Pratite nas

Iz Svijeta

Humor je humus za zdravlje

Objavljeno

na

Snaga lažnih veličina, zloće i jest u himbi, u glumatanju nečega benignog, pače poželjnog. Razotkrivanje nečega što ima skriveni smisao držim svojim poslanjem, vođen naravno vlastitim kriterijima i vjerom da dobro i zlo postoje kao entiteti i da nije sve relativno

pervanŽeljko Pervan (1962) trenutno je jedan od najpoznatijih hrvatskih (stand-up) komičara. Svoju karijeru započinje na kultnom zagrebačkom Radiju 101, gdje s nekolicinom svojih kolega pokreće humorističnu i satiričnu emisiju Zločesta djeca. Nekoliko godina kasnije prelazi u zagrebačku nezavisnu TV kuću OTV, gdje je autor brojnih humorističnih projekata (skečevi, sinkronizacije filmova i političara). Radio je s Vinkom Grubišićem, Zlatanom Zuhrićem, Mladenom Horvatom, Đurom Utješanovićem, Ahmedom al Rahimom i dr. Osobito je poznat po popularnom humorističnom show-u Večernja škola i igri na sreću Uzmi ili ostavi. Nastupa po Hrvatskoj kao stand-up komičar.

Čovjek je jedino biće s darom smijeha. Jedino biće sa smislom za humor, utemeljenim u njegovoj metafizičkoj strukturi. Razne su vrste humora: tako imamo onaj koji čovjeka oslobađa ali i onaj kojiubija, u kojemu se drugi ismijava i dr. Kako biste Vi, sa stajališta komičara, definirali humor i što je glavna oznaka dobrog humora?

Definicija humora, ona najbliže istini, jest nagla promjena smjera. U odnosu na očekivano, pretpostavljeno, riječ ili radnja naglo promjeni smjer. Naravno, pitanje konteksta i mjere odlučujuće je za kvalitetu izričaja. Valja razlučiti duhovito od smiješnog iako te forme rezultiraju smijehom. Duhovito izvire iz duha i plod je kreacije dok smiješno nastaje slučajno, bez upliva onoga tko je smiješan.

Budući da je humor ujedno i kritika, pogled na stvarnost, barem u formi stand-up komedije, postoji i tanka linija koja se ne smije prijeći. Lažne veličine, opasni trendovi, idolopoklonstvo, stvari koje rastu oko nas zahvaljujući svijetlom pokrovu koji skriva crnu bit, to je dobar put i posao za komičara. Poslati poruku uvijenu u pitku priču moj je, recimo, način rada. Snaga lažnih veličina, zloće i jest u himbi, u glumatanju nečega benignog, pače poželjnog. Razotkrivanje nečega što ima skriveni smisao držim svojim poslanjem, vođen naravno vlastitim kriterijima i vjerom da dobro i zlo postoje kao entiteti i da nije sve relativno. Postoje komičari koji se rugaju nečijoj slabosti, bolesti, urođenim nedostacima. To su vukovi u janjećoj koži. Nedostaje im talenta i kreativnosti da bi stvorili vlastite svjetove, donijeli ih na svijet, izložili kritici i procjeni drugih. Zato ruše tuđe svjetove. Nažalost, postoji i publika koja se hrani takvom hranom.

Dobar humor, dakle duhovit izričaj, uvijek je način da se iz jednog kuta osvijetli zbilja i da se često negira krutost činjenica. Najveća negacija zbilje je oduzimanje vlastita života. Što su činjenice svijeta, svi fakti zbilja, neporeciva stvarnost prema čovjeku koji odluči više ne živjeti?! Naravno, riječ je o slikovitoj krajnosti ali i duhovita primjedba ubija dio zbilje negirajući je i prikazujući je na jedan možebitan način. Korijen riječi duhovito je duh. Čovjek koji zazire od nasmijanog čovjeka želi zapravo uozbiljenjem ubiti čovjekov duh, time i ono što ga čini čovjekom.

Postoje ljudi koji ne samo da nemaju smisla za humor, nego im on smeta. Smeta im jer humor ukazuje na čovjekovu ograničenost i nemogućnost posjedovanja zbilje u cijelosti, a oni upravo žele imati u svakom trenutku sve konce u svojim rukama. Václav Havel je na jednom mjestu rekao da se diktatori i ljudi koji mrze ne znaju smijati nego se cere? U totalitarnim režimima nisu se smjeli pričati vicevi na račun vlasti i sistema. Može li se od svega napraviti komedija, humoristička drama, ili postoje li neke stvari koje ne smijemo podvrći humoru?

Sloboda u glavi, to je strah svakog sistema, institucije i vladara. Promišljanje stvarnosti bez konzumacije ponuđenih istina. Slobodni, kada recikliraju zbilju u glavi, dođu uvijek do toga da zlatno tele nije zlatno tele već krava od mesinga.

Humoru se ništa ne podvrgava, humor nije maligna stvar jer nema istinskog utjecaja na to kako stvari stoje već utječe na vrednovanje onoga što čovjek promišlja, olakšava mu suživot s krutom zbiljom. Ljudska patnja, bolesti, patnje svete dječice, neimaština, pojavnosti su zbog kojih komičar može samo plakati jer humor je izričaj a ne karakterna osobina.

Koje je najvažnije svojstvo humora, smijeha: ljekovitost? Može li se duhovitost izučiti ili je to isključivo Božji dar?

Mislim da je to ipak ponajprije razotkrivanje, amortiziranje životnih udaraca. Priznajem da je divna i točna činjenica: 2+2=4, ali morate mi dozvoliti da se divim i da su 2+2=5. Bez plivanja duha preko granica tvrdih činjenica još bismo bili u kamenom dobu.

Siguran sam da je duhovitost isključivo Božji dodir, dar. Sva je pravednost zapravo u toj činjenici. Razni darovi raznim ljudima. Otuda nam potječe i poslanje na zemlji, zadaće i smisao. Nesretni, ambiciozni ljudi, povjerovali su u svoj sud. Oni nenadareni, siju žuč po nepravednom svijetu umjesto da priznaju da su zgriješili protiv Istine. Nisam za to već za ovo! – dobar je put koji je često prikriven egoizmom.

U sjajnoj pričici SmijačHeinricha Bölla čovjek veoma neobična zanimanja govori o sebi. On je smijač. Jedini njegov posao je da se smije i tako druge nasmijava. On nije komičar nego svojim smijehom upravo pomaže komičarima u njihovim nastupima da im točke ne propadnu. Nitko ne bi ni pomislio da je taj isti čovjek kod kuće, u privatnom životu, smrtno ozbiljan. Štoviše, on se nikada ne smije! Postoji li u Vašem životu trenutak praznine, kada Vam nije ni do čega, a kamoli do smijeha? Kako se nositi s ispraznošću života?

Meni i nije nikada do smijeha. Smijeh nije sam po sebi cilj. Ne hodam po svijetu smijući se bez razloga, niti panično tražim razloge za smijeh. Biti ozbiljan ne znači baš ništa. Ozbiljnost je nepostojeća kategorija. Tako sebi, često, povlađuju i diče se tim epitetom ljudi isprazni, koji nemaju što reći, silno koncentrirani na svoj život ili probleme koje valja riješiti. Da su obdareni s malo više intelekta, uspješnije bi se nosili sa životom, ne bi im trebalo biti tako teško opustiti se, radovati i uživati u životu na manje ozbiljan način. Nema kod mene ispraznosti i trenutaka ni do čega.

Osobe fokusirane na sebe pate na taj način. Grubo ali točno. Pored moje djece, prijatelja, pa i tuđih poteškoća, nepravdi i patnji, ja da se osjećam isprazno?! Plači, radi, trgaj halje sa sebe, moli, ali ne budi smiren, pomiren. Zazirem i ne vjerujem smirenim ljudima, sumnjivi su mi u toj svojoj smirenosti, mlakosti, distanciranoj spoznaji.

Na jednom sam mjestu pročitao da ste kršćanskog svjetonazora. Kršćanstvo se može promatrati i sa stajališta humora. Ukratko: pravi kršćanin je samo radostan kršćanin, a ta je životna radost, kao čovjekov stav, ujedno i preduvjet i posljedica naviještanja Isusove radosne vijesti – evanđelja. Vaš stav s obzirom na ovu tezu?

Hvala Bogu na Kristu, našemu Spasitelju! Prije i iznad svega zahvaljujem na toj spasonosnoj Istini. Moja radost uvijek izvire iz vjere u spas onih koje volim. Vlastiti put u raj nije mi često na pameti.

Svrhovitost svakog trenutka moga života hvala je Svjetlu prema kojemu idem. U zadnje vrijeme ne znam što je životna radost osim prilike koju mi Krist daje da budem potreban nekom, mojoj djeci, ljudima, pruženim rukama. Ne savijam koljena pred Njim zbog Njegove svemoćnosti, snage ili života vječnog koji iz Njega izvire. Svjestan svojih grijeha, klečim pred savršenom ljubavi kojoj težim, znajući da me već sama težnja da mu budem sličan u toj savršenosti čini dostojnim Njega.

Ono ljudsko u Isusovoj osobi opravdalo me pred Ocem. Ono Božansko pridržalo je ljudsku stranu da izdrži strah moleći se u Getsemanskom vrtu, glad trgajući klasje s učenicima, ljutnju na prodavače u hramu, ljudski očaj na Križu pri pomisli da je od Oca ostavljen. Sve te ljudske slabosti koje nas često navlače na grijeh Krist je ponio pred Oca da nas opravda pred Njim. Opravdani po Kristu, u miru smo s Ocem. Poradi te ljubavi pozvan sam izdržati udarce života jer im je svrhovitost pokazana Kristovim svetim primjerom. On je ponio naše slabosti pred Oca da nas one opravdaju pred Njim jer u Njega nema ni sjene od mijene. Opravdani smo, po Očevoj zamisli, Kristovom spasonosnom pojavom među nama, jer je Isus ponio naše slabosti pred Savršenstvo kao opravdanje za mnoge grijehe.

U jednom ste interviewu govorili o negativnoj stvarnosti koja je veoma prisutna u mentalitetu ljudi u Hrvatskoj, ali to vrijedi i za nas u BiH. Riječ je o tzv. hrvatskom sindromu. Možete li nam pojasniti što je to hrvatski sindrom?

U Hrvatskoj se oprašta sve osim uspjeha. Čak se i umjetnom oplodnjom proizvode uspješni ljudi samo da bi se nekoga moglo srušiti s trona. Kao kad čovjek namjerno stavi kamenčić u cipelu samo da bi osjetio olakšanje izvadivši ga.

Bosanski vs. (protiv) hrvatski vs. srpski humor?

Ili je dobar ili loš, iako ja nisam mjera stvari.

Kako gledate na Bosnu? Možda Bosna nekoć i Bosna danas?

U teškim vremenima često se misli da će ga različitost izdvojiti iz zajedničke sudbine. Mislim da blizina matičnih država uzrokuje jako gravitacijsko polje, a različitost među narodima očito je veća, jača od administrativnog htjenja, makar ono bilo povijesno utemeljeno. Ja sa strane ne vidim zajednički nazivnik naroda u BiH, to ne može biti samo zemljopisni pojam.

Željko Pervan u očima Željka Pervana. Molim Vas, opišite ukratko sami sebe.

Visok, zgodan, plav, ljubazan prema strancima i djeci. Uvijek spreman na uslugu i pomoć svima. Divnim zelenim očima urešeno pravilno lice, obdaren mnogim vrlinama od kojih je skromnost dragulj u kruni moje osobnosti.

Koji je Vaš životni moto i što Vam je najvažnije u životu?

Ne povrijediti namjerno nikoga. Važno je puno toga. Ne mogu izdvojiti najvažnije jer bi unizio nekog tko me samo ponekad jako treba. Kada odem s ovog svijeta, neka kažu: E baš dobro da je postojao, drago nam je da je bio!

Izvor: Svjetlo riječi/Željko Pervan, komičar; Razgovarao: Darko Rubčić

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Predsjednik Vlade Andrej Plenković: Ponosni smo na 25 godina članstva Hrvatske u Ujedinjenim narodima

Objavljeno

na

Objavio

MVEP

U okviru 72. zasjedanja Opće skupštine UN-a, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjelovao je na prijemu za šefove izaslanstava koji je priredio predsjednik SAD-a Donald Trump, a održao je i niz bilateralnih susreta.

U povodu obilježavanja 25. obljetnice članstva Republike Hrvatske u Ujedinjenim narodima, predsjednik Vlade Plenković otkrio je danas spomen-ploču o spomeniku „Mir“, kipara Antuna Augustinčića.

Kip „Mir“ je poklon Republike Hrvatske Ujedinjenim narodima, a jedan je od simbola sjedišta UN-a u New Yorku. Izrađen je 1954. godine, visok 5,5 metara, težak 5 tona, na postolju od 10 metara izrađenom od bračkog kamena, a Vlada Republike Hrvatske ove ga je godine restaurirala.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da spomenik jahačice, koja u ruci drži maslinovu grančicu i globus, simbolizira Ujedinjene narode kao organizaciju koja treba jamčiti svjetski mir, stabilnost i suradnju. Dodao je da se ovim kipom, kao i  Meštrovićevom „Djevojkom s lutnjom“, koju je Hrvatska poklonila 2000. godine, daje obol kulturnoj baštini Ujedinjenih naroda.

„Ponosni smo na 25 godina članstva u Ujedinjenim narodima“, istaknuo je Plenković.

Naglasio je da je 22. svibnja 1992. godine, kada je Hrvatska primljena u UN i kada je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman bio u New Yorku tim povodom, za generaciju koja je dočekala svoju neovisnost i samostalnost bio završni čin procesa međunarodnoga priznanja Hrvatske. Ocijenio je da se Hrvatska u tih 25 godina kvalitetno pozicionirala u Ujedinjenim narodima, odradila mandat u Vijeću sigurnosti, u Ekonomskom i socijalnom vijeću, u Vijeću za ljudska prava i u Komisiji za izgradnju mira.

 

„Sudjelovali smo u brojnim misijama Ujedinjenih naroda. Nakon što smo bili primatelj sigurnosti, sada smo oni koji pridonose svjetskom miru, u partnerstvu s regionalnim organizacijama poput NATO-a, Europske unije i drugih. Nastojimo dati doprinos odgovoru na mega-trendove s kojima je svijet u ovom trenutku suočen“, poručio je Plenković.

Izvijestio je da je jučer Hrvatska dala i svoj doprinos novoj inicijativi francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o Globalnom paktu za okoliš, koji predstavlja nastavak na Pariški sporazum.

„Hrvatska se ponaša odgovorno, stojimo iza vrijednosti međunarodnog prava, dobrosusjedstva i miroljubivog rješavanja sporova“, kazao je Plenković.

Na novinarski upit je li na prijemu koji je za šefove izaslanstava priredio predsjednik SAD-a Donald Trump imao prigodu s njim razgovarati, predsjednik Vlade kazao je da je s njim, kao i drugi šefovi izaslanstava, razgovarao protokolarno, kratko i srdačno. Pojasnio je da je tradicionalan običaj da i Europska unija i SAD organiziraju prijeme u okviru Opće skupštine.

„Bila je to prigoda za susrete s brojnim državnicima koji su ovdje“, kazao je Plenković.

Sa slovenskim kolegom Mirom Cerarom predsjednik Vlade Andrej Plenković dogovorio je sastanak u Zagrebu za 27. rujna.

„Želimo ostvariti napredak u odnosima između dvije zemlje. Premda je pristup Hrvatske i Slovenije i dalje različit, samo razgovorima i dijalogom možemo doći do rješenja“, naglasio je Plenković.

Ponovio je da je Slovenija Hrvatskoj susjedna i prijateljska zemlja, dodavši da otvorena pitanja koja postoje nisu nepremostiva. Najavio je da će sutrašnjim govorom pred Općom skupštinom ukazati na to kako je Hrvatska do sada vidjela Ujedinjene narode i što je dala kao doprinos te na koji način vidi rješavanje ključnih sigurnosnih izazova i globalnih trendova.

Predsjednik Vlade Plenković održao je i  danas niz bilateralnih sastanaka. Između ostalih, jutros se sastao s predsjednikom Republike Kosovo Hashimom Thaçijem i predsjednikom Predsjedničkog vijeća Vlade nacionalnog jedinstva Libije Faiezom Mustafom Serrajom.

„Libija je jedna od glavnih globalnih tema, a i ministri vanjskih poslova Europske unije imali su poseban neformalni sastanak na tu temu. Želimo stabiliziranje te zemlje, s kojom smo imali razgranatu gospodarsku suradnju. Za Hrvatsku je važno da se sve naše kompanije, koje su 2011. napustile Libiju, tamo vrate te da Hrvatska ponovno otvori svoje veleposlanstvo u Libiji kada se steknu preduvjeti“, kazao je Plenković.

Tijekom dana predsjednik Vlade Plenković susrest će se i s turskim predsjednikom Erdoǧanom, a nakon toga će održati predavanje o hrvatskom pogledu na budućnost Europske unije na Sveučilištu Columbia.

Večeras je predviđen prijem povodom 25. obljetnice članstva Republike Hrvatske u UN-u.

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Govor Predsjedatelja Predsjedništva BiH Dragana Čovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Pedsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović održao je danas govor pred Općom skupštinom UN-a.

Govor  Predsjedatelj Predsjedništva BiH prenosimo u cijelosti:

“Poštovani gospodine Predsjedniče Opće skupštine, gospodine Lajčak, dozvolite mi, prije svega, da vam čestitam na mandatu koji ste upravo započeli kao predsjednik 72. zasjedanja. Uvjeren sam da će takt i diplomatska vještina u koje smo se u Bosni i Hercegovini imali prigode izravno uvjeriti pomoći da najvažnije tijelo Ujedinjenih naroda napravi nove pomake i učinkovito se suoči sa novim izazovima. Moja zahvalnost ide i odlazećem predsjedniku, za liderstvo koje je pokazao tijekom prethodnog (71.) zasjedanja.

Pridružit ću se čestitkama upućenim Nj. E. Antoniu Guterresu na izboru za generalnog tajnika Ujedinjenih naroda. Njegova, i plemenita, i mudra namjera, da se u godinama koje su pred nama više pozornosti posveti izgradnji mostova koji nas međusobno spajaju svakako će, u Bosni i Hercegovini, imati najveću moguću potporu. U svijetu u kojem dominiraju neizvjesnost i nesigurnost, jednostvano nije moguće preuveličati važnost principa i multilateralnog okvira koji su za nas osmislili utemeljitelji Ujedinjenih naroda. Snaga ove Organizacije je i naša pojedinačna i zajednička snaga ukoliko želimo iskorijeniti bolest, glad, terorizam i svaki vid prijetnje ljudskom postojanju.

Pri tome, naravno, ne možemo a ne priznati sebi samima koliko je potrebno i od kolikog je značaja, kroz ozbiljne i konstruktivne mjere, približiti UN sustav njegovom kaotičnom okruženju i adaptirati ga na način da predviđa izazo ve koji iz njega dolaze i na njih odgovara snagom čija jačina daleko prelazi prostu sumu naših pojedinačnih snaga. I dalje, sa nesmanjenom zabrinutošću, gledamo na nastavak stradanja sirijskog naroda. Bosna i Herecegovina najoštrije osuđuje svaki vid nasilja nad civilnim stanovništvom. Nasilje mora prestati. Svakom sirijskom djetetu, ženi i čovjeku, i svakom od sirijskih izbjeglica, potrebno je vratiti dostojanstvo ljudskog bića kao i vjeru u mogućnost oporavaka i novih životnih šansi.

Mi ćemo, kao i drugi danas na ovom mjestu, nastaviti pozivati na mirno i političko rješenje, kroz pregovore, u procesu nad kojim vlasništvo može imati samo sirijski narod, na temelju Ženevskog komunikea i uz pomoć međunarodne zajednice i Ujedinjenih naroda, predvođene posebnim izaslanikom za Siriju, čije nesebične napore da se  nastave pregovori u Ženevi izuzetno cijenimo. Gospodine Predsjedniče, Čini se uistinu nepotrebnim ponavljati kako ne može biti mira i blagostanja za izraelski narod ako isto nije osigurano i za palestinski, i obrnuto. Izraelsko-palestinski sukob predstavlja najveću neriješenu nevolju Bliskog istoka i trenutačno pomanjkanje ikakvih pregovora između strana je uznemirujuće.

Oba naroda zaslužuju bolje. Opet, već desetljećima, putovanje prema miru odvija se presporo i postaje sve složenije. Stoga je potrebno glasno se podsjetiti šta je krajnji cilj, a to je postojanje dvije države, izraelske i palestinske, koje će mirno živjeti jedna do druge, u sigurnosti i priznatim granicama. Bosna i Hercegovina ostaje privržena stajalištu kako je ostvarenje takvog cilja moguće postići ispunjenjem obaveza strana, na temelju relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, Madridskih principa i Arapske mirovne inicijative.

Kroz ljudsku povijest, zlo je uvijek egzistiralo, nekada na rubu naših zajednica, nekada u manjoj ili većoj mjeri unutar njih, ne uvijek u istom obliku i ne uvijek istog inteziteta. Terorizam je, nesumljivo, najveće zlo današnjeg trenutka, u oblicima i jačini da predstavlja najveću prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti. Destruktivne sile uvijek imaju duboke korijene i mnogo različitih lica ali niti jedno opravdanje za njihovo postojanje. Da pobijedimo terorizam i zauvijek otklonimo strah terora iz naših zajednica, uz multidimenzionalni i integrirani pristup, potrebni su nam zajednički i koncentrirani napori. Bosna i Hercegovina će nastaviti davati svoj doprinos punoj impelementaciji Globalne strategije Ujedinjenih naroda za borbu protiv terorizma kao i aktivnostima Komiteta za borbu protiv terorizma.

Posebno pozdravljamo napore koje u jačanju anti-terorističkih kapaciteta Ujedinjenih naroda poduzima generalni tajnik Antonio Guterres i, u tom smislu, utemeljenje novog Ureda za borbu terorizma (Office of Counter-Terrorism). Sa svoje strane smo spremni kontinuirano jačati suradnju na regionalnim, sub-regionalnoj i međunarodnoj razini, posebno u područjima prikupljanja i razmjene informacija. Kao članica Globalne koalicije za borbu protiv ISIL-a/Da’esh-a, nastavit ćemo pomagati napore Koalicije da se čitave ljudske zajednice oslobode i oporave od patnji i štete koju sa sobom nosi ISIL/Da’esh i njegova globalna mreža.

Bosna i Hercegovina zalaže se za punu implementaciju svih rezolucija Vijeća sigurnosti koje za ciljimaju da se osobe koje sudjeluju u finansiranju, planiranju, pripremi ili izvršenju terorističkih djela dovedu pred lice pravde. Nadalje, u cjelosti dijelimo mišljenje da je za dugoročno iskorjenjivanje zla terorizma i nasilnog ekstremizma potrebno neprestano ulagati napore u čitav spektar međusobno povezanih oblasti, od eliminacije nepravde i nejednakosti, siromaštva i nesloboda dounapređenja razumijevanja među različitim i drugačijima, jačanja međukulturnog dijaloga i općeprihvaćenih demokratskih vrijednosti. I onda kad pomislimo da smo u svim područjima uradili dovoljno, potrebno je krenuti ispočetka i udvostručiti trud! Svijet u kojem nema prijetnji za uništenjem čovječanstva manja je Utopija što je manje sredstava kojima se uništenje može provesti. Stoga su razoružanje i ne-proliferacija oružja za masovno uništenje i dalje preduvjet za globalni mir i sigurnost kojem svi težimo. U tom kontekstu, Bosna i Hercegovina se pridružuje strogoj osudi nuklearnih testiranja koje je provela Narodna Demokratska Republika Koreja. Također, pozivamo Narodnu Demokratsku Republiku Koreju da, bez odlaganja, u cjelosti i bezuvjetno, pristupi ispunjenju svojih obveza prema svim relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Gospodine Predsjednice, Danas, kao i točno prije dvije godine kada smo je, na ovom istom mjestu usvojili, moja vjera u vrijednost Agende 2030 se nije umanjila. Ona je u BiH dobila institucionalnu pozornost koja joj po njenom značaju i plemenitošću ciljeva koje postavlja pred nas pripada.

Za nas, kao uostalom i za ostale zemlje u razvoju, opterećene nerazmjerom želja i mogućnosti, čvrsta politička volja pa čak i odlučni praktični koraci u dobrom pravcu – neće uvijek biti dovoljni. Ispunjenje plemenitih ali i ambicioznih ciljeva, od mnogih će UN članica zahtijevati  znanja i norme koje nemaju, ili će pak proizvesti dodatni teret za već opterećene državne proračune. Stoga je pomoć, počevši od formulacije strategija i politika, preko transfera tehnologija, osiguranja financijskih resursa ali i pomoć u mjerenju napretka nesporno od ključnog značaja, naravno, uz puno vlasništvo država nad procesima implementacije. U cijelosti smo razumjeli i prihvatili snažnu međupovezanost gospodarske, društvene i okolišne dimenzije održivog razvoja. Ratificirali smo Pariški sporazum o klimatskim promjenama i odlučili se slijediti njegove smjernice.

To je dug prema našoj djeci i Planeti kojibezuvjetno mora biti ispunjen. Bilo da se osvrnem unazad, u našu prošlost, bilo da gledam u našu sadašnjost i budućnost, u mojoj zemlji žene zauzimaju visoko mjesto, koje im s pravom i prirodno pripada. Uloga žene je vitalna, za razvitak i prosperitet obitelji, ali i društva u cjelini. U postkonfliktnim okruženjima žene prve pružaju ruke pomirenja. U vrijeme velikih izazova i rizika, više nego ikada, trebamo snagu i prirodnu sposobnost žena da teže mirnim rješenjima. Iako smo izuzetno ponosni na značajan napredak koji smo postigli kada je u pitanju provedba odredbi povijesne rezolucije Vijeća sigurnosti 1325 (Žene, mir i sigurnost), svjesni smo i područja u kojima je moguće i potrebno učiniti znatno više. Svakako ćemo nastaviti ulagati dodatne napore na jačanju i osnaživanju bosansko-hercegovačkih žena i djevojčica, a u skladu s Pekinškom deklaracijom i Platformom za akciju (Bejiging Declaration and Platform for Action). Još jedna društvena skupina zaslužuje posebnu pozornost.

Mladi ljudi su stalni izvor promjena i inkubator inventivnih rješenja naših starih problema. Zdravi, obrazovani i zaposleni predstavljaju pogonski kotač kojim se naša društva kreću naprijed. Okruženja u kojima je mladima limitiran pristup obrazovanju, gospodarskim tokovima i procesima odlučivanja Gospodine Predsjedniče, U Bosni i Hercegovini, nažalost, i predobro znamo koliko je visoka cijena ratova. Za nas, preventivna diplomacija predstavlja sredstvo koje, iskorišteno u pravo vrijeme, može pomoći da se ratovi ne ponavljaju, nigdje i nikome.

Brojni su razlozi zašto, na globalnoj razini, sustav Ujedinjenih naroda mora doći u središte svih aktivnosti da se preventivnim mjerama pokušaju riješiti krize i spriječi da ljudi napuštaju svoje domove. Opet, veliki dio odgovornosti za prevenciju leži i na drugim razinama. Unutar svojih zajednica moramo se boriti protiv svih klica nevolja i ratova. Moramo ispravljati socijalne nepravde, miriti nepomirljivo, ustrajati u kompromisu, težiti pluralističkim i uključivim rješenjima, cijeniti jednako tuđa kao i svoja prava te stalno i iznova iznalaziti načine kako pronaći zajednički jezik. Kako ja to vidim, prevenciju i medijaciju, tehnike upravljanja konfliktom i njegova rješavanja u podijeljenim društvima, treba primijeniti prvo unutar pripadajuće regije, sa regionalnim akterima koji uglavnom bolje razumiju suprotstavljene strane, njihove razloge i njihova različita viđenja problema.

Ponosni smo na naše sudjelovanje u mirovnim misijama Ujedinjenih naroda u Južnom Sudanu, na Kipru, u Afganistanu, Kongu i Maliju, koje smatramo najizravnijim doprinosom izgradnji svjetskog mira. Našu uključenost u misije Ujedinjenih naroda doživljavamo i kao način da danas, kada smo to u stanju, učinimo ono što je, ne tako davno, za nas bilo gotovo nemoguće i zamisliti, a to je da pomognemo ljudima u područjima pogođenim sukobima. Cijenimo odlučujuću ulogu žena u svim procesima oporavka i ponovne izgradnje ratom razrušenih društava, te ćemo posebno ohrabrivati i poticati povećanje njihovog angažmana. Gospodine Predsjedniče, Bosna i Hercegovina je naučila lekcije iz svoje teške prošlosti, te je za svoju budućnost odabrala slijediti princip koji su prije šezdeset godina postavili utemeljitelji Europske Unije.

Mi smo preuzeli europski način, i između kooperacije i konfrotacije odabrali smo, i uvijek ćemo ubuduće odabrati, kooperaciju i traženje zajedničkih kompromisa. Samostalno, ali i uz nesebičnu pomoć naših europskih prijatelja, činimo sve da iznađemo što više prilika za otvoreni dijalog i svaku od tih priliku iskoristimo da gradimo još više povjerenja i uzajamno korisnih veza za naše ljude koji ipak, i u težim i složenijim vremenima, imaju više zajedničkih poveznica i interesa nego što smo ih mi, njihovi lideri, nekada spremni prepoznati. Pomirenje, povjerenje, partnerstvo i suradnja za sve nas, u užoj i široj regiji, moraju postati živi i dugoročni principi za stabilnu i sigurnu budućnost. Stoga su posvećenost regionalnim inicijativama i konstruktivno djelovanje kroz regionalne organizacije kojima pripadamo visoko su na listi naših vanjsko-političkih prioriteta. Bosna i Hercegovina danas čini sve da ubrza svoj put tamo gdje uistinu i pripada, u okrilje snažne Europske obitelji čije vrijednosti dijeli. Reformski i ostali procesi koje u tu svrhu provodimo, nisu uvijek jednostavni niti lagani, ali ih doživljavamo kao jedinstvenu šansu da ubrzanim korakom postignemo što veću usuglašenost našeg gospodarskog, socijalnog i institucionalnog stupnja razvoja sa onim što nas sutra očekuje u Europskoj uniji.

Stoga ćemo s istinskom posvećenošću nastaviti ispunjavati preuzete obveze za postizanje statusa kandidata s početkom naredne godine, što će biti snažan i prijeko potreban poticaj unutarnjoj konsolidaciji i daljnjem ubrzanju integracijskih procesa. Ipak, sa zabrinutošću želim skrenuti pozornost kako u ovom trenutku moja zemlja prolazi kroz jedno razdoblje značajnih iskušenja. Duboko sam uvjeren kako jedan konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini ne može biti ni sretan ni prosperitetan ako to nisu i ostala dva konstitutivna naroda i svi naši žitelji. U tom smislu smatram da mi, unutar Bosne i Hercegovine, moramo uraditi nužan iskorak te do kraja ove godine usvojiti izmjene izbornog zakonodavstva, a u skladu sa Odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Kao i do sada, očekujemo razumijevanje i potporu međunarodne zajednice u rješavanju ovog pitanja od vitalnog značaja za daljnju demokratizaciju i ostavarenje naše pune integracije u Europsku Uniju.

Dopustite mi, na kraju, gospodine Predsjedniče, da podsjetim, kako sve naše potrebe – gospodarske, društvene, sigurnosne, političke, kulturološke – mogu biti vrlo različite, kao što su to uostalom i naše mogućnosti da ih ostvarimo. Odabiri koje svakodnevno pravimo kako bi osigurali prosperitet za naše žitelje, također se razlikuju od članice do članice. Ja sam uvjeren kako će budućnost ljudske rase u velikoj mjeri ovisiti od naših trenutačnih sposobnosti da naše različitosti pretvorimo u prednosti.

Od sustava Ujedinjenih naroda očekujemo da nam u tome bude vodilja, i da nas pomogne, prije svega u tome da izgradimo sustav koji se temelji na jedinstvu različitosti. Hvala.”, priopćeno je iz Predsjedništva BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati