Pratite nas

Pregled

Hrvatski BDP pao i deveti kvartal zaredom?

Objavljeno

na

Sudeći po kretanjima najvažnijih gospodarskih pokazatelja, makroekonomisti procjenjuju da je u posljednjem lanjskom tromjesečju hrvatski bruto domaći proizvod pao deveti kvartal zaredom, i to oštrije nego u prethodnom.

[dropcap]D[/dropcap]ržavni zavod za statistiku objavit će krajem idućega tjedna prvu procjenu BDP-a u četvrtom tromjesečju prošle godine, a šest makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo palo za 1 posto na godišnjoj razini. Pritom svi očekuju pad, i to između 0,6 i 1,2 posto.

Pokažu li se njihove procjene točne, bio bi to oštriji pad gospodarstva nego u trećem tromjesečju, kada je skliznulo 0,6 posto.

Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.

Zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni, u trećem lanjskom tromjesečju pad gospodarstva ponešto je usporen. Međutim, u četvrtom kvartalu pad BDP-a vjerojatno je ubrzan.

„U četvrtom tromjesečju očekujemo nešto snažniji pad BDP-a nego sredinom godine jer u promatranom razdoblju kretanje gospodarske aktivnosti ovisi dominantno o domaćim čimbenicima. Uz očekivani pad osobne i državne potrošnje te pogoršanje kretanja u robnoj razmjeni, blagi rast kapitalnih ulaganja neće moći imati vidljiviji pozitivni utjecaj na ukupno kretanje BDP-a“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Promet u trgovini na malo, podržan potrošnjom stranih turista i fiskalizacijom, neprestano je rastao od svibnja do kolovoza, da bi od rujna ponovno počeo padati. U prosincu, glavnom potrošačkom mjesecu u godini, promet u trgovini na malo pao je 1,2 posto na godišnjoj razini.

„Na tržištu rada došlo je do daljnjeg smanjivanja zaposlenosti, rasta nezaposlenosti i pada realnih plaća, odnosno smanjivanja raspoloživog dohotka, pa osobna potrošnja i dalje bilježi pad“, navodi jedan od makroekonomista.

Na kraju prosinca ukupno je bilo oko 363.400 nezaposlenih, što je oko 5.000 više nego godinu dana prije. Pritom je stopa nezaposlenosti dosegnula 21,6 posto, što je 0,5 postotnih bodova više nego u prosincu 2012.

„Poprilično visoki pesimizam i potrošača i proizvođača negativno utječe na potrošnju, proizvodnju i investicije“, navodi se u anketi Hine.

Industrijska je proizvodnja prošle godine ukupno pala za 2 posto u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je u prosincu pad bio veći od prosječnoga, 2,8 posto.

„Dugotrajna recesija u potpunosti je iscrpila privatni segment gospodarstva, osobito realni, proizvodnju, koji ujedno prolazi proces zakašnjelog restrukturiranja važnih izvoznih sektora, kao što su brodogradnja i naftno-kemijska industrija, te izlaska iz CEFTA-e, što je utjecalo i na smanjenje robnog izvoza“, navodi se u anketi Hine.

Robni izvoz Hrvatske iznosio je lani oko 68 milijardi kuna, što je gotovo 6 posto manje nego prethodne godine, dok je uvoz istodobno pao oko 2 posto.

„Posljednji lanjski kvartal obilježen je nastavkom pada industrijske proizvodnje i robnog izvoza te tek blagim nastavkom oporavka trgovine. Tako da se može reći da je obilježen uglavnom negativnim trendovima“, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.

U 2014. godini očekuje se stagnacija gospodarstva

U 2013., petoj recesijskoj godini, pad gospodarstva iznosit će otprilike 1 posto, procjenjuju makroekonomisti, što bi bio manji pad u odnosu na 2012. godinu, kada je BDP potonuo 2 posto.

Premda se nepovoljni trendovi nastavljaju i na početku ove godine, makroekonomisti ipak očekuju njihovo ublažavanje.

U anketi Hine šest makroekonomista procjenjuje u prosjeku da će BDP u 2014. oslabiti za 0,2 posto. Pritom njih četiri očekuje stagnaciju gospodarstva, a dvoje pad do najviše 0,7 posto.

„U ovoj godini očekujemo stagnaciju BDP-a, odnosno nultu stopu rasta. Blagi optimizam najviše potiče lagani oporavak Europske unije, dostignuta niska razina ukupne proizvodnje roba i usluga, odnosno niska baza, te očekivanja da će i nadolazeća turistička sezona biti uspješna. Istodobno na pesimizam utječu mjere suzbijanja prekomjernog deficita, stanje bankarskog sektora u kojem ne očekujemo značajniji rast kreditne aktivnosti te niska razina raspoloživih sredstava i sklonosti potrošnji do koje je dovela dugotrajna kriza“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Stagnaciju gospodarstva u ovoj godini očekuje i Ekonomski institut Zagreb, dok Hrvatska narodna banka procjenjuje da bi BDP mogao porasti 0,7 posto.

Umjereni rast, 0,5 posto, očekuje i Europska komisija, dok Europska banka za obnovu i razvoj prognozira rast hrvatskog BDP-a u ovoj godini od 1 posto.

Hrvatska je Vlada, pak, nedavno smanjila procjenu rasta domaćeg gospodarstva u ovoj godini s 1,3 na 0,2 posto.

U anketi Hine većina makroekonomista ističe značajan rizik da se recesije nastavi i šestu godinu zaredom, na što je nedavno upozorila i agencija Standard & Poor’s, smanjivši kreditni rejting Hrvatske s ‘BB+’ na ‘BB’.

„Za 2014. trenutno držimo procjenu o stagnaciji gospodarstva. Ne očekujemo oporavak osobne potrošnje, dok će državna potrošnja biti pod utjecajem mjera iz Procedure prekomjernog deficita (EDP). Očekujemo vrlo blagi rast izvoza u skladu s oporavkom potražnje u EU te investicija. Iako procjenu rasta držimo na 0 posto, moramo naglasiti da su rizici da se stagnacija pretvori u minus vrlo visoki. No, za reviziju procjene treba pričekati prve podatke o kretanjima visokofrekventnih pokazatelja poput industrijske proizvodnje, trgovina na malo i robne razmjene u ovoj godini“, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Hina

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati