Pratite nas

Pregled

Hrvoje Zekanović iz Hrasta: Bauk me napao kada smo u Šibeniku skidali ‘Poljanu Maršala Tita’!

Objavljeno

na

Sada je to samo ‘Poljana’, a takvi poput Bauka htjeli bi i da se Jelačić plac ponovo zove Trg Republike – izjavio je Zekanović sinoć u Bujici.

Gost Bujice na 10 lokalnih televizija jučer je bio Hrvoje Zekanović, saborski zastupnik Hrasta iz Šibenika i potpredsjednik te stranke. Ovo je bio njegov prvi veliki televizijski intervju, a u Bujici je komentirao i nastanak Nove ljevice te projugoslavenske izjave njezinog osnivača, kontroverznog Dragana Markovine: – Žao mi je što je Markovina izgubio svoju domovinu. I to bespovratno! Ta frustracija kod Markovine i njemu sličnih je i više nego očita. U Hrvatskoj zaista postoji jedan dio ljudi, nema ih mnogo, koji će do kraja života biti jugoslaveni. On to i priznaje. Oni naprosto ne mogu pobjeći iz svoje kože i takvi su. Destruktivni… Mi smo ipak tolerantno društvo pa toleriramo i takve pojave.

ZBOG TAKVIH POPUT MARKOVINE JE TREBALO PRIHVATITI AMANDMAN HASANBEGOVIĆA I ESIH!

Zakanović je na primjeru Markovine i Nove ljevice pojasnio zašto je šteta što nije prošao amandman dr. Zlatka Hasanbegovića i Brune Esih: – Ja sam glasovao za taj amandman i Hrast ga podržava. Ne zato što smo protiv civilnog društva i udruga koje su korisne za Hrvatsku, već zato da ovakvi poput Markovine i ljudi sa osnivačke skupštine Nove ljevice ne dobivaju sredstva iz proračuna. Novac svih nas… Pa tamo je bila Teršelićka, Pusić i još neki koji koriste sredstva kao tzv. udruge civilnog društva, ali i mnogi koji stoje iza tzv. neprofitnih medija. Zar ćemo novcem iz proračuna neizravno financirati Novu ljevicu koja zagovara Jugoslaviju?! Čiji osnivač stoji mirno na ‘Hej Slaveni’, a navija protiv hrvatske reprezentacije i vrijeđa hrvatske generale?!

Komentirao je otvoreno zagovaranje Jugoslavije sa strane Markovine, Josipovića i drugova: – Kada se već druge kažnjava za verbalne delikte radi nekih pozdrava, nije mi jasno zašto se ovakav govor tolerira, a evidentno je riječ o govoru mržnje.

I ZEKANOVIĆ JE ZA DOM!

Zakanović je, slično kao i Nikola Grmoja, u Bujici potvrdio da je i on ZDS: – Svi smo mi ‘Za dom’, od Nikole Šubića Zrinskog do Domovinskog rata. Pa momci su pod tim pozdravom ginuli za Hrvatsku. Kada se govori o ploči u Jasenovcu, smećemo s uma da se radi o ploči poginulih hrvatskih branitelja. Dali su sve što su imali za našu domovinu. Ja o tome više ne bih govorio dokle god se u priču ne uključe i simboli svih ostalih totalitarnih režima.

BAUK PLAČE ZA TITOM

U Bujici je komentirana i fotografija Arsena Bauka, koji se je nedavno slikao sa hrvatskom zastavom, s privm bijelim poljem. Voditelj je rekao da Bauk ne govori istinu kada kaže da nije znao kakav je grb na zastavi. Bujanec: „Pogledajte te Baukove okice, pogledajte kako gleda u prvo bijelo! To je mali korak za Hrvatsku, ali veliki za Arsena Bauka!“

Zekanović je također komentirao sliku: – Sjetite se kada su Hasanbegoviću izvukli sliku sa nekom kapom iz Splita, iz devedesetih. Na televizijama se tjerdnima analiziralo kakva je to kapa! Očito je da postoje dvostruka mjerila… I predsjednica se slikala sa istom zastavom i doživjela nepravedan napad, a Bauk samo kaže da nije vidio sa čime se slika i priči je kraj. Iako, naravno, nema ničeg spornog u toj zastavi.

Zakanović se prisjetio i vlastitog iskustva sa Baukom: – Kada je zahvaljujući Hrastu i uz potporu HDZ-a, u Šibeniku nakon dugo godina skinuta ‘Poljana Maršala Tita’, Bauk je bio ministar i proglasio odluku Gradskog vijeća „protuustavnom“. Teško mu je palo što je to sada samo ‘Poljana’ i što nema više imena komunističkog diktatora. Ne čudi me kada se Bauk zalaže za ‘Titovu Poljanu’ u Šibeniku, za ‘Trg Maršala Tita’ u Zagrebu i za skidanje ploče u Jasenovcu, takvi bi htjeli i da se Jelačić plac ponovo zove ‘Trg Republike’!

Kritički je govorio i o gradonačelniku Šibenika Željku Buriću iz HDZ-a, koji je nedavno bio na otvorenju Muzeja ‘pobjede’, zajedno sa Pusićem, Ostojićem i Vrdoljakom, a pjevale su se čak i titoističke pjesme: – Bolje da smo u Šibeniku otvorili Muzej Domovinskog rata, nego Muzej ‘pobjede’! Svetko odgovara za svoje postupke. Ja na otovorenje Muzeja ‘pobjede’ nisam išao, a gospodin Burić zna zašto je išao on. Ta se manifestacija pretvorila u nečiji politički miting. Pa tamo je izložena i jugoslavenska zastava plavi-bijeli-crven sa zvijezdom petokrakom, a svi mi doboro znamo što ona znači i da je pod njom napadan Vukovar i svi drugi krajevi Hrvatske, uključujući i Dalmaciju. Građani će na izborima imati zadnju riječ, a ja sam siguran da bi Šibenčani više voljeli da se novcem iz proračuna financirao muzej Domovinskog rata.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati