Pratite nas

Kultura

Hrvatski – jezik naših majki i djece

Objavljeno

na

Od prošle smo godine na poticaj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje počeli u Hrvatskoj obilježavati Mjesec hrvatskoga jezika, koji spaja dva važna dana: Međunarodni dan materinskoga jezika (21. veljače), koji je proglasio UNESCO 1999. godine, i Dane hrvatskoga jezika, koje je proglasio Hrvatski sabor 1997. godine i koji završavaju 17. ožujka, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. godine.

Neprijeporna je činjenica da hrvatski jezik ima doista bogatu povijest i tradiciju, nasljeđe staro više od tisuću godina. Tijekom svojega postojanja doživljavao je brojne nedaće i prijetnje, ali se uspio othrvati svim pritiscima i danas se već gotovo četvrt stoljeća slobodno razvija. Godine 2013. postao je 24. službenim jezikom Europske unije te je time, barem nominalno, postao ravnopravan svim ostalim jezicima EU-a.

Moderan hrvatski jezik nalazi se danas pred brojnim izazovima koji se umnogome razlikuju od onih otprije samo nekoliko desetljeća. Danas smo svjesni digitalnoga doba i globalne uklopljenosti hrvatskoga jezika u europsku i svjetsku zajednicu jezika. Prilagođavanje modernomu dobu jedan je od važnih preduvjeta njegova opstanka i ravnopravnoga položaja s ostalim jezicima, a očuvanje svih jezičnih posebnosti materinskoga, hrvatskoga jezika jedna je od temeljnih zadaća ne samo jezikoslovaca, nego i svih govornika hrvatskoga jezika.

U ovome novinskome prilogu se nastojalo prikazati samo mali dio ljepote i bogatstva hrvatskoga jezika i djelić onoga što hrvatski jezikoslovci rade u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, krovnoj znanstvenoj ustanovi za proučavanje i njegovanje hrvatskoga jezika. Nadam se da ćete čitajući o hrvatskome jeziku na ovim stranicama postati još svjesniji neizmjerne ljepote, bogatstva, raslojenosti, tradicije i nasljeđa ključnoga počela hrvatskoga nacionalnog identiteta – hrvatskoga jezika.

[document url=”http://kamenjar.com/wp-content/uploads/2015/02/hr-pravopis_novo.pdf” width=”750″ height=”600″]

[ad id=”40551″]

Ovdje možete preuzeti cijeli specijalni prilog o jeziku.

>>1483.g. tiskan je ‘Misal’ – prva tiskana knjiga na hrvatskom jeziku

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

NOSTALGIJA

Objavljeno

na

Objavio

Čovjek ode iz rodnoga mjesta
I gdje dođe živi u spokoju
Al nemože zaboravit nikad
Rodnu kuću i rodbinu svoju.

Kad odlazi iz svog rodnog mjesta
Da je tužan to niko ne krije
U principu svi idu za boljim
Ali opet nikom lako nije.

Kad mu neko rodni kraj spomene
Glas zadrhti a duša ga boli
Pedeseta prođe kako ode
Al ga srce i sad jako voli.

Svako mjesto od Boga je dano
I slično je drugima u biti
Rodno mjesto svima je posebno
Ne može ga ništa zamjeniti.

Nostalgija to je teška bolest
Tu lijekovi nikakvi ne vrijede
Rodni kraj se u grudima nosi
Do starosti i do kose sijede.

To je teško objasniti onom
Koji nikud odlazio nije
Kada dođeš svome rodnom kraju
Drugačije pjeva se i smije.

  Ivan Čuljak, Rovišće / Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Predstavljanje knjige autorice Blanke Matković u Zagrebu

Objavljeno

na

Objavio

Knjiga „Imotska krajina u dokumentima OZN-e, UDB-e i Narodne milicije (1944.-1957.) – Likvidacije i progoni“ autorice Blanke Matković bit će predstavljena 17.10. u Zagrebu.

Promocija knjige održat će se u prostorima Tribine Grada Zagreba, na adresi Kaptol 27.

Organizator je HDP “Dr. Rudolf Horvat”, a uz voditelja Damira Ljubičića, knjigu će predstaviti Ivan Kozlica, Stipo Pilić, Magdalena Vuković i autorica Blanka Matković.

Dokumenti objavljeni u knjizi prikupljeni su između 2006. i 2011. u fondu Sekretarijata za unutrašnje poslove (SUP) za Dalmaciju koji se čuva u Državnom arhivu u Splitu i u fondu Službe državne sigurnosti (SDS) RSUP-a SRH koji se čuva u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, a većina nikada ranije nije objavljena.

Okosnicu ove zbirke dokumenata, na preko tisuću stranica, čine elaborati Narodne milicije iz 1956. i 1957. godine i to za svako selo Imotske krajine zasebno te za tri stanična područja – Imotski, Zagvozd i Cista Provo.

U knjizi se nalaze popisi nestalih 1945., 1946. i 1947. te razni popisi kojima se i ne znaju točni autori obzirom da su neki od njih bez potpisa i pečata. Dokumenti u zbirci uključuju popise likvidiranih, nestalih, suđenih, zatočenih, „narodnih neprijatelja“, „ratnih zločinaca“, iseljenika u prijeratnoj i poslijeratnoj emigraciji, osoba na izdržavanju kazne i osoba kojima je bilo oduzimano državljanstvo.

Ova zbirka dokumenata predstavlja doprinos istraživanju suvremene povijesti Imotske krajine, a brojni dokumenti, objavljeni u ovoj knjizi, po prvi puta otkrivaju stvarnu sudbinu mnogih Imoćana koji su do objavljivanja ove zbirke bili tek „nestali na Križnom putu“.

Posjetitelji će ovu knjigu moći kupiti po promotivnoj cijeni od 200 kn, a ukratko će biti predstavljena i zbirka dokumenata „Split i srednja Dalmacija u dokumentima Ozne i Udbe (1944.-1962.), Zarobljenički logori i likvidacije“ autorice Blanke Matković

Glasnović: Moramo shvatit da smo svi sudionici u odlučnom boju za povijesnu istinu

facebook komentari

Nastavi čitati