Pratite nas

Hrvatski predsjednik u prvom službenom posjetu BiH nakon ulaska Hrvatske u EU

Objavljeno

na

[quote]Josipović je u Sarajevu počeo dvodnevni službeni posjet BiH, a jedna od glavnih tema razgovora s domaćinima, članovima Predsjedništva BiH, bilo je rješavanje brojnih bilateralnih pitanja, uključujući i razgraničenje.[/quote]

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović upoznao je državni vrh Bosne i Hercegovine da službeni Zagreb trenutačno pregovara s Europskom unijom o načinu izgradnje Pelješkog mosta te obećao da izgradnja ovog objekta neće ugroziti izlazak BiH na otvoreno more.

Dvodnevni posjet

[dropcap]J[/dropcap]osipović je jučer u Sarajevu počeo dvodnevni službeni posjet BiH, a jedna od glavnih tema razgovora s domaćinima, članovima Predsjedništva BiH, bilo je rješavanje brojnih bilateralnih pitanja, uključujući i razgraničenje. Kada je u pitanju Pelješki most, Josipović je jasno stavio do znanja da je to projekt u koji se ozbiljno ušlo, a iako se pojedini bh. političari protive ovim hrvatskim planovima, predsjedatelj Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović kaže kako bh. strana neće praviti probleme ako joj bude osiguran slobodan izlazak na otvoreno more. Govoreći o otvorenim pitanjima između dvije države, Josipović je rekao da postoji jedan set problema koji stoje još neriješeni. To su uz granicu, imovinska pitanja, pitanja sukcesije, određena pitanja vezana uz infrastrukturu i energetske kapacitete. Mislim da je potrebno da u obje države nadležna tijela, prvenstveno mislim na naše vlade, još odlučnije krenu u rješavanje tih otvorenih pitanja. Mi za to imamo i kapacitete i sposobnosti i dobru volju, što je najvažnije i što je osnovna pretpostavka – kazao je predsjednik RH. Inače, Josipović je u Sarajevu dočekan uz najviše državne počasti, a mediji su u prvi plan stavili činjenicu da je to njegov prvi odlazak u inozemstvo nakon što je Hrvatska postala punopravna članica EU-a. Sam Josipović kaže kako to govori o tome koliko je Hrvatskoj BiH važan susjed, partner i prijatelj.

Hrvatska će podržati BiH

Hrvatska je opredijeljena podržati BiH na putu k EU i u tom smislu ćemo BiH ponuditi vrhunske stručnjake koji imaju iskustva u pregovorima. Mi ćemo, kao i svaka članica EU-a, nastojati očuvati tu politiku proširenja i osigurati da BiH ima pravedan tretman u procesu EU integracijama – poručio je Josipović. Hrvatskog predsjednika su u Sarajevu dočekala i pitanja o budućem režimu trgovine s BiH, koja je hrvatskom gospodarstvu jedno od glavnih tržišta. Iako Hrvatska više nije članica regionalne zone bescarinske trgovine CEFTA, Josipović vjeruje da se u trenutačnim pregovorima u trokutu Hrvatska – BiH – EU može postići zadovoljavajuće rješenje. Ističe kako su već i načinjeni određeni pomaci u tim pregovorima. Pozitivnim Josipović ocjenjuje i to što se gospodarstvenici sami prilagođavaju novonastalim okolnostima.

Znate da su neke hrvatske tvrtke otvorile pogone u BiH i u nekim drugim zemljama u regiji i očekujem da ćemo se ipak svi dobro prilagoditi, da će na kraju od našeg članstva u EU biti puno više koristi nego problema – kazao je Josipović. Predsjedatelj Radmanović je ponovio kako je stav BiH u ovom trenutku da ne može biti prihvaćen zahtjev Hrvatske i EU da režim trgovine ostane isti kao da je Hrvatska u okviru CEFTA-e. No, to ne znači prekid ekonomskih odnosa između Hrvatske i BiH, i to je potpuno nemoguće. Znači, traženje rješenja u ovom trenutku. To je pitanje o kome bi se više moglo razgovarati kad su predsjednici vlada tu – kazao je Radmanović. Predsjednik Josipović jučer je razgovarao i s čelništvom Parlamentarne skupštine BiH, a veleposlanik RH u Sarajevu Tonči Staničić organizirao je u hotelu “Europe” i poseban prijem u čast hrvatskog predsjednika kojem su nazočile brojne uzvanice iz javnog i političkog života BiH.

vecernji.ba

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Karl Erjavec očekuje pritisak EU-a zbog Plenkovićeva govora u UN-u

Objavljeno

na

Objavio

Slovenski ministar kaže da je nakon Plenkovićevog govora “svakom Slovencu jasno da je dijalog s Hrvatskom nemoguć”.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u nedjelju da očekuje jak pritisak Europske komisije (EK) na Hrvatsku nakon govora premijera Andreja Plenkovića u UN-u u kojem je optužio Sloveniju za nepoštivanje međunarodnog prava.

Plenković je u četvrtak u govoru pred Općom skupštinom UN-a rekao da je Hrvatska morala izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom koju je Slovenija kompromitirala i upozorio da takvo “nepoštivanje međunarodnog prava” obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

Slovenski ministar kaže da je nakon Plenkovićevog govora “svakom Slovencu jasno da je dijalog s Hrvatskom nemoguć”.

“Arbitražni sporazum je bio potpisan pod okriljem EU-a. Potptredsjednik EK-a Frans Timmermans je ponudio svoju pomoć ako ne bi došlo do dogovora s Hrvatskom o implementaciji arbitražne presude. Mislim da će naš slijedeći korak biti da ga obavijestimo o tome što se u New Yorku dogodilo”, kazao je Erjavec u razgovoru za RTV Slovenija.

Dodao je da EK ima niz instrumenata kako bi države koje ne poštuju vladavinu prava uvjerila da se ponašaju drukčije.

“Znamo što EU čini u pogledu Poljske zbog pravosudne reforme koju provodi njihova vlada. EU može zamrznuti europska sredstva takvim državama. Ipak mislim da će u slučaju Hrvatske biti dovoljan i poneki oštar poziv u Zagreb”, kazao je Erjavec.

Po njegovim riječima, da bi se arbitražna presuda provela potrebna je suradnja Hrvatske, ali Slovenija “neke stvari može implementirati sama” prihvaćanjem nekih zakona u parlamentu koje je premijer Miro Cerar najavio za ovaj mjesec.

Zbog Plenkovićeva govora Cerar je u četvrtak navečer otkazao dogovoreni susret s hrvatskim premijerom u Zagrebu 27. rujna o rješavanju hrvatsko-slovenskog graničnog prijepora.

Ljubljana smatra da je arbitražna odluka konačno rješenje koje treba primijeniti, a Zagreb traži novo bilateralno rješenje spora koji dvije države opterećuje od raspada bivše Jugoslavije 1990-tih godina.

Zašto bismo zaboravili da Slovenija laže, a da je Srbija bila agresor

facebook komentari

Nastavi čitati

Razgovor

Miro Kovač: Hrvatska nije bila počinitelj, nego žrtva pokušaja prijevare

Objavljeno

na

Objavio

Miro Kovač (HDZ) bivši je ministar vanjskih poslova, sada saborski zastupnik i međunarodni tajnik HDZ-a.

Za Večernji list prokomentirao je o odnosima sa Slovenijom, mogućnostima rješavanja spora

Nakon govora premijera Plenkovića u UN-u slovenski premijer Cerar otkazao je dogovoreni posjet Hrvatskoj. Tvrdi da je izigran. Je li premijer Plenković u čemu pogriješio ili pretjerao u tom govoru?

Iz razgovora koje sam u zadnjih nekoliko mjeseci vodio s kolegama iz Europe i svijeta shvatio sam da neki od njih imaju krivi dojam da se u slučaju propale arbitraže Hrvatska ne pridržava međunarodnog prava.

A upravo je obrnuto: Hrvatska nije bila počinitelj, nego žrtva pokušaja prijevare, znači kršenja hrvatsko-slovenskog sporazuma, i stoga se morala, da bi se održala vjerodostojnost međunarodnog prava, povući iz arbitraže. To naši partneri u Europi i svijetu moraju znati, pa i u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku.

Koliko ova situacija dodatno komplicira odnose Hrvatske i Slovenije?

Naši su odnosi ukupno gledano vrlo pozitivni. A što se tiče razgraničenja na moru, komplicirani su već više od dva desetljeća. Dakle, nakon što je arbitraža propala, nažalost krivnjom Slovenije, ne preostaje nam ništa drugo nego utvrditi granicu dvostranim pregovorima. Bilo bi idealno da u tome uspijemo vrlo skoro.

Ali ako nam to ne pođe za rukom – a ne bismo bili ni prvi ni zadnji koji to nisu postigli u kratkom roku – onda smatram realnim da se dogovorimo o upravljanju zaljevom. I to na korist ljudi koji tamo žive, na korist ribara i poslovnih subjekata uopće. Ima u svijetu primjera kako to urediti.

Jedan od primjera je zaljev Dollart u Sjevernom moru. Nakon višedesetljetnog sporenja su Njemačka i Nizozemska prije tri godine dvostranim ugovorom potvrdile zajedničko upravljanje zaljevom, s tim da svaka zemlja i dalje ima svoju verziju crte razgraničenja. No dogovorile su “liniju nadležnosti”. To funkcionira i granični spor nije tema u njihovim nacionalnim javnostima.

Hrvatska nije imala podršku EU nakon što je postupak arbitraže kontaminiran, štoviše iz Europe su inzistirali da se odluke Arbitražnog suda trebaju poštovati.

EU nije ugovorna strana, sporazum o arbitraži 2009. sklopile su dvije zemlje, Hrvatska i Slovenija, Hrvatska doduše pod svojevrsnom prisilom, bili smo izloženi masivnoj slovenskoj blokadi naših pregovora o članstvu u EU. Međutim, točno je da je EK imao ulogu posrednika, to se u preambuli sporazuma spominje.

Stoga nije čudno da je kod nekih u EU postojalo očekivanje da se presuda implementira. To je prirodno, želi se ići linijom manjega otpora. Ali te zemlje jako dobro znaju da je arbitražni postupak bitno povrijeđen i da se Hrvatska temeljem međunarodnog prava iz njega povukla.

Apsolutno su aktualne vanjskopolitičke teme, Hrvatska je “opet u zavadi” s većinom susjeda: od Mađarske, BiH, Slovenije, Srbije… dvoje iskusnih diplomata vodi državu – Plenković i K. Grabar-Kitarović?

U 2015. godini odnosi sa susjedima iskorišteni su u Milanovićevoj kampanji za parlamentarne izbore. Tada su zaoštreni odnosi i sa Srbijom i sa Slovenijom i s Mađarskom. Kada je HDZ pobijedio na tim izborima, krenuli smo u saniranje odnosa sa susjedima. Smirili smo tenzije s Mađarskom, sa Slovenijom, pa i sa Srbijom.

Na tomu je Vlada koje sam bio član predano radila. Ovo što sada imamo uglavnom je posljedica odluke Arbitražnog suda koju ne priznajemo, a na čijoj primjeni slovenska vlada ustraje pa zaoštrava odnose. Stranke koje čine slovensku vladu ne žele ispasti gubitnice u svojoj javnosti, a pitom trpe i kritike oporbenih političara koji smatraju da su vladajući u Sloveniji odgovorni za kompromitaciju arbitražnog postupka.

To je začaran krug. A onda su i neki drugi u našem susjedstvu, narodski rečeno, “nanjušili krv” i formulirali svoje “apetite”. To ne treba čuditi, valja biti smiren i razgovarati s kolegama u tim zemljama, a prijatelje i partnere u svijetu uvjeravati da smo konstruktivni, da mi nismo izvor problema.

Zašto bismo zaboravili da Slovenija laže, a da je Srbija bila agresor

facebook komentari

Nastavi čitati