Pratite nas

Vijesti

HSPF: Zašto neredima umanjivati važnost Rezolucije o BiH!?

Objavljeno

na

Ne želimo da se Rezolucija EU o BiH zaboravi, već da se njeni principi počnu primjenjivati za dobrobit svih nas, uz uvažavanje i postizanje ravnopravnosti svih naroda i građana, stoji u priopćenju Hrvatskog studentskog političkog foruma iz Mostara.

U nastavku priopćenja stoji:

 „Ovih dana, kao što i sami svjedočite, navuklo se veliko sivilo iznad Bosne i Hercegovine, prisutno je ogromno nezadovoljstvo među ljudima, koji se odlučuju i na najradikalnije stvari, ne znajući više što će od svog očaja. Naravno da ne trebamo izbjegavati govoriti o socijalnim problemima koji godinama tište ovu zemlju, a to su velika nezaposlenost, zakašnjele i niske plaće, korupcija i nepotizam, odnos prema zaposlenicima, jaz između bogatih i siromašnih, i mnogo toga drugoga, odnosno općenito velika bijeda i neimaština.

Međutim, koliko god suosjećamo s onima koje je teška materijalna situacija pritisnula uza zid, u isto vrijeme smo iznimno razočarani, jer je konačno jedna dobra vijest stigla prema Bosni i Hercegovini prošli tjedan, a ona je gotovo pa prešućena i zaboravljena.

[dropcap]N[/dropcap]aime u srijedu se održala sjednica Europskog parlamenta u Strasbourgu, na kojoj se raspravljalo o stanju u BiH i donošenju rezolucije o našoj zemlji, te na kojoj je i nekoliko naših članova imalo čast prisustvovati. Rezolucija o Bosni i Hercegovini je donesena odlukom većine glasova europarlamentaraca, i u njoj su dati važni principi za preuređenje Bosne i Hercegovine, odnosno kako bi se ona izgradila kao bolje i pravednije društvo. Kroz nju se potiče model federalizacije i decentralizacije zemlje, te su osuđeni svi oblici ekstremizma koji joj objektivno prijete, pa tako i oni koncepti koji zagovaraju unitarističku i centralističku državu, ali i oni koji se temelje na separatističkim idejama. Rezolucija potiče na uvažavanje svih identiteta, a ne na njihovo potiskivanje.

I upravo onda kada bismo trebali pričati o principima ove rezolucije i njihovim primjenama, slučajno ili ne, događa se eskalacija nasilja, nereda i paleži na ulicama mnogih gradova, a rezolucija biva polako zaboravljena i prešućena u većem dijelu medija. Pitamo se, kome odgovara ovakvo kaotično stanje u zemlji, odnosno zašto je nekome stalo da idemo nekoliko koraka unazad, upravo onda kada dobivamo veliku potporu da konačno krenemo naprijed?

Kažu da je sa „gladnim ustima“ najlakše manipulirati, stoga se tu moramo složiti da je velik broj građana BiH izmanipuliran uskogrudnim stranačkim i osobnim interesima kroz ove „vatrene“ prosvjede, te da se svo ono socijalno nezadovoljstvo koje postoji među dobrim dijelom građana, pretvorilo u nasilno izražavanje centralističkih ideja, koje je upravo Europski parlament osudio. Pojavljuju se sulude ideje o ukidanju županija, formiranju jedinstvenog bh. identiteta, postavljanju „poželjnih dobrih momaka“ na vlast, a neki političari koji su predvodnici centralizma ponašaju se kao da se sva ova kritika i ogorčenost građana njih i ne tiče. Zahtjevi su došli do toga da se udara u temelje Daytonskog mirovnog sporazuma (koji je daleko od savršenog i kojeg treba s vremenom temeljito revidirati), odnosno došlo je do udara na konstitutivnost naroda u BiH, a dakako tu bi kolateralna šteta bio onaj najmalobrojniji, hrvatski. Sve karte se bacaju na stol, i sva ona lijepo upakirana priča o tome kako svi moramo uvažavati jedni druge, sada gubi smisao.

Naravno da ne umanjujemo odgovornost niti jedne vladajuće ili opozicijske stranke na svim razinama za stanje u kojemu smo se trenutno našli, no zapitajmo se je li zbilja potrebno provoditi silu, paliti, razbijati i rušiti, kako bi se provele neprovedive i nerealne ideje koje idu kontra zdravog razuma, a u korist nekim političkim subjektima?

Neznanje je jedna od najvećih opasnosti koja prijeti jednom društvu, pogotovo društvu koje je obilježeno s mnoštvom konflikata kao što je Bosna i Hercegovina, stoga nadamo se kako će ovi nemiri prestati, da će svi narodi i građani podizati svoju svijest, da traže svoja prava putem legitimnih i legalnih mehanizama, a ne putem nasilja. Ovim putem izražavamo žaljenje zbog sve materijalne štete koja je nastala kroz ove nemire, ali i žaljenje zbog očaja ljudi koji je doveo do toga.

Protiv neznanja se treba boriti u svakom trenutku, jer bi nas isto moglo i koštati, te je stoga i naša uloga kao mladih ljudi da se educiramo i da pružamo edukaciju. Ne želimo da se Rezolucija EU o BiH zaboravi, već da se njeni principi počnu primjenjivati za dobrobit svih nas, uz uvažavanje i postizanje ravnopravnosti svih naroda i građana“, poručuju iz Udruge „Hrvatski studentski politološki forum“.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati