Hrvatski vojnici nisu uveli samo kravatu nego i način ratovanja

1

Hrvatski institut za povijest pokrenuo je projekt “Vojnički život i slike ratnika u hrvatskom pograničju od 16. stoljeća do 1918.” koji bi mogao srušiti neke predrasude po kojima su hrvatski vojnici bili prepoznatljivi samo po kravati ili nemilosrdnosti, već su potaknuli i novi način ratovanja, male ratove naspram velikih manevara i opsada.

 [ad id=”93788″]

Europske velesile, Habsburška Monarhija, Mletačka Republika i Francuska počele su organizirano koristiti hrvatske vojne snage na raznim ratištima diljem Europe tijekom novog ranog vijeka. Osim kravate iz Tridesetogodišneg rata, kao trajni podsjetnik na to razdoblje ostala je stigma da je riječ o hrabrima, ali izrazito okrutnim vojnicima čija je pojava izazivala strahopoštovanje među neprijateljskim, ali i prijateljskim snagama. “Postoji puno predrasuda o hrvatskim vojnicima koje su se provlačile kroz stoljeća, a mi pokušavamo analizirati kako je došlo do toga da se smatralo kako su bili okrutni, nemilosrdni i nedisciplinirani”, rekao je Alexander Buczynski, voditelj projekta kojega je predstavio u petak u Hrvatskom institutu za povijest.

Buczynski kaže kako oni jesu bili prepoznatljvi po kravati, no “to nije bio jedini njihov doprinos svjetskoj povijesti, već su potaknuli revoluciju u ratovanju od 18. stoljeća nadalje, a način ratovanja ujedno je bio način njihova života”.“U ondašnjim novinama moglo se puno čitati o neobičnom i neočekivanom načinu ratovanja hrvatskih vojnika, oni su bili ono što se danas naziva gerilskim ratnicima”, napomenuo je.

“Stvorena je slika da su bili neustrašivi ratnici, slično onome kako mi doživljavamo Vikinge, Gote, Tatare, no to i nije bilo bez pokrića jer su žestina ratovanja i požrtvovnost nastali upravo u tom prostoru, a stogodišnji rat s Turcima oblikovao je njihov način ratovanja i života”, rekao je Buczynski. Objasnio je kako se u dosadašnjim istraživanja uglavnom naglasak stavljao na ratove, bitke i vojnu povijest, no prvi interes projekta je rekonstrukcija svakodnevice u tom prostoru.

Projekt je počeo 1. svibnja prošle godine i trebao bi trajati do 30. travnja 2019.  Njime će se pokriti prostor od Like do Dubrovnika i Kotora, a potom se namjerava obraditi cijelo područje Vojne krajine. Na projektu radi trinaestero znanstvenika iz Hrvatske i inozemstva. “Glavna namjera je sakupiti i obraditi što više materijala, matičnih knjiga i vojnih popisa koji se odnose na taj prostor. Na temelju autentičnih vojnih popisa tog razdoblja želimo napraviti što vjerodostojniju rekonstrukciju njihovog života, jer puno toga što postoji u arhivima dosad se nije sustavno obrađivalo”, napomenuo je Buczynski.

Projekt o konkretnim ljudima i njihovim sudbinama

Ravnateljica Hrvatskog instituta za povijest, Jasna Turkalj, izvijestila je da Hrvatski institut za povijest sada radi na pet znanstveno-istraživačkih projekata koje financira Hrvatska zaklada za znanost, a “Vojnički život i slike ratnika” jedan je od njih. Izrazila je uvjerenje da će projekt, zahvaljujući respektabilnom timu, dati veliki prinos hrvatskog historiografiji i njezinom povezivanju s historiografijama drugih zemalja. Po njezinim riječima, dosad su se uglavnom radila istraživanja na razini općih podataka o ustroju vojske i vojne povijesti, a bila je gotovo zapostavljena svakodnevica i nikada nije provedeno sustavno istraživanje hrvatske komponente u habsburškoj i mletačkoj vojsci, na konkretnim ljudima, njihovim sudbinama i sudjelovanju u društveno-političkom životu u sredinama u kojima su djelovali.

Na prezentaciji je pokrenuta i internetska stranica projekta (croatian-frontier.com), koju su simboličnim pucnjem šarenih konfeta ‘porinule’ povijesne postrojbe Trenkovih pandura iz Požege i Ličke pukovnije iz Gospića.Stranica donosi detaljne podatke o projektu i zanimljivosti kojima se tematika približava široj javnosti, među ostalim, i djeci u “Školskom kutku” s kvizovima, križaljkama, bojankama ili kroz rubriku “Jeste li znali?”.

Tako se može saznati da kako su Trenkovi panduri tijekom Rata za austrijsko nasljeđe zahvaljujući pisanju ondašnjih novina stekli toliku slavu da su se po njima nazivali i brodovi u američkim kolonijama, da je car Josip II., o čemu svjedoči natpis uklesan u kamenu na staroj cesti iz Modruša prema Otočcu, ondje zbog loše ceste pao s konja, ali i da su se hrvatske postrojbe tijekom Tridesetogodišnjeg rata borile i za Francuze i za Habsburgovce.

O temi projekta govorili su, među ostalima, rumunjski povjesničar Vlad Popovici i mađarski Ferenc Vegh, koji su dio istraživačkog tima.Osim njih i voditelja Buczynskog, u istraživačkom timu su Juraj Balić, Lovorka Čoralić, D. B. G. Heuser, Maja Katušić, Vedran Klaužer, Arijana Kolak Bošnjak, Domagoj Madunić, Nikola Markulin, Stjepan Matković, Filip Novosel, Tado Oršolić i Ruža Radoš.

[ad id=”93788″]

facebook komentari

  • sjena

    Konačno je krenula prava istraga Hrvatske povijesti,nadamo se ,ustvari vjerujem kako će se stvari pokrenuti.
    U pravim državama ,glavni predmeti koju uče mladi ljudi je POVIJEST ZEMLJE I NARODA I MATERINJI JEZIK, što kod nas do sada to nije bio slučaj .
    za dom !