Pratite nas

Hrvatski narod u BiH treba biti svojevrsni most kojim se ova država, preko Zagreba, veže na Bruxelles i zapadnoeuropsku perspektivu

Objavljeno

na

Nemiri na prostorima Bosne i Hercegovine, posebno Bosne posljednjih dana, privlače sve veću pozornost. Što se događa na tim prostorima, kakvi su to procesi komentira Vedran Kožul, magistar politologije iz Širokog Brijega.

[dropcap]U[/dropcap]z redovitu izobrazbu između ostaloga je sudjelovao i u radu znanstvenog skupa »Euroatlantske integracije« u Zagrebu, bio je sudionik konferencije Zaklade Konrada Adenauera »Shaping the future of EU« u Ohridu u Makedoniji kao i »Svjetskog foruma za demokraciju« u Strasbourgu, održanog u organizaciji Vijeća Europe u listopadu 2012. Završio je i političku školu Vijeća Europe.

Zašto razbijen Gospin kip?

»Ekonomska i socijalna situacija u Bosni i Hercegovini iznimno je loša«, navodi politolog Kožul. »Nedvojbeno je da su velik broj nezaposlenih i loša gospodarska i socijalna slika BiH-a jedan od temeljnih povoda prosvjeda. Međutim, ono što se događa iza kulisa, uključujući sam odabir trenutka početka prosvjeda, paljenje i rušenje državne i privatne imovine, kao i političke poruke i zahtjevi neformalnih skupina, pokazuju da su uzroci puno dublji.«

Kožul ističe da je indikativno što su prosvjedi krenuli iz Tuzle, da bi nedugo zatim dobili sve karakteristike revolucije i bili preneseni u Sarajevo, Zenicu, Bihać. Navečer 7. veljače, u trenucima dok su na Širokom Brijegu pokapani posmrtni ostaci dvojice hercegovačkih franjevaca stradalih u komunističkim čistkama 1945, revolucionarni se zanos pokušalo prenijeti i na zapadni dio Mostara. Kao što je poznato, zapaljeno je nekoliko zgrada institucija, a pričinjena je i znatna materijalna šteta. No, do sukoba, koji su kreatori kaosa očito željeli, nasreću nije došlo. Mnogim ljudima koji su na ulice izišli zbog loše socijalne situacije vrlo brzo je postalo jasno da su prosvjedi postali političko oružje kojim se upravlja iz određenih središta moći. »Teško je vjerovati da organizatori nisu imali kvalitetne prosudbe na temelju kojih su mogli donijeti zaključak da transferiranje krize na većinska hrvatska područja u BiH-u neće biti moguće. Ukoliko se stvari tako postave, onda kao cilj takvog kontroliranog kaosa može biti i izazivanje sukoba. Da je to jedan od ciljeva pokazuju i grafiti ‘Rat još nije završen’ koji su odmah nakon toga osvanuli po Mostaru. Prizori razbijenoga Gospina kipa i hrvatskog grba podsjećaju u mnogočemu na neka ne baš lijepa vremena«, navodi Kožul.

Je su li prosvjedi protiv rezolucije?

Vrlo oprezno Kožul govori o sličnosti sa scenarijem koji je 1993. doveo do hrvatsko-bošnjačkog sukoba. »Jedan od izravnih povoda za izbijanje bošnjačko-hrvatskog sukoba, kao što se zna, bio je Wance-Owenov plan, odnosno tadašnji prijedlog rješenja međunarodne zajednice za federalno ustrojstvo BiH-a. Slično nešto dogodilo se i sad. Sam početak prosvjeda poklapa se s rezolucijom Europskog parlamenta o BiH u kojoj izrijekom stoji da ‘Bosna i Hercegovina treba biti uređena na federalnim načelima’, što je iznimno težak udarac bošnjačkim unitarističkim snagama koje jedan od svojih interesa vide u nametanju vlastite volje hrvatskom narodu u BiH-u. Dovoljno se prisjeti dvaju izbornih procesa u kojima su bošnjački politički krugovi u Predsjedništvo BiH-a instalirali Željka Komšića, zatim neustavno formiranje aktualne vlasti na federalnoj razini, a činjenica je da su određeni bošnjački politički krugovi svojim strateškim interesom proglasili ometanje hrvatskog naroda u konzumiranju ustavom zajamčenih prava na informiranje na hrvatskom jeziku i još niza sličnih procesa. Sličnih primjera ima puno.

Političke poruke koje ovih dana slušamo od prosvjednika govore da je jedan od temeljnih ciljeva gašenje županija i unitarizacija Federacije BiH-a po istom onom modelu po kojemu je Slobodan Milošević putem mitinga pokušao dovesti do unitarizacije tadašnje države. Zanimljivo je da nisu prosvjednici tražili ukidanje Republike Srpske, što sasvim očito govori prema kome je ciljano pokrenuta ova faza političkih pritisaka.«

O samom stanju u BIH-u politolog Kožul kaže: »Prostori Herceg-Bosne iz rata su izišli kao najuređeniji i gospodarski najstabilniji dio BiH-a, s prosječnom plaćom znatno većom od one na prostorima gdje većinski žive druga dva naroda. No, tiha revizija Dejtonskog i Vašingtonskog sporazuma, za posljedicu je imala postupnu centralizaciju Federacije BiH-a i slabljenje uloge županija, što je izravno rezultiralo i centraliziranjem sredstava. Kao izravnu posljedicu tih procesa u posljednjih dvanaest godina plaće u većinskom bošnjačkom djelu, poglavito u Sarajevu, bilježe znatan rast, dok su na većinskom hrvatskom dijelu ostale nepromijenjene ili su neznatno rasle. Izravna posljedica takvog stanja je činjenica da je prosječna plaća u Sarajevu danas znatno veća od one u Mostaru, Livnu, Orašju ili Širokom Brijegu. To potvrđuju podaci Zavoda za statistiku Federacije BiH-a.«

Veća plaća u Sarajevu nego u zapadnoj Hercegovini

»Istina, zahvaljujući gospodarskim potencijalima Mostara kao i onim turističkim Međugorja i Neuma, prosječna plaća je nešto veća u Hercegovačko-neretvanskoj županiji nego u četiri druge županije. Sve su to elementi koji pokazuju da je socijalna slika većinskih hrvatskih prostora u BiH-u puno lošija od one sarajevske. No, prosvjeda na tom području nema, niti političkih zahtjeva za ukidanje županija.«

Na pitanje zašto nema prosvjeda u županijama gdje su ukinuta prava ratnih stradalnika, Kožul odgovara: »Od početka su ciljevi tog procesa bili dvojbeni. No, u trenucima kad je Ustavni sud naložio izvršnoj vlasti da se proces vrati u ustavne i zakonske okvire, a nelegalna federalna vlast to odbila učiniti, bilo je jasno da su iza svega skriveni neki drugi motivi. Analitičari od početka upozoravaju da postoji plan pokušaja izazivanja socijalnog bunta na većinskim hrvatskim prostorima u Posavini i Hercegovini. Najnoviji slijed događaja potvrdio je takve prosudbe. To se može promatrati i u kontekstu centraliziranja sve vlasti i moći u jedno središte i pretvaranja Federacije u bošnjački nacionalni ekskluzivitet. To su temeljni ciljevi tih dirigiranih procesa.

Realiziranje tog cilja umnogome je otežano ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju, čime je nekoliko stotina tisuća hrvatskih državljana s mjestom boravka u BiH-u postalo najveća oaza građana Europske Unije izvan granica EU-a. Upravo u tome treba tražiti uzroke posljednjih nervoznih poteza koji se pokušavaju prikazati kao socijalni bunt. U Sarajevu se to gleda kao iskorak Hrvata prema Zagrebu i Bruxellesu, što u velikoj mjeri ometa planove centralizacije većeg bosanskohercegovačkog entiteta. Ne treba zaboraviti da EU prema svojim državljanima ima i stanovite obveze, uključujući i korištenje sredstava iz fondova EU-a po nekoliko osnova. U tom kontekstu centralističke snage u Sarajevu posebno strahuju od primjene instituta prekogranične suradnje na koju, temeljem legislative EU-a, imaju pravo čak četiri županije s hrvatskom većinom, a samo jedna (Unsko-sanska) s bošnjačkom većinom, te naravno pogranični prostori Republike Srpske.«

Hrvatski narod treba biti most prema EU-u

Politolog Kožul ističe da unatoč činjenici što prostorni planovi nisu u nadležnosti federalnih vlasti nego u isključivoj ovlasti županija, službeno Sarajevo je pokušalo županijama nametnuti jedinstven prostorni plan i potpuno nezakonito preuzeti taj djelokrug, uključujući i pitanje konzultacija sa susjednim županijama u Republici Hrvatskoj. Zahtjevi prosvjednika za ukidanjem županija pokazuju nastavak kontinuiteta jedne takve politike. »Indikativno je da se sve to događa u trenucima dok na dodiru Europe i Azije bjesni oružani sukob u Siriji, a Ukrajinu potresaju unutarnji nemiri. Kao i Sirija, BiH zajedno s Hrvatskom, Crnom Gorom i Albanijom, ima iznimno veliko značenje kad je u pitanju izlazak na sredozemni bazen, što u ovim trenucima znatno pridonosi geopolitičkom i geostrateškom značenju tih država. Kad je sličnost Ukrajine i Bosne i Hercegovine u pitanju, nedvojbeno je da su jedna i druga na dodiru različitih kultura i civilizacija, a velike sile nastoje ostvariti svoj utjecaj.«

Komentirajući budućnost hrvatskoga naroda u BiH-u, Kožul kaže: »Kao što početkom devedesetih godina prošlog stoljeća hrvatski narod u BiH-u nije želio ostati u ‘krnjoj’ Jugoslaviji bez Slovenije i Hrvatske, tako i sada budućnost vlastitog naroda, ali i cijele Bosne i Hercegovine treba gledati isključivo kroz prizmu pristupa Europskoj Uniji i NATO-savezu. U tim procesima hrvatski narod u BiH-u treba biti svojevrsni most kojim se preko Zagreba veže na Bruxelles i zapadnoeuropsku perspektivu, a nikako žrtva zakulisnih igara koje vode njegovu nestanku ili pozicioniranju u neke druge geopolitičke sfere utjecaja.«

 

Razgovarao: Vlado Čutura / Glas Koncila

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

(VIDEO) Verbalni okršaj Marasa i Radina u Saboru: Kaj ćeš ti meni govoriti da sjednem!?

Objavljeno

na

Objavio

Tijekom današnje sjednice Sabora došlo je do svađe SDP-ova Gordana Marasa s Furiom Radinom koji danas predsjeda saborskom sjednicom.

Maras je pokušavao odgovoriti ministru obrane Damiru Krstičeviću, koji ga je, među ostalim, pitao da li je služio vojni rok.

Radin Marasu nije dopuštao da se za to koristi institutom povrede Poslovnika tvrdeći da to ne može učiniti na izlaganje ministra.

Maras je odbijao sjesti nakon što mu je Radin uskratio riječ i dao riječ Željku Glasnoviću.

I HDZ-ovi zastupnici su Marasu  iz klupa također dovikivali da sjedne. “Neću sjesti! Kaj ćeš mi ti govoriti da sjednem?”, govorio je Maras no na kraju je sjeo. Iako je još jednom dignuo ruku da se javi za riječ, to mu nije bilo dozvoljeno.

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Kolinda Grabar-Kitarović sastala se s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedevom

Objavljeno

na

Objavio

Na početku drugog dana posjeta Rusiji, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sastala se s premijerom Dmitrijem Medvedevom.

Nakon što se jučer sastala s kolegom Vladimirom Putinom, koji je prihvatio poziv da posjeti Hrvatsku, danas je očekuje i niz drugih susreta. Tako će se sastati s predsjednicom gornjeg doma ruskog parlamenta Valentinom Matvijenko i poglavarom Ruske Pravoslavne Crkve Kirilom.

“Rusija i Hrvatska prepoznaju značaj dijaloga naših crkava i nužnost zaštite kršćana u svijetu. U vjerskim zajednicama vidim partnere u jačanju pozitivnih društvenih vrijednosti u današnjem svijetu, izloženom posljedicama ratnih razaranja i migracija, ali i s krizama koje proizlaze iz gubitka univerzalnih duhovnih vrijednosti”, rekla je predsjednica uoči susreta s Kirilom.

Na forumu u Moskvi 90 hrvatskih i 245 ruskih tvrtki

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović predvodi delegaciju od 90-ak hrvatskih tvrtki koje će sudjelovati na rusko-hrvatskom gospodarskom forumu u četvrtak poslijepodne u Moskvi u sklopu službenog posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Ruskoj Federaciji.

Burilović je izjavio uoči puta u Moskvu da je rusko tržište od oko 140 milijuna stanovnika iznimno važno za hrvatske tvrtke te da je dobar pokazatelj za to rast izvoza u prvih sedam mjeseci od 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2016.

Prema njegovim riječima, najveći dio tog izvoza odnosio se na lijekove, kozmetiku, strojeve i opremu, električne transformatore i neke vrste brodova. Međutim, upozorio je da unatoč rastu izvoza hrvatsko gospodarstvo još ne ostvaruje potencijale na ruskom tržištu te da sankcije EU Rusiji donose poteškoće u poslovanju, posebice za prehrambene i poljoprivredne proizvode.

Velik dio razgovora hrvatske predsjednice i ruskog čelnika Vladimira Putina u srijedu u Sočiju bio je posvećen upravo unapređenju gospodarskih odnosa. Putin je izvijestio da su na sastanku razmatrali konkretne mjere za unapređenje suradnje, posebice na području gospodarstva.

Prošle godine je robna razmjena iznosila 807 milijuna dolara, a u prvoj polovici ove godine porasla je za 64 posto, rekao je Putin. “Smatramo da ove godine imamo priliku vratiti robnu razmjenu na razinu kakva je bila prije krize”, kazao je ruski predsjednik.

Predsjednica je istaknula nakon sastanka s Putinom da je Rusija Hrvatskoj važan gospodarski partner te svakako želi nastaviti jačati bilateralnu gospodarsku suradnju. S obzirom na to da Rusija pokazuje velik interes za ulaganja u području energetike, upoznala je Putina s nizom zakonodavnih promjena u Hrvatskoj koji je omogućio lakše i sigurnije investiranje liberalizacijom tržišta električne energije, nafte i plina.

Jučer potpisani Nacrt memoranduma o razumijevanju u području gospodarske suradnje na tržištima trećih država također će pridonijeti unapređenju suradnje, izjavio je Putin i dodao da su velika očekivanja i od gospodarskog foruma u Moskvi, za koji vlada velik interes s obje strane i očekuju se konkretni rezultati.

Riječ je o najjačem gospodarskom izaslanstvu koje je dosad pratilo predsjednicu. Uz predstavnike 90-ak hrvatskih tvrtki s ruske strane potvrđeno je sudjelovanje njih 245.

Predsjednica: Predstavila sam Putinu Inicijativu triju mora i pozvala ga u Hrvatsku

facebook komentari

Nastavi čitati