Pratite nas

Gospodarstvo

HS Produkt izvezao u Irak pištolje vrijedne između 30 i 40 milijuna kuna

Objavljeno

na

Uz vijest o novoj pošiljci, portal Defender.hr podsjeća da je HS Produkt ove godine Iračanima već poslao 30 tona pištolja i jurišnih pušaka.

HS Produkt čak 97 posto svojih proizvoda izvozi na strana tržišta

Karlovački proizvođač oružja HS Produkt u utorak je poslao u Irak pošiljku od 20.000 komada pištolja HS-9 s pripadajućom opremom, objavio je portal Defender.hr.

Posao s Iračanima navodno je vrijedan između 30 i 40 milijuna kuna. Željko Pavlin, direktor HS Produkta, nije nam želio prokomentirati tu informaciju. “Takve informacije nikad ne komentiramo. Mogu samo reći da HS Produkt izvozi na ona tržišta gdje ima dozvole za izvoz i gdje postoji potražnja za našim proizvodima”, rekao nam je Željko Pavlin.   Portal Defender podsjeća da je HS Produkt u proljeće ove godine već poslao dvije pošiljke oružja u Irak, ukupno 30 tona pištolja i jurišnih pušaka VHS  za potrebe iračkog ministarstva unutarnjih poslova, kao i za potrebe Regionalne vlade Kurdistana.

Upravo u to vrijeme objavljena je i vijest da se vlasnici HS Produkta spremaju otvoriti i tvornicu pješačkog streljiva, vrijednu između 40 i 50 milijuna eura. Nova bi se tvornica mogla otvoriti kroz tri godine i to u nekoj od napuštenih vojarni u okolici Karlovca. a kako bi bila što bliže postojećoj tvornici HS Produkta. “Ministarstvo obrane podržava inicijativu da se sagradi tvornica streljiva, jer bi u tom slučaju Hrvatska postala neovisna o njegovu uvozu. Također, vrlo nam je važno što HS produkt tu namjerava zaposliti između 70 i 100 ljudi”, izjavio je tada za Poslovni dnevnik Ante Kotromanović, ministar obrane RH.Prema petogodišnjem planu nabave, HV-u i policiji treba 20 milijuna metaka.

“Kupimo li streljivo rađeno prema NATO standardu, potrošit ćemo oko 60 milijuna kuna, a ako se odlučimo za tvornicu Prvi partizan iz Užica cijena bi bila 45 milijuna kuna. Svakako je bolje da taj novac ostane u Hrvatskoj, koja bi se tako od uvoznika preobrazila u izvoznika streljiva”, dodao je tom prilikom ministar. Inače, tvrtka HS Produkt dobro posluje. Zapošljava 1500 ljudi, lani su imali 609 milijuna kuna prihoda i 148,2 milijuna kuna dobiti. Godinu dana ranije, 2012., zabilježili su 487,7 milijuna kuna prihoda i 173,5 milijuna kuna dobiti.

HS Produkt čak 97 posto svojih proizvoda izvozi na strana tržišta, a daleko najviše u Ameriku. Karlovčani su 2001. potpisali dugogodišnji ugovor s američkom tvrtkom Springfield koja oružjem opskrbljuje američku policiju, vojsku i FBI. Od početka te suradnje HS Produkt bilježi najveći rast prodaje pištolja u svijetu, a Springfield ostvaruje najveći uvoz pištolja jedne tvornice u povijesti SAD-a. HS Produkt najveći je izvoznik iz Hrvatske u SAD. Njihov je pištolj proglašen pištoljem godine u SAD-u čak četiri puta – 2003., 2006., 2009 i 2013. Za razvoj puške i pištolja dobili su priznanje Izvorno hrvatsko.  (poslovni.hr)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Rimac Automobili među 10 najbrže rastućih u srednjoj Europi

Objavljeno

na

Objavio

Tvrtka Mate Rimca ove je godine imala rasto od 1059 posto

U kategoriji 50 najbrže rastućih, najbolje rangirana hrvatska tvrtka ove godine je Rimac Automobili iz sektora čistih tehnologija i energetike, koja je deseta na ljestvici sa rastom od 1.059 posto.

Osim što je najbolje plasirana hrvatska tvrtka na listi 50 najbrže rastućih, Rimac Automobili su i jedina tvrtka iz sektora čiste tehnologije i energetike koja je ostvarila plasman u cjelokupnom natječaju na nivou Srednje Europe.

Na ovogodišnjoj ljestvici pedeset najbrže rastućih tvrtki nalaze se poduzetnici iz jedanaest zemalja, i to sljedećim redoslijedom od najveće prema najmanjoj brojčanoj zastupljenosti:

19 iz Poljske, 8 iz Hrvatske, 6 iz Litve, 5 iz Češke, 3 iz Rumunjske, po dvije iz Bugarske, Mađarske i Slovačke te po jedna iz Bosne i Hercegovine, Estonije i Latvije, piše Poslovni Dnevnik

Rimac radi na novoj jurilici i gradi tvornicu automobila

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Rimac radi na novoj jurilici i gradi tvornicu automobila

Objavljeno

na

Objavio

Nova Rimčeva jurilica nosi radni naziv Concept Two ili skraćeno C2, doznaje Poslovni dnevnik. Bit će to prvo hrvatsko električno autonomno vozilo, prvi hrvatski osobni automobil koji će se proizvoditi na pokretnoj traci i općenito prvi koji će imati tvornicu u Hrvatskoj.

Gotovo će sve u njemu biti nanovo razvijeno. Rimcu je u punom smislu te riječi cilj začeti domaću auto-industriju pa će C2 homologirati za serijsku proizvodnju i  ovdje izgraditi tvornicu automobila.

Projekt je to vrijedan 128,6 milijuna kuna, a kroz IRI natječaj (“Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja”) tvrtka Rimac Automobili upravo je iz EU fondova povukla bespovratno sedam milijuna eura (52,2 milijuna kuna).

Rimčev projekt C2 trenutačno je najveći R&D projekt hrvatske industrije i najveći koji je prošao cjelokupnu IRI proceduru. To su dosad uspjele ukupno 22 domaće tvrtke osiguravši si 252,4 milijuna kuna.

U sklopu tog EU natječaja, koji se vodi preko Ministarstva gospodarstva, ostalo je prostora za još pola milijarde kuna subvencija, jer je prva faza IRI-ja limitirana na 100 milijuna eura. Ali kako doznajemo od izvora s terena, vremena za ulazak u prvu fazu više nema. Ministarstvo je u petak objavilo da već ima 139 projekata koji traže 195 posto sredstava iz prve faze.

Znači, umjesto sto ima R&D projekte za gotovo 200 milijuna eura subvencija. Naši izvori nas upozoravaju da na 200 posto, ministarstvo ima obvezu privremeno zaustaviti prijave i provesti brzu evaluaciju da li su pristigli projekti toliko dobri da su sredstva iz prve faze de facto potrošena. Međutim, neslužbeno doznajemo, ministrica gospodarstva Martina Dalić ne miri se s tim scenarijem.

Od Europske komisije službeno je zatražila da joj za prvu fazu IRI natječaju dadu još novca. Željela bi prebaciti barem dio od još 100 milijuna eura predviđenih za drugu fazu IRI-ja.
No, Europska komisija zasad ne popušta. Razlog je, navodno, što su hrvatski političari u izradi Strategije pametne specijalizacije vješto zaobišli njen smisao. Umjesto specijalizacije, odnosno da precizno odgovore u kojim točno industrijama žele da Hrvatska u budućnosti postane igrač na svjetskoj razini, oni su širili definicije industrija do besmisla.

Na taj su način otvorili vrata EU subvencija većini domaćih industrija kojima su prije sami dijelili državne subvencije.

RH mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije     

Komisija je zato, navodno, posljednjih mjeseci upozoravala Vladu da prije druge faze IRI-ja mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije. Priča se da EK ne želi ulaziti u to koje će industrije biti izabrane, ali traži da ih se preciznije definira u odnosu na trenutačne: “agro-food”, “bio-economy”, “energy and sustainable environment”, “transport and mobility” te “health and quality of life”. Sve te industrije imaju malo veze s prethodno napravljenom Industrijskom strategijom te su njihovi nazivi rezultat oštrih lobističkih ratova.

Koliko su ti ratovi bili žestoki najbolje ukazuje podatak da su s popisa ključnih strateških industrija u Strategiji pametne specijalizacije ispali neki od glavnih generatora radnih mjesta i izvoza: ICT i KET (tehnologije i inženjerstva). Ove dvije potonje zadržane su isključivo ako se njihovi predstavnici uspiju dogovoriti sa starom gardom. I dok iz Ministarstva gospodarstva nismo primili komentar, u industriji su bili vrlo susretljivi, uz uvjet da ostanu anonimni.

Pojašnjavaju, dorada strategije je gospodarski nužna, ali i politički vrlo osjetljiva. Odreda svi su nam pohvalili rad ministarstva na IRI natječaju. Navode da je ispočetka bio netransparentan, ali da je ministrica Dalić to ispravila, cijeli proces ubrzala i dovela na vrlo visoku razinu. Jedan od sugovornika čak nam je rekao da je ovo vjerojatno najbolji EU natječaj ikad otvoren za hrvatsku industriju. “Svi EU natječaji u prosjeku traju osam do 12 mjeseci.

Ovaj je trajao osam do 10 mjeseci, a iako je kao i ostali bio vrlo zahtjevan u pripremi, djelila su se kudikamo veća sredstva nego na bilo kojem drugom EU natječaju i zato je industriji bio istinski isplativ”, kaže naš izvor. Ono oko čega se sugovornici nisu usuglasili ista je tema oko koje koplja lome i političari. Ovisno o industriji, svaki je imao argumente zašto je baš njegova industrija ta koja bi trebala biti u dorađenoj Strategiji pametne specijalizacije.

Ako je suditi prema dosadašnja 22 IRI ugovora, jer to su jedini javno dostupni podaci o IRI-ju, njih 16 isključivo su iz područja ICT-a i KET-a. Upravo onih koje postojeća Strategija pametne specijalizacije diskriminira. Časne iznimke su Pana Stolarija, Cedevita, Magma, Cras, Aluflexpack i ITRS. Zvonimir Viduka, direktor Altproa kaže da su ovakvi natječaji bili potrebni i ranije, jer je teško razvijati složene visokotehnološke proizvode s malim budžetom.

“STM uređaj, koji ćemo razviti s ovim sredstvima, će nam u području ATP sustava za željeznička vozila omogućiti da budemo glavni partner više velikih multinacionalnih kompanija”, kaže Viduka. Voditeljica komunikacija Rimac Automobila Marta Longin dodaje da je to prvi put da se u Hrvatskoj kroz sredstva iz EU otvorio natječaj koji omogućava tvrtkama da dobiju značajnije iznose za razvoj. “Ovo je veliki korak naprijed za razvojne tvrtke u Hrvatskoj, a iako je priprema projekta bila zahtjevna, zadovoljni smo rezultatom i iznosom koji nije zanemariv”, zaključuje Longin.

Mate Rimac: Glavna investicija bit će nam izgradnja tvornice i zapošljavanje

facebook komentari

Nastavi čitati