Hrvatski intelektualni zbor BiH: Sudjelujte u popisu pučanstva!

2

U povodu predstojećeg popisa pučanstva u Bosni i Hercegovini, Hrvatski intelektualni zbor u Bosni i Hercegovini uputio je otvoreno pismo, kojim poziva na sudjelovanje u popisu pučanstva.

Otvoreno pismo prenosimo u cijelosti:

„Hrvatski intelektualni zbor u Bosni i Hercegovini poziva sve građane BiH, posebice Hrvate u BiH, Republici Hrvatskoj i dijaspori da se odazovu na popis pučanstva koji će se biti od 1. do 15. listopada ove godine.

Popis pučanstva je važan događaj, kojeg nije bilo u proteklih dvadeset i više godina, koji će svojim statističkim podacima, posebice demografskim, ne samo dati informacije o sadašnjem stanju u zemlji, nego može uvjetovati budućnost društva u BiH u cjelini, a time i hrvatskog naroda.

Hrvatski intelektualni zbor u Bosni i Hercegovini izražava zahvalnost i odaje priznanje te daje potporu svima onima koji su, na bilo koji način, radili i rade na pripremi i provedbi ovog popisa, posebice Državnom uredu Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, te brojnim udrugama i pojedincima iz hrvatskog naroda, u zemlji i inozemstvu.

Naglašavamo da popis pučanstva u BiH nije samo puka statistička i društvena pojava, nego i ustavno-pravna kategorija, kojom se izračunava udio u vlasti pripadnika tri konstitutivna naroda, nacionalnih manjina i ostalih građana u BiH, od lokalne do državne razine vlasti.

Hrvatski intelektualni zbor u Bosni i Hercegovini opetovano upozorava da u BiH nisu diskriminirani samo pripadnici „ostalih“ nego i Hrvati koji su konstitutivan narod. Vrlo je važno da se Hrvati u što većem broju odazovu popisu, jer je to ozbiljan trenutak koji traži angažman u zaustavljanju njihova obespravljivana u BiH. Zato, odazovimo se na popis pučanstva u što većem broju i iskažimo svoje domoljublje, rodoljublje i čovjekoljublje“, kaže se u otvorenom pismu Hrvatskog intelektualnog zbora BiH.

[box_light]

Pred popis pučanstva u BiH: Hrvati opstali samo na područjima pod nadzorom HVO-a

U Bosni i Hercegovini će se od 1. do 15.listopada održati prvi popis stanovništva nakon rata. Taj popis posebno će biti važan za hrvatski narod, kojem će to biti zadnja karta za zadržavanje konstitutivnosti. Prema podacima Katoličke crkve, prije rata u BiH je živjelo 760.000 tisuća Hrvata, što je činilo 17,38 posto ukupnog broja stanovništva. Međutim, danas u ovoj podijeljenoj zemlji živi samo 435.000 Hrvata, piše Slobodna Dalmacija.

 Do ovog broja došlo na osnovi popisa stanovništva koje svake godine čine svećenici tijekom obilaska svojih župa. Uskoro će se pokazati je li taj popis točan, no on na prvi mah izgleda poprilično alarmantno. Pogotovo, nakon procjena američke obavještajne CIA-e da u ovom trenutku na području BiH živi oko 3.800.000 stanovnika.

Hrvati nestali iz Sarajeva

U nedavno objavljenoj monografiji o stanju katoličkih župa u Bosni Hercegovini od 1991. do 2011.god, stoji da je s područja Federacije BiH tijekom rata protjerano 230.000 Hrvata, dok je s teritorija Republike Srpske prognano 152. 856 Hrvata. Brojke su nemilosrdne, tako se navodi da je u Dodigovu entitetu ostalo još samo 11.924 Hrvata. Najviše hrvatskog stanovništva u odnosu na popis iz 1991. god nestalo je s područja današnje Vrhbosanske biskupije, a posebno iz Sarajeva, Zenice, Kaknja, Vareša, Travnika, Bugojna, Kotor Varoša, Jablanice i Konjica.

Između ostalog navodi se da je prije rata u Travniku i Zenici živjelo više od 46.000 građana hrvatske nacionalnosti, a da ih danas nema više od desetak tisuća. Još težu sudbinu doživjeli su Hrvati u Republici Srpskoj, naime prije rata samo u Banjoj Luci i Derventi bilo ih je više od 50.000. Međutim, mora se istaknuti da su zabilježeni i povratci, ali slabi, u Federaciju se najveći broj Hrvata vratio 1996. i 1997. god..

U te dvije godine u domove se vratilo oko 24.000 ljudi hrvatske nacionalnosti, pretpostavlja se da se do danas u ovaj entitet vratilo ukupno 72.000 Hrvata, dok je na području Republike Srpske povratak bio gotovo nikakav. Tome su najviše pridonijeli konstantni napad na hrvatske povratnike, opća nesigurnost, te slaba obnova razrušenih domova.

Hrvati su se praktički uspjeli održati samo u mjestima koje je kontrolirao HVO, odnosno gdje su i prije činili natpolovičnu većinu stanovništva, a to su: Grude, Posušje, Široki Brijeg, Čitluk, Dobretići, Domaljevac, Ljubuški, Kupres, Tomislavgrad, Livno, Usora, Neum, Orašje, Kreševo, Prozor-Rama, Odžak, Žepče, Čapljina, Kiseljak i Mostar.

Zanimljivo je istaknuti da je dosta Hrvata živjelo i na području Distrikta Brčko, prije rata, prema nekim podacima malo više od 30.000 tisuća, a danas svega 13.000. Isto tako treba naglasiti kako na području 20 općina u RS nije zabilježen ni jedan povratak hrvatskog stanovništva.

Biskup Vukšić: Uvedimo židovski model i opstat ćemo

Vojni biskup msgr. dr. Tomo Vukšić bavio se demografski kretanjem Hrvata (katolika) od 1996. do danas. – Uzroci demografskog pada nalaze se u sinergiji nekoliko uzoraka. Prije svega ratna stradanja, poslije nije omogućen povratak prognanih, potom negativan prirodni prirast.

U međuvremenu je počelo i iseljavanje iz ekonomskih razloga. Treba stvoriti ozračje sigurnosti u BiH, gospodarski razvitak će zaustaviti iseljavanje, vjerojatno i podići natalitet, ali treba podići i političku sigurnost. Hrvati iz BiH mogu puno naučiti iz židovskog modela i iskustva, provjerenog i dokazanog na raznim stranama svijeta – zaključio je biskup Vukšić.

[/box_light]

facebook komentari

  • peppermintt

    “Uzroci demografskog pada nalaze se u
    sinergiji nekoliko uzoraka. Prije svega ratna stradanja, poslije nije
    omogućen povratak prognanih, potom negativan prirodni prirast.
    U međuvremenu je počelo i iseljavanje iz
    ekonomskih razloga. Treba stvoriti ozračje sigurnosti u BiH,
    gospodarski razvitak će zaustaviti iseljavanje, vjerojatno i podići
    natalitet, ali treba podići i političku sigurnost.”

    Točno politička sigurnost doprinijet će stabilnosti, mi smo vrijedan narod i vrlo brzo bi se vidio napredak i ekonomski i svaki drugi

  • peppermintt

    “Uzroci demografskog pada nalaze se u
    sinergiji nekoliko uzoraka. Prije svega ratna stradanja, poslije nije
    omogućen povratak prognanih, potom negativan prirodni prirast.
    U međuvremenu je počelo i iseljavanje iz
    ekonomskih razloga. Treba stvoriti ozračje sigurnosti u BiH,
    gospodarski razvitak će zaustaviti iseljavanje, vjerojatno i podići
    natalitet, ali treba podići i političku sigurnost.”

    Točno politička sigurnost doprinijet će stabilnosti, mi smo vrijedan narod i vrlo brzo bi se vidio napredak i ekonomski i svaki drugi