Hrvatsko-azerbajdžanski gospodarski forum

0

Posljednjeg dana službenog posjeta Azerbajdžanu, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevim otvorila je gospodarski forum.

Šefovi država dali su snažnu potporu gospodarstvenicima da surađuju kako bi vrlo dobre političke odnose dviju zemalja pratili isto tako dobri odnosi na području gospodarstva.

Na forumu je sudjelovalo 60-tak hrvatskih gospodarstvenika iz gotovo 40 tvrtki, te stotinjak azerbajdžanskih kompanija.

Dvoje predsjednika složilo se kako se dosad ekonomska suradnja između Hrvatske i Azerbajdžana temeljila uglavnom samo na izvozu nafte iz Azerbajdžana u Hrvatsku i prodaji “vaših izvrsnih brodova koje imamo već godinama”, kako je rekao Alijev, iz Hrvatske u Azerbajdžan.

Sada je vrijeme, složili su se, za diverzificiranje ekonomske suradnje. Alijev je istaknuo tri ključna segmenta: trgovinu, izvoz i uvoz i ulaganja, a istaknuo je i azerbajdžanski interes za farmaceutsku industriju, ICT i turizam. “Još jedno područje za mogućnost suradnje je izgradnja infrastrukture. Pozivamo kompanije iz Hrvatske da budu naši partneri.

Trenutno se u Azerbajdžanu odvijaju brojne građevinske aktivnosti”, rekao je Ilham Alijev. Govoreći o enegetskoj politici prije svega spomenuo je Južni plinski koridor koji je kao “projekt energetske sigurnosti i diverzifikacije situacija u kojoj svi dobivaju”.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović naglasila kako je “Hrvatska odlučna nastaviti surađivati i stavljati fokus na energetski sektor, osiguravajući energetsku neovisnost ne samo za Hrvatsku nego i za naše susjede”, u kontekstu i Južnog plinskog koridora i Inicijative triju mora (Jadran-Baltik-Crno more) – na kojoj je izrazila nadu da će surađivati i Azerbajdžan – što bi sve u konačnici donijelo veliku korist na više područja, na koncu i u ukupnom životnom standardu.

Time bi, kako je na kraju posjeta rekla hrvatskim novinarima Grabar-Kitarović, “vrlo zadovoljna posjetom Azerbajdžanu” i političkim razgovorima s predsjednikom, predsjednikom vlada i parlamenta, “koji svesrdno podržavaju ovo približavanje između Hrvatske i Azerbajdžana”, ostvarili hrvatsku projekciju “da država postane ‘hub’, da bude ulaz za države ovdje iz Zakavkazja i dijelova centralne Azije za EU i Europu”.

Alijev je naglasio da njegova zemlja trenutno radi na još dva velika projekta koji bi pak Azerbajdžanu mogli omogućiti da postane globalni transportni ‘hub’. Jedan je transportni koridor istok-zapad koji bi trebao povezati Kinu i Europu kroz Azerbajdžan i bio bi najkraća ruta iz Azije u Europu.

Drugi je transportni projekt je jug-sjever iz Azije – Indije i Pakistana, preko Azerbajdžana, Rusije i u sjevernu Europu. Govoreći o brodogradnjiu, hrvatska je predsjednica rekla da je Hrvatska zainteresirana za prodaju Azerbajdžanu ne samo kao ranije velikih teretnih brodova, već i malih, pokretnih brodova koji postaju danas sve važniji u svijetu koji se suočava sa sigurnosnim izazovima.

Predstavnici hrvatskih tvrtki u ponedjeljak su imali razgovore u više azerbajdžanskih ministarstava – poljoprivrede, turizma, obrane, prometa te u javnim tvrtkama zaduženim za željeznicu, brodogradnju i u Luci Baku. U utorak su osim foruma, imali prigodu i za pojedinačne razgovore s azerbajdžanskim tvrtkama.

Kada se radi o brodogradnji, hrvatska brodogradilišta zainteresirana su za obnovu i gradnju azerbajdžanske flote. Tvrtka Uljanik koja je već Azerbajdžanu isporučila kroz zadnjih 30 godina 14 brodova, osam prije tridesetak godina, četiri prije desetak i dva broda 2013. trenutno je u pregovorima za izgradnju još brodova za azerbajdžansko tržište, dok DIV nudi male patrolne čamce, koje je Hrvatska kao članica NATO-a uskladila sa standardima Saveza.

Iz sektora željezničkog prometa na forumu su predstavnici Telecora Zagreb koji predstavlja inovativna rješenja za pružne prijelaze i Pružnih građevina. Državne željeznice Azerbajdžana koje raspolažu s 200 električnih lokomotiva od kojih je 80 potrebno remontirati, rekonstruiraju željeznički sustav, pruge, električne lokomotive i vagone, kao i telekomunikaciju i signalizaciju.

Od farmaceutske industrije u Bakuu je Apipharma, ali i Podravka koja uz prehrambenu industriju pokriva i taj sektor. Zadnjih par godina hrvatske ICT tvrtke ostvaruju značajnu poslovnu suradnju na tržištu Azerbajdžana, pa tako tvrtka Span upravo u utorak svečano otvara svoj ured u Bakuu. Izturističkog sektora prisutni su predstavnici Atlantis Travela i Gulliver travela, te T.M.D Travel, kao i Dekod koji nudi platforme za prodaju karata. Među ostalima u Bakuu su i Ingra, Končar, Prvo plinarsko društvo i TZV Gredelj.

facebook komentari