Pratite nas

Hrvatsko pitanje je ključ opstanka BiH

Objavljeno

na

Epicentar bosanskih problema danas je Vašingtonskom  sporazumu iz 1994 , kojim je utemeljena bošnjačko-hrvatska Federacije, odnosno u onom njegovom djelu koji ne dozvoljava Hrvatima institucionalni kapacitet u obrani vlastitih interesa.

Hrvatsko pitanje ključ opstanka BiH

To je dovelo do gotovo stalnih kriza u Federaciji u posljednjih šest godina, napisao je svom tekstu “Sjećate se Bosne?”, objavljenom u časopisu “The National Interest”, Gordon N. Bardos, predsjednik SEERECON-a, tvrtke za strateško savjetovanje i analizu političkog rizika specijalizirane za jugoistočnu Evropu, ističući da BiH ne može krenuti naprijed sve dok ne dođe do rješavanja hrvatskog pitanja.

Pojašnjavajući aktualnu situaciju u toj zemlji, uključujući i ocjenu nedavnih prosvjeda prožetim neredima, Bardos je cijelu analizu, zbog lakšeg razumijevanja, pokušao smjestiti u američki kontekst, pokazujući na taj način sav besmisao zahtjeva iznesenih od strane prosvjednika.

Prosvjednici su spalili Bijelu kuću, nekoliko zgrada na Capitolu i dijelove Kongresne knjižnice,  tražeći ostavku vladinih dužnosnika na svim razinama vlasti, te ukidanje države.   Analitičari pripisuju nasilje  disfunkcionalnoj državnoj strukturi SAD-a , koja se sastoji od federalne vlade , pedeset država ( svaki sa svojom guvernerom , zakonodavstvom, upravom , obrazovnim, pravosudnim i policijskim sustavom), i bezbroj općina. Ulični prosvjednici također tvrde da međunarodno certificirani i demokratskom voljom naroda izabrani političari nisu legitimni – opisuje Bardos,  s ne tako malom dozom sarkazma, te zaključuje kako su na koncu „razumnije glave“, ipak, počele razumijevati o čemu je riječ.

Nekoliko pojedinaca koji su bili uključeni u nasilje optuženi su za terorizam, a ministar sigurnosti je bio je prisiljen podnijeti ostavku – navodi Bardos, jasno podcrtavajući kako je i ovo bilo dovoljno da Washington i Bruxelles iz svega izvuku pouku.

Rasuđujući elemente nove strategije prema BiH, Bardos dvoji o mogućnosti ulasku BiH u NATO savez, ali i potpunu demilitarizaciju te države, što je koncem devedesetih zagovarao i dr. Franjo Tuđman.

Prioritet, ipak, daje ulasku BiH u NATO savez, iako ističe da će  biti vrlo teško uvjeriti u to Srbe zbog sjećanja na NATO-va bombardiranja iz 1995 i 1999. godine.

Srbi bi trebali progutati svoj ​​ponos i shvatiti da vrijeme ide dalje – ističe Bardos.

Prema njegovim riječima, Bošnjacima su prijedlozi o demilitarizaciji BiH  razumljivo neprihvatljivi jer bi tada bili nenaoružani između osam-devet miliona naoružanih Srba i četiri-pet miliona naoružanih Hrvata.

Najvažnije je naglasiti da će članstvo u NATO-u pružiti sigurnu okolinu potrebnu za više strana kojima je teško postići dogovor i kompromis koji se od njih traži. Dodatni dobitak je što bi ovo također moglo olakšati ulazak Srbije u NATO – smatra Bardos.

U svom tekstu se, također, bavi neriješenim hrvatskim pitanjem u BiH, ističući njegovu važnost za opstanak i budućnost BiH.

Epicentar bosanskih problema danas je Vashingtonskom  sporazumu iz 1994 , kojim je utemeljena bošnjačko-hrvatska Federacije, odnosno u onom njegovom djelu koji ne dozvoljava Hrvatima institucionalni kapacitet u obrani vlastitih interesa . To je dovelo do gotovo stalnih kriza u Federaciji u posljednjih šest godina, istaknuo je Bardos.

Nezamislivom ocjenjuje  mogućnost da Europska unija u budućnosti  razvije novi mehanizam modificiranog pristupa za BiH.

Duboke podjele u  društvu skoro da onemogućavaju BiH usvajanje i implementaciju  pravne stečevine EU koje su monoetničke države poput Estonije i Mađarske uspjele usvojiti. Kada se radi o tome, postavlja se pitanje da li bi slične višenacionalne države poput Belgije, Cipra ili Španjolske danas mogle pristati na reforme koje zahtijeva Evropska unija – zaključuje Bardos, prosuđujući kako je riječ o problemu s kojim će se EU suočiti i kad su u pitanju i neke druge zemlje koje čekaju na ulazak u EU.

glasbrotnja.net

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

(VIDEO) Verbalni okršaj Marasa i Radina u Saboru: Kaj ćeš ti meni govoriti da sjednem!?

Objavljeno

na

Objavio

Tijekom današnje sjednice Sabora došlo je do svađe SDP-ova Gordana Marasa s Furiom Radinom koji danas predsjeda saborskom sjednicom.

Maras je pokušavao odgovoriti ministru obrane Damiru Krstičeviću, koji ga je, među ostalim, pitao da li je služio vojni rok.

Radin Marasu nije dopuštao da se za to koristi institutom povrede Poslovnika tvrdeći da to ne može učiniti na izlaganje ministra.

Maras je odbijao sjesti nakon što mu je Radin uskratio riječ i dao riječ Željku Glasnoviću.

I HDZ-ovi zastupnici su Marasu  iz klupa također dovikivali da sjedne. “Neću sjesti! Kaj ćeš mi ti govoriti da sjednem?”, govorio je Maras no na kraju je sjeo. Iako je još jednom dignuo ruku da se javi za riječ, to mu nije bilo dozvoljeno.

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Kolinda Grabar-Kitarović sastala se s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedevom

Objavljeno

na

Objavio

Na početku drugog dana posjeta Rusiji, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sastala se s premijerom Dmitrijem Medvedevom.

Nakon što se jučer sastala s kolegom Vladimirom Putinom, koji je prihvatio poziv da posjeti Hrvatsku, danas je očekuje i niz drugih susreta. Tako će se sastati s predsjednicom gornjeg doma ruskog parlamenta Valentinom Matvijenko i poglavarom Ruske Pravoslavne Crkve Kirilom.

“Rusija i Hrvatska prepoznaju značaj dijaloga naših crkava i nužnost zaštite kršćana u svijetu. U vjerskim zajednicama vidim partnere u jačanju pozitivnih društvenih vrijednosti u današnjem svijetu, izloženom posljedicama ratnih razaranja i migracija, ali i s krizama koje proizlaze iz gubitka univerzalnih duhovnih vrijednosti”, rekla je predsjednica uoči susreta s Kirilom.

Na forumu u Moskvi 90 hrvatskih i 245 ruskih tvrtki

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović predvodi delegaciju od 90-ak hrvatskih tvrtki koje će sudjelovati na rusko-hrvatskom gospodarskom forumu u četvrtak poslijepodne u Moskvi u sklopu službenog posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Ruskoj Federaciji.

Burilović je izjavio uoči puta u Moskvu da je rusko tržište od oko 140 milijuna stanovnika iznimno važno za hrvatske tvrtke te da je dobar pokazatelj za to rast izvoza u prvih sedam mjeseci od 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2016.

Prema njegovim riječima, najveći dio tog izvoza odnosio se na lijekove, kozmetiku, strojeve i opremu, električne transformatore i neke vrste brodova. Međutim, upozorio je da unatoč rastu izvoza hrvatsko gospodarstvo još ne ostvaruje potencijale na ruskom tržištu te da sankcije EU Rusiji donose poteškoće u poslovanju, posebice za prehrambene i poljoprivredne proizvode.

Velik dio razgovora hrvatske predsjednice i ruskog čelnika Vladimira Putina u srijedu u Sočiju bio je posvećen upravo unapređenju gospodarskih odnosa. Putin je izvijestio da su na sastanku razmatrali konkretne mjere za unapređenje suradnje, posebice na području gospodarstva.

Prošle godine je robna razmjena iznosila 807 milijuna dolara, a u prvoj polovici ove godine porasla je za 64 posto, rekao je Putin. “Smatramo da ove godine imamo priliku vratiti robnu razmjenu na razinu kakva je bila prije krize”, kazao je ruski predsjednik.

Predsjednica je istaknula nakon sastanka s Putinom da je Rusija Hrvatskoj važan gospodarski partner te svakako želi nastaviti jačati bilateralnu gospodarsku suradnju. S obzirom na to da Rusija pokazuje velik interes za ulaganja u području energetike, upoznala je Putina s nizom zakonodavnih promjena u Hrvatskoj koji je omogućio lakše i sigurnije investiranje liberalizacijom tržišta električne energije, nafte i plina.

Jučer potpisani Nacrt memoranduma o razumijevanju u području gospodarske suradnje na tržištima trećih država također će pridonijeti unapređenju suradnje, izjavio je Putin i dodao da su velika očekivanja i od gospodarskog foruma u Moskvi, za koji vlada velik interes s obje strane i očekuju se konkretni rezultati.

Riječ je o najjačem gospodarskom izaslanstvu koje je dosad pratilo predsjednicu. Uz predstavnike 90-ak hrvatskih tvrtki s ruske strane potvrđeno je sudjelovanje njih 245.

Predsjednica: Predstavila sam Putinu Inicijativu triju mora i pozvala ga u Hrvatsku

facebook komentari

Nastavi čitati