Pratite nas

Vijesti

Hrvatske autoceste idu u koncesiju na 50 god. za 3 mlrd. €

Objavljeno

na

[quote]Zainteresirani – 
Od 60 potencijalnih tvrtki koncesionara njih 29 iskazalo je interes.[/quote]
[dropcap]H[/dropcap]rvatska treba dati autoceste u koncesiju na 50 godina i za to će dobiti tri milijarde eura. To je sukus prijedloga koje su konzultanti izradili za hrvatsku Vladu o modelima monetizacije već sagrađenih autocesta kojima sad upravljaju Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka-Zagreb. Kako doznajemo od upućenih u sadržaj konzultantske analize, prvotna zamisao 
da se autoceste daju u koncesiju na 30 godina nije izgledna jer potencijalni investitori, ponajprije mirovinski fondovi nisu zainteresirani za ništa manje od 40 godina koncesijskog razdoblja.

U prijedlogu konzultanata tako stoji da bi koncesija trebala trajati između 40 i 50 godina, a idealno bi bilo 50 godina. No tri milijarde eura, koliko je potencijalni koncesionar spreman dati, u okviru je prijašnjih očekivanja u Vladi od 2,5 do tri milijarde eura, ali za 30 godina.

A potencijalni investitori koji bi iskeširali milijarde eura za hrvatske autoceste su osiguravajuća društva, infrastrukturni fondovi, banke i mirovinski fondovi. Od 60 potencijalnih koncesionara kojima su konzultanti poslali upit o zainteresiranosti za hrvatske autoceste njih 29 je iskazalo interes.

Proces od 12 do 14 mjeseci

Kako kažu naši izvori, budući koncesionar, koji će odjednom platiti Hrvatskoj tri milijarde eura, vjerojatno će biti konzorcij infrastrukturnog fonda, mirovinskog fonda, operatora i banke. Hrvatska vlada za dva do tri tjedna donijet će i konačnu odluku, kako kažu naši izvori, o prihvaćanju predloženog modela koncesije, a koji još predviđa usklađivanje troškova inflacije i rast prometa od jedan do 1,5 posto, ali i da prometni rizik preuzme koncesionar.

Nakon toga konzultante će vlada ovlastiti da raspišu međunarodni natječaj za koncesionara. Cijeli postupak odabira trajat će 12 do 14 mjeseci pa bi se tri milijarde eura od koncesije u državni proračun mogle sliti u najboljem slučaju tek sljedeće godine u ovo doba. Vlada je krajem prošle godine za konzultante za monetizaciju autocesta angažirala konzorcij Erste Grupe te tvrtki Deloitte i Wolf Theiss Rechtsanwalte nakon provedenog međunarodnog natječaja i to za 50,8 milijuna kuna.

U koncesiju, po svemu sudeći na 50 godina, ići će 1050 kilometara već izgrađenih autocesta, i to autocesta Bregana – Zagreb – Lipovac, Zagreb – Split – Ravča, Zagreb – Rijeka, Zagreb – Goričan, a smjerovi prema Sisku, Pločama i koridor Vc ne bi išli u koncesiju jer još nisu dovršeni.

Dio i iz cijene goriva

Od koncesijske naknade u Vladi planiraju podmiriti dio duga HAC-a i ARZ-a. HAC trenutačno ima 20 milijardi kuna dugoročnih obveza, a ARZ 6,8 milijardi kuna. Ove godine pak HAC i ARZ moraju vratiti ukupno 447 milijuna eura kredita, a sljedeće čak 898 milijuna eura.

Do 2016. godine te dvije tvrtke moraju ukupno vratiti 2,4 milijarde eura kredita. Za to bi dobro došla koncesijska naknada od tri milijarde eura, odnosno 22,5 milijarde kuna, što ipak nije dovoljno za podmirenje cjelokupnog duga tih dviju državnih tvrtki. U gradnju autocesta koje idu u koncesiju uloženo je ukupno 41 milijardu kuna, a dio tog novca došao je iz naknade u cijeni goriva – 60 lipa te od naplaćene cestarine.

Primjeri – U Uniji najviše koncesionara imaju Španjolska i Portugal

Slovenija – I Slovenija planira dati autoceste državne tvrtke DARS u koncesiju. Ukupni krediti DARS-a iznose oko četiri milijarde eura

Crna Gora – Crna Gora želi koncesijski model za autoceste, ali gradio bi ih koncesionar. Projekt je vrijedan 2,7 milijardi eura, a kandidati su bile i hrvatske tvrtke

Zemlje EU – U EU najviše autocesta u rukama koncesionara imaju Španjolska i Portugal. Njemačka nema koncesijski model, a Francuska djelomično

Hrvatska – Mi imamo dva koncesionara, Bouygues na Istarskom ipsilonu i Strabag na autocesti Zagreb – Macelj, od tih ugovora gotovo da nemamo naknada

vecernji.hr

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati