Connect with us

Naši u svijetu

Hrvatskog zeta će od Islamske države spašavati britanski specijalci?!

Published

on

Britanska vlada intenzivno radi na spašavanju Davida Hainesa, taoca Islamske države koji je oženjen za Draganu Prodanović iz Siska. Islamski radikali zaprijetili su da će upravo Haines biti njihova sljedeća žrtva.

DavidHaines333“Već neko vrijeme nam je poznato da je otet, ali nismo o tome željeli javno govoriti zbog njegove sigurnosti”, rekao je Philip Hammond, britanski ministar obrane, ne spominjući Hainesov identitet, iako je njegovo ime već objavljeno u američkim medijima.

Britanci su otkrili da su američke specijalne snage već pokušale spasiti Hainesa, kao i nedavno smaknute američke novinare Jamesa Foleyja i Stevena Sotloffa. Operacija spašavanja nije uspjela, a radikalni islamisti IS-a u međuvremenu su pogubili Foleyja i Sotloffa, te zaprijetili da je Haines idući.

Velika Britanija, kaže Hammond, razmatra sve opcije da osigura sigurnost Hainesa, ali i čitave zemlje. Prijetnje koje su upućene Hainesu, ističe šef britanske diplomacije, neće utjecati na na stav prema Islamskoj državi. “Ako budemo smatrali da su potrebni zračni napadi protiv IS-a, nećemo oklijevati”, rekao je Hammond za Daily Telegraph.

“Moramo u obzir uzeti prijetnju koju IS predstavlja za kompletnu britansku javnost, kao i za osobu koju drže u zarobljeništvu. Uvjeravam vas da razmatramo sve opcije”, rekao je Hammond. Britanski ministar vanjskih poslova nije otkrio kada je i na koji način Hammond, koji se na Bliskom istoku bavio humanitarnim radom, točno otet.

[divide]

DAVID HAINES, britanski humanitarac, koji je već godinu i pol dana u zatočeništvu islamista i kojem su priprijetili odsjecanjem glave, oženjen je u Hrvatskoj, ima četverogodišnje dijete. Obitelj u Sisku smo danas kontaktirali. Čuli smo se nakratko s Davidovom suprugom i njezinom majkom.

“Pustite nas molim vas. Hvala na razumijevanju”, kroz suze nam je kazala Dragana Prodanović, Davidova supruga.

“Nećemo ništa izjavljivati kako ne bi naštetili Davidu”, kazala je Indexu Draganina majka.

Nažalost, nisu nam kazale što hrvatske vlasti čine na oslobađanju Davida Hainesa pa smo odgovor zatražili od Ureda predsjednika Ive Josipovića i Ministarstva vanjskih poslova.

MVP: Ne možemo ništa komentirati

Ministarstvu vanjskih poslova Index je poslao upit vezano za Hainesa, zanimalo nas je jesu li uopće upoznati s njegovim slučajem te može li Hrvatska i što poduzima s obzirom na Hainesove veze s Hrvatskom, na što su nam odgovori kako zbog sigurnosnih razloga ne mogu ništa komentirati.

U Kninu obnavljao porušena sela i infrastrukturu

Haines, porijeklom iz škotskog Pertha, u Hrvatsku je stigao 2000. godine. Kao šef ureda u Kninu njemačke humanitarne organizacije ASB četiri godine vodio je projekte revitalizacije civilnog života, velike infrastrukturne radove i obnovu porušenih kuća u okolnim selima. Iza sebe ima 23 godine godine humanitarnog rada.

Kninski psiholog Boris Mijakovac radio je s Hainesom.

“David je Škot, pomalo svojeglav, ali vrlo čvrst i odlično psihofizički pripremljen. Siguran sam da ga nije slomilo godinu i po zatočeništva. Bio je vrlo tvrd u pregovorima s lokalnim vlastima i nikada nije radio razliku između Srba i Hrvata”, kaže Mijakovac.

Haynes je u Hrvatskoj zasnovao obitelj i pokrenuo posao, no 2012. godine u Sudanu je radio ponovno na poslovima humanitarne pomoći, a zarobljen je u ožujku 2013. godine na granici Turske i Sirije, također prilikom humanitarnog rada. (hina/index)

 

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Published

on

By

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Continue Reading

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Published

on

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Continue Reading