosti referendumskog pitanja oglasi odmah na početku, ali ni to više neće biti presudno kada su se vladajući osigurali s dvije strane – visokim postotkom prihvaćenosti te izuzećem pitanja koja se mogu koristiti kao referendumsko pitanje.
    Odbor za Ustav u Nacrtu ustavnih promjena predložio je i da se Ustavni zakon o provedbi Ustava donese u roku od tri mjeseca, a ne kako je dosad bilo propisano u roku od šest mjeseci, a ubačen je i članak prema kojem će sve ustavne promjene na snagu stupiti danom proglašenja, osim odredbe koja govori o nezastarijevanju teških ubojstava koja na snagu stupa 1. siječnja 2014.

    Osim što su se dogovorili o ustavnim promjenama u uskom krugu ljudi, vladajući su takozvanu javnu raspravu proveli sa Miloradom Pupovcem i Draganom Zelićem iz GONG-a.
    Dakle, ako se ništa ne promijeni do krajnjeg izglasavanja ustavnih promjena, Sabor više neće imati ustavne stanke. Ubuduće bi u Ustavu trebalo samo stajati da zasjedanje Sabora saziva predsjednik te da je to zasjedanje dužan sazvati na zahtjev predsjednika RH, Vlade RH ili jedne trećine zastupnika.
    Osim ovih nedemokratskih odredbi u Nacrtu ustavnih promjena, uključeni su i prijedlozi SDSS-a te HDSSB-a. Prema njima, ubuduće će se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina donositi u proceduri propisanoj za donošenje Ustava, dakle kroz tri faze i dvotrećinskom većinom u Saboru. Na prijedlog HDSSB-a, u ustavnu odredbu, kojom se kao jedinice regionalne samouprave navode i županije, dodalo bi se i regije, čime se otvara prostor za buduću regionalizaciju Hrvatske.
    Tako dogovoren Nacrt promjene Ustava na raspravi u Saboru trebao bi se naći već sutra, a već u petak trebalo bi se o njemu i glasovati, pri čemu će biti prihvaćen ako za njega glasa natpolovična većina. Nakon toga, nacrt će vjerojatno u ponedjeljak biti objavljen u Narodnim novinama. Sljedeći tjedan na red opet dolazi saborska rasprava i eventualni amandmani, nakon čega će Sabor dvotrećinskom većinom donijeti konačnu odluku.
    Prema riječima SDP-ovih dužnosnika, promjene Ustava trebale bi biti donesene do 20. siječnja kada Sabor prestaje s radom, no i dalje ostaje nejasno hoće li imati dovoljan broj ruku, budući da HDZ u svemu neće sudjelovati, a HDSSB se još uvijek nije do kraja izjasnio.

    B.D.

    facebook komentari