Pratite nas

Hrvatska prodaje Goli Otok, Novi vlasnici gradit će veliki turistički kompleks

Objavljeno

na

Uz Goli otok u prodaju je stavljeno više od 100 nekretnina, među kojima se nalazi i bivša politička škola u Kumrovcu, piše Jutarnji List.

goli2Među 100 nekretnina u državnom vlasništvu koje je Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI )odlučio prodati ili iznajmiti te pozvao sve zainteresirane da do 15. rujna dostave ideje o njihovoj namjeni i bivša kaznionica na Golom otoku.

Kaznionica čije se zapuštene zgrade i prateći objekti prema podacima DUUDI-a prostiru na 4.500 četvornih metara već godinama propada. U zimskom razdoblju na njega slijeću tek galebovi, a u ljetnim mjesecima u obilazak nekadašnjeg komunističkog zloglasnog zatvora dolaze turisti.

Ravnatelja DUUDI-a Mladena Pejnovića upitali smo kako država vidi buduću funkciju bivšeg “jugoslavenskog Alcatraza”. Kazao je kako njegov ured čeka da do 15. rujna ove godine svi zainteresirani koji to žele iskažu interes i daju prijedloge što bi s tim prostorom željeli učiniti. “Ističem da će se i na Golom otoku i svugdje drugdje gdje nudimo državne nekretnine moći raditi samo i isključivu u skladu s prostornim planovima. Ako netko želi da mu nekretninu prodamo, prodati ćemo, ako želi da mu iznajmimo, a ima dobru ideju kako da je stavi u funkciju, iznajmiti ćemo. Nakon 15. rujna kad završi savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i kad dobijemo prijedloge i za Goli otok i ostale ponuđene nekretnine, bit ćemo pametniji. Htjeli bismo osigurati uvjete da se na Golom otoku napravi memorijalno turistički kompleks. Tamo postoje dijelovi koji su predviđeni za turizam. Međutim, nije poanta u tome da mi kao državno tijelo izmišljamo ipredlažemo kako staviti u funkciju te objekte”, kazao nam je Pejnović.

Kumrovec__kola_223202S1Ističe da su se za revitalizaciju Golog otoka, zanimali mnogi: “Dolazili su nam razni i iznosili različite ideje. Jedan znanstvenik je nedavno završio i predao i znanstveni rad na temu Golog otoka i nadam se da ćemo kroz taj rad dobiti i prvi znanstveni sistematski pregled te priče “.

Saborski Odbor za ljudska prava na poticaj udruge bivših logoraša “Ante Zemljar” još je prije pet godina pokrenuo inicijativu da se donese poseban Zakon o Spomen području Goli otok. Međutim, Vlada još uvijek nije Saboru predložila taj zakon, a Ministarstvo kulture, koje ga je trebalo pripremiti je početkom ove godine proučilo je da ne raspolaže novcem za formiranje i održavanje takvog spomen područja.

Zapuštene zgrade bivšeg zatvora nalaze se na jugozapadnoj obali Golog otoka. Zatvorski kompleks sastoji se od upravne zgrade izgrađene 1950. sagrađene od kamenih blokova klesanih rukama zatvorenika koja je u zatvoreničkom žargonu nazvana “hotel”. Tu su ostaci zgrade za prijeme i otpuste, zgrada u koj su se nalazile karantena i bolnica, raportna zgrada, potom kompleks “žica” kako su zatvorenici nazivali skup građevina opasan žicom u kojima su bile barake za spavanje.

U razdoblju od 1949. do 1956. prema podacima Udruge bivših logoraša “Ante Zemljar” oko 16.000 ljudi osuđeno je na zatvorske kazne od šest mjeseci do dvije godine , ali i na višegodišnje kazne. Oko 12.000 osuđenika kazne je u neljudskim uvjetima izdržalo na Golom otoku, a 400 njih nije preživjelo zatvor.

Među 100 ponuđenih nekretnina je još jedan simbol bivšeg režima – bivša politička škola u Kumrovcu. “Nemamo ideju što bi tamo trebalo biti, čekamo ponude”, kaže ravnatelj DUUDI-a.

On naglašava kako DUUDI nikada dosad nije nudio na prodaju ili najam toliko državnih nekretnina od jednom. “Nudimo ukupno 20 milijuna četvornih metara državnog izgrađenoga ili neizgrađenog prostora, što je pet kvadrata po svakom građaninu ove države” kaže Pejnović. JL

9. srpnja je 65-a godišnjica otvaranja zloglasnog logora na Golom Otoku

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

17. listopada 1990. Prva utakmica Hrvatske nogometne reprezentacije protiv SAD-a

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan, 17. listopada 1990. godine, hrvatska nogometna reprezentacija odigrala je svoju prvu povijesnu utakmicu.

Na Maksimiru je gost bila ekipa SAD-a, a Hrvatska je golovima Aljoše Asanovića i Ivana Cvjetkovića slavila 2:1.

U toj legendarnoj utakmici za Hrvatsku su nastupili Dražen Ladić, Zoran Vulić, Drago Čelić, Darko Dražić, Vlado Kasalo, Saša Peršon, Kujtim Shala, Zlatko Kranjčar, Ivan Cvjetković, Aljoša Asanović, Marko Mlinarić, a još su zaigrali i Tonči Gabrić, Gregor Židan te Mladen Mladenović. Izbornik je bio bivši hrvatski nogometaš, reprezentativac, trener, danas nažalost pokojni Dražan Jerković.

Utakmica je odigrana u sklopu proslave vraćanja spomenika banu Josipu Jelačiću na zagrebački Trg bana Jelačića: pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana odigrana je pred 30-ak tisuća gledatelja na stadionu Maksimir dan poslije postavljanja spomenika – 17. listopada 1990. u 19 sati.

Ideja provedena u tajnosti

Kada je Nogometni savez SAD-a objavio da želi u Europi odigrati dvije prijateljske utakmice za koje traže suparnike, tadašnji glavni urednik Sportskih novosti Darko Tironi prvi je inicijator ideje dovođenja američke reprezentacije u Hrvatsku.

Tadašnji predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Mladen Vedriš i dopredsjednik Rudolf Sabljak zbog političke situacije u tom trenutku proveli su tu ideju u velikoj tajnosti, najviše uz pomoć hrvatskog iseljenika Ivana Opačka i Vinka Hotka, te Jure Klarića, direktora tvrtke Voće koja je platila 90.000$ za troškove dolaska gostujuće reprezentacije.

Nakon što su dobili ukupno četiri ponude, Amerikanci su se odlučili za utakmice s Hrvatskom i Poljskom, koju su pobijedili u Varšavi (2:3) par dana prije utakmice s Hrvatskom.

Ante Pavlović je tada kao glavni tajnik Jugoslavenskog nogometnog saveza potpisao dozvolu za odigravanje utakmice bez znanja ikoga drugoga u Beogradu i prijavio je Fifi, s obzirom da je Hrvatski nogometni savez u to vrijeme bio član Jugoslavenskog nogometnog saveza.

Unatoč pokušajima Jugoslavenskog nogometnog saveza da spriječi odigravanje utakmice, to im nije uspjelo jer je FIFA izdala dozvolu za odigravanjem. Slična stvar se dogodila i sa slijedećom utakmicom hrvatske reprezentacije protiv Rumunjske u Rijeci.

Kako je Jugoslavenski nogometni savez u pokušaju sprječavanja utakmice zaprijetio da će kazniti sve nogometaše uz Jugoslavenske lige koji nastupe na ovoj utakmici, Izbornik Jerković je, da bi izbjegao eventualne kazne, momčad sastavio uglavnom od igrača koji su tada već igrali izvan Hrvatske. Igor Štimac, Davor Šuker, Željko Petrović i Borislav Cvetković nisu bili u sastavu zbog ozljeda, a Zlatka Vujovića (PSG), Tomislava Ivkovića (Sporting), Srećka Bogdana (Karlsruher SC), Harisa Škoru (Torino FC) i Davora Jozića (AC Cesena) unatoč njihovim osobnim željama za sudjelovanjem njihovi klubovi nisu pustili na utakmicu jer nisu imali tu obvezu, s obzirom se utakmica nije igrala u terminu predviđenom za nastupe A reprezentacija.

Vlado Kasalo je došao na utakmicu iz Nürnberga bez dozvole svoga kluba i za to je po povratku platio klupsku kaznu od 25 tisuća njemačkih maraka, a Aljoša Asanović, strijelac povijesnog prvog pogotka, je također imao problem s klubom, francuskim FC Metzom, koji je imao važnu utakmicu četiri dana poslije, ali je uspio nagovoriti vlasnika kluba da mu ustupi mali privatni zrakoplov kako bi došao na utakmicu i zanimljivo je da je morao izaći u 58′ minuti utakmice samo zato da bi stigao na zrakoplov, koji je morao sletjeti nazad u Francusku do ponoći.

Izbornik Jerković složio je svoj stručni stožer tako da je uključio glavne trenere iz tadašnja četiri hrvatska prvoligaša, to su bili Zdenko Kobeščak iz Dinama, Joško Skoblar iz Hajduka, Vladimir Lukarić iz Rijeke i Ivica Grnja iz Osijeka.

Prije utakmice bogat kulturno-zabavni program

Prije same utakmice priređen je bogati program. Bilo je tu velikih balona aeronautičkog društva Coning iz Varaždina, u velikom mimohodu prodefilirali su 110 sinjskih momaka i vitezova viteškog alkarskog društva, šibenska limena glazba, folklorni ansambli KUD-ova ‘Petar Zrinski’ iz Vrbovca i ‘Ivo Lozica’ iz Lumbarde na Korčuli u narodnim nošnjama, te viteško društvo ‘Kumpanija’ iz Blata na Korčuli. U glazbenom programu su nastupili Dubrovački trubaduri, Krunoslav Cigoj i Tomislav Ivčić, a u poluvremenu je nastupilo još i Prljavo kazalište.[

Prvi pogodak na utakmici – a samim tim i prvi pogodak za hrvatsku reprezentaciju u novijoj povijesti hrvatskog nogometa – postigao je Aljoša Asanović u 29-oj minuti. Četiri minute poslije Ivan Cvjetković je povećao vodstvo na 2:0, a oba su pogotka postignuta uz asistenciju Marka Mlinarića. Tim je rezultatom završilo prvo poluvrijeme.

U drugom je poluvremenu reprezentacija SAD-a pogotkom Troya Dayaka u 80-oj minuti utakmice ostvarila konačni rezultat 2:1. Kapetan hrvatske reprezentacije bio je Zlatko Kranjčar, a najboljim igračem utakmice bio je proglašen Marko Mlinarić kojemu je nagradu uručio doajen hrvatskoga sportskog novinarstva Mladen Delić.

Ova utakmica ima poseban značaj i po tome što na njoj promoviran dres hrvatske nogometne reprezentacije, koji će poslije postati i ostati jedan od najvećih hrvatskih brandova uopće. Taj prvi dres, prema kojemu su nastali sve ostale inačice dresa do danas, dizajnirao je akademski slikar Miroslav Šutej, kao i plakat za utakmicu.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Policija privela sedam osoba zbog skrnavljenje spomenika braniteljima u Novom Travniku

Objavljeno

na

Objavio

Policija u Novom Travniku privela je u utorak sedam osoba koje su tijekom vikenda sudjelovale u skrnavljenju spomen obilježja braniteljima Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane (HVO), a mediji navode da su vandali bošnjački mladići.

Kako se navodi u priopćenju MUP-a Srednjobosanske županije, novotravnički policajci završili su kriminalističko istraživanje nad sedam osoba u dobi od 19 do 23 godine, koji se terete da su uništili križ sa spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u Novom Travniku.

Mladići su priznali da su u noći s petka na subotu srušili spomen križ težak 70 kilograma te su ga odnijeli sa sobom.

Policija je navela inicijale vandala koji su počinili ovaj prekršaj, M.B. rođen 1997., S.L. rođen 1998., H.G. rođen 1998., S.A. rođen 1999., B.R. rođen 1997., M.P. rođen 1994. i M.S. rođen 2000. svi iz Novog Travnika.

Policija će protiv njih Županijskom državnom odvjetništvu u Travniku dostaviti izvještaj o počinjenom kaznenom djelu.

Mediji navode kako su počinitelji bošnjački mladići, te da se radi o kaznenome djelu počinjenom iz mržnje.

Unatoč odlukama, Federacija BiH ne želi vratiti imovinu Katoličkoj crkvi u Travniku

facebook komentari

Nastavi čitati