Pratite nas

Hrvatski iseljenički kongres nije prošao i bez nekih vrlo neugodnih situacija

Objavljeno

na

Kako to kod nas Hrvata obično biva, inače uspješan, imajući u vidu mnoga ograničenja, Hrvatski iseljenički kongres nije prošao i bez nekih vrlo neugodnih situacija.

Na prijemu kod gradonačelnika Zagreba Milana Bandića i tijekom zajedničkog fotografiranja, stao sam uz jednu visoko rangiranu djelatnicu Hrvatske matice iseljenika i u šali rekao” kako je bolje stati u drugi red da me ne bi vidjeli neki Bandićevi politički protivnici, pa bi mogao završiti u zatvoru”.

3139432c99135c696460c39d9650e12fNa tu moju šalu spomenuta djelatnica HMI oštro je reagirala slijedećim riječima: “Neće Vam se ništa dogoditi, ovo je demokratska država”. Prihvaćajući njezin dijalog, ja sam odgovorio, kako se meni čini, u Hrvatskoj ima više anarhije nego demokracije…” No, moja je sugovornica još oštrije odgovorila “da u Hrvatskoj vlada prava demokracija. Naravno, nisam mogao ostati dužan, pa sam upitao uvaženu djelatnicu Hrvatske matice iseljenika, koja je bila suorganizator Hrvatskog iseljeničkog kongresa, kako objašnjava činjenicu da se u toj demokraciji može ići u zatvor ili u ludnicu zbog verbalnog delikta?

Vidno uzrujana, spomenuta djelatnica HMI mi je oštro poručila “da ne kritiziram majku Hrvatsku”. Na to njezino spočitavanje, dodao sam kako ne znam gdje je gospođa djelatnica bila prije više od 40 godina kad sam se ja u političkoj emigraciji priključio borbi da naša majka Hrvatska postane ne samo samostalna nego i demokratska država.

U tom trenutku u naš dijalog se uključio jedan drugi sudionik Kongresa, čije ću ime ovom prigodom izostaviti, koji je djelatnici HMI rekao: “Ne, ovo je lopovska a ne demokratska država”. Naravno, ja ne dijelim to mišljenje. Lopovske su vlast i političke elite koje upravljaju ovom državom. Ipak, valja se nadati, da će ti ljudi prije ili kasnije otići s političke pozornice, a naša je dužnost samostalnu hrvatsku državu spasiti od sadašnje teške prijetnje da nestane.

No, vratimo se djelatnici Hrvatske matice iseljenika, koja bi se trebala brinuti i graditi dobre odnose s izvandomovinskom Hrvatskom. Valjda strahujući za svoj položaj, a nadam se da je tako, a ne odraz njezinog osobnog uvjerenja, djelatnica HMI se okrenula meni i drugom sudioniku Komgresa, koji se umiješao u dijalog između mene i nje, i glasom, da ju je moglo čuti pola ljudi u dvorani, ponudila je, prema njezinom mišljenju, najbolji izlaz iz pat situacije. Jednostavno nam je poručila slijedeće:

“VRATITE SE U ZEMLJU ODAKLE STE DOŠLI”.

Tu gospođu ovim putem želim upoznati da sam u Hrvatskoj rođen i da sam, zbog pripadanja obitelji koja je bila u komunizmu obilježena kao neprijatelj države i naroda, otišao, s dvadeset godina starosti, u političku emigraciju, odakle sam se vratio u Hrvatsku u travnju 1990. godine i od tog vremena sudjelovao u borbi, na visokim državnim i diplomatskim, razinama, za samostalnost, obranu i međunarodno priznanje Republike Hrvatske.

Kad sada malo bolje promislim, nikakvi kongresi neće pomoći u poboljšanju sveukupnih, a ponajmanje institucionalnih odnosa, između Republike Hrvatske i njezinog višemilijunskog iseljeništva, sve dok na čelu države i Vlade, kao i u institucijama koje bi se trebale brinuti za hrvatsku dijasporu, budu osobe poput spomenute djelatnice u Hrvatskoj matici iseljenika, koje su danas jako frustrirane da nas ne mogu više zatvarati i po svijetu ubijati, pa nam stoga poručuju da samovoljno “odemo u zemlje odakle smo došli”.

Jako lijepa dobrodošlica za hrvatske iseljenike i povratnike. Silno bih volio znati što što će na takvo ponašanje djelatnice Hrvatske matice iseljenika reći Ured za dobrodošlicu hrvatskih iseljenika u Uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske?

Antun Babić/facebook/kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Intervju

Plenković: Rasprava u Saboru pokazala kritizerstvo bez argumenata

Objavljeno

na

Objavio

U povodu prve godine rada svoje Vlade, premijer Andrej Plenković Hrvatskom je saboru podnio izvješće.

U jednosatnom govoru spomenuo je mnoge probleme s kojima se Vlada susrela u protekloj godini. Oporbeni klubovi žestoko su kritizirali njegov govor.

U razgovoru za HRT premijer Plenković je rekao kako je rasprava u Saboru pokazala jedno kritizerstvo bez argumenata koje nije bilo na razini jedne konstruktivne rasprave. Meni se čini da smo na sva četiri ključna stožerna programa naše vlade odgovorili. Unijeli smo gospodarsku sigurnost, rast i društvenu solidarnost.

Naglasio je činjenicu da nije bilo trećih izbora u manje od 24 mjeseca, a to bi bilo jako loše i za institucije i za političke stranke. S te strane sam jako zadovoljan da su kolege iz HNS-a prepoznali poruku važnosti stabilnosti, koja je bila poruka međunarodnim financijskim, gospodarskim institucijama.

Pogledajte gospodarski rast, smanjenje javnog duga, proračunskog manjka, najnižu stopu nezaposlenosti, najbolju turističku sezonu… Svi pokazatelji idu u pozitivnom smjeru, istaknuo je Plenković.

Govoreći o problemu iseljavanja iz Hrvatske, premijer je rekao kako to nije problem nastao 16. listopada 2016. godine, već problem koji traje već nekoliko godina. Naš je cilj demokratska revitalizacija zemlje i u tom smislu smo poduzeli niz mjera. Sve njih sam pobrojio u godišnjem izvješću pred zastupnicima. Od rodiljnih naknada, porezne reforme, sufinanciranja stambenih kredita.

Sve su to mjere koje idu za demografskom obnovom, a sadržane su u našem programu. One će ići za tim da našim mladim obiteljima stvorimo preduvjete da ostanu u Hrvatskoj, kazao je. Istaknuo je kako je jučer na užem kabinetu Vlade odlučeno da će se pronaći sredstva za svih 2400 zahtjeva koji  su podneseni za stambeno sufinanciranje.

Premijer je istaknuo kako su početkom godine prepoznali probleme u Agrokoru i na njih reagirali na najbolji mogući način. To je kompanija koja je u privatnom vlasništvu i koja je imala velik utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Nismo imali drugog scenarija nego ići s posebnim zakonom koji bi spriječio gospodarski i financijski krah ne samo te kompanije već i kompanija koje su s njom povezane, rekao je. Dodao je i da je to bila politička odluka i jedini mogući politički odabir.

Kolege iz oporbe ne prepoznaju ono što smo učinili i dobili s Lex Agrokorom. Ispadamo kao netko tko je napravio neki potez koji nije bio dobar. Nismo radili populistički, nismo radili napamet. Na nama je bilo da utvrdimo činjenice, a na savjetnicima da pomognu u dogovoru s vjerovnicima kako napraviti  put prema nagodbi i dugoročnoj održivosti kompanije i očuvanju radnih mjesta, istaknuo je Plenković.

Na pitanje je li potrebno utvrditi političku odgovornost kad je u pitanju Agrokor, premijer je kako im je u interesu da se se rasvijetle sve okolnosti koje su dovele do ove situacije u Agrokoru. Hoće li to biti istražno povjerenstvo ili neki drugi način rasprave u Saboru pred nekim saborskim odborom – to je pitanje u vezi kojega smo otvoreni.

Ono što je važno reći je to da samo istražno povjerenstvo regulirano zakonom te da njegov Članak 4 ne ostavlja baš previše mjesta za interpretaciju. Prema mišljenju mnogih pravnih autoriteta ukoliko se pokrene kazneni postupak istražno povjerenstvo prestaje s radom. To ne znači da Vlada i HDZ ne žele da se rasvijetli sve vezano uz Agrokor. Upravo obrnuto, mislim da bi to bilo zdravo za hrvatsko društvo, naglasio je Plenković.

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Svi uhićeni u aferi Agrokor na slobodi; istražni zatvor za Ivicu Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Preokret u slučaju Agrokor. Odluka istražnog suca glasi: Svi osumnjičeni i privedeni su slobodni i večeras mogu svojim kućama. No, to se ne odnosi na Ivicu Todorića kojemu je određen istražni zatvor.

To znači da Todorićevi sinovi mogu doći u Hrvatsku dati svoj iskaz, neće biti pritvoreni.

Odvjetnici osumnjičenih iznimno su zadovoljni odlukom istažnog suca. Razlog takvoj odluci leži u tome da je prošlo šest mjeseci od početka afere te da nema straha od utjecaja na svjedoke. Svi odvjetnici slažu se u jednom – ovo je poraz Državnog odvjetništva.

Za sada se zna da Ante Todorić dolazi u Hrvatsku. Za Ivicu Todorića nemamo potvrdu da će doći i pristati na istražni zatvor.

Uz Todorića i sinove, koji nisu u Hrvatskoj, u slučaju Agrokor su osumnjičeni i u ponedjeljak uhićeni Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić.

Uz Todorića i sinove, koji nisu u Hrvatskoj, u slučaju Agrokor su osumnjičeni i u ponedjeljak uhićeni Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.

Svi osumnjičeni terete se za više kaznenih djela protiv gospodarstva i kaznena djela krivotvorenja, odnosno za zlouporabe u gospodarskom poslovanju, krivotvorenje isprava i nezakonito vođenje poslovnih knjiga.

Moj branjenik je, kao što govorimo već dva dana, izvan Republike Hrvatske. On je na putu prema Hrvatskoj. Stupio je u kontakt jučer u poslijepodnevnim satima s djelatnicima policije. Od njega je zatraženo da dođe u Republiku Hrvatsku i on je obećao da će doći. On je čovjek koji drži svoja obećanja i doći će. – Kad će doći? – Vrlo vjerojatno tijekom sutrašnjeg ili najkasnije preksutrašnjeg dana. – Je li krenuo ili nije? – Krenuo je. – A gdje je sad? – Ne mogu vam to reći, ja vam nisam ni u ova dva dana ni u jednom trenutku potvrdio da je on u Londonu, rekao je Fran Olujić, odvjetnik Ante Todorića, javlja HRT

Todorić javio policiji: Sutra se vraćam u Hrvatsku

facebook komentari

Nastavi čitati