Connect with us

Iako su za inspekcije nadležne županije, FBiH želi kontrolu iz Sarajeva

Published

on

Unatoč brojnim kritikama, u Parlamentu FBiH je po hitnoj proceduri usvojen prijedlog zakona o inspekcijama FBiH. Mnogi smatraju da je ovaj zakon, još kada je u formi nacrta razmatran, trebalo odbiti, ali je u oba doma Parlamenta FBiH usvojen prije dvije i pol godine.

Naime, mnogi smatraju, a tu treba posebno istaknuti predstavnike Udruge inspektora u FBiH, da će prijedlog zakona o inspekcijama FBiH pogoršati rješenja iz važećeg zakona. Naime, pokušavajući popraviti pogrešku iz važećeg Zakona kojim je od federalnog zakonodavnog tijela uređena organizacija županijskih inspekcijskih tijela, što je bilo sasvim nepotrebno jer samu organizaciju inspekcijskih tijela na razini županija trebaju urediti same županije, otišlo se u drugu krajnost gdje je Zakon koncipiran na način kao da federalno tijelo uprave, federalna razina, egzistira samo za sebe.

Centralizacija

inspekcijaNije teško naslutiti da je ponovno na sceni pokušaj neke vrste centralizacije, što je u dosadašnjem mandatu SDP-a i SDA bio jedini cilj, odnosno smanjiti nadležnost i ingerencije županijama. Naime, zakonom o inspekcijama FBiH trebalo je urediti oblast inspekcijskog nadzora na način da funkcionira na istim principima u cijelom entitetu, vodeći računa da se ne ugroze izvorne nadležnosti svih razina uprave, a to je jedino moguće ako bi se donio zakon koji bi općenito uredio oblast inspekcijskog nadzora i koji bi obuhvaćao sve ono što je jedinstveno za sve razine na kojima je uspostavljen inspekcijski nadzor. Ono što, također, izaziva kontroverze je da se zakonom, između ostalog, uređuje jedinstveni postupak inspekcijskog nadzora u FBiH zbog osiguranja izvršenja zakona i drugih propisa, kao i prava, obveze i odgovornosti inspektora. Ove odredbe su toliko izmiješane s odredbama koje se tiču samo Uprave za inspekcijske poslove Federacije BiH i federalnih inspekcija koje nisu u sastavu iste da je nemoguće utvrditi koje su odredbe važeće za sve inspekcije na teritoriju Federacije.

Manjkavost zakona

Također, zakon je previše opterećen odredbama čije bi mjesto bilo u podzakonskim aktima i drugim propisima.Isto tako, jedna od manjkavosti zakona je ta što je preobilan jer u velikoj mjeri tretira oblast kojoj nije mjesto u samom zakonu, odnosno, ona treba biti tretirana u podzakonskim aktima, ili u materijalnim propisima i pripadajućim podzakonskim aktima. Stručnjaci iz ove oblasti smatraju da postoje dva temeljna nedostatka ovog zakona. Prvi se odnosi na opće odredbe, odredbe koje reguliraju oblast inspekcijskog nadzora u širem smislu i važe za sve inspekcije i sve inspektore i ne odnose se na organizaciju inspekcijskih tijela, i kao takve su izmiješane s odredbama koje se tiču isključivo pojedinih inspekcijskih tijela. Dok se drugi nedostatak odnosi na tekst prijedloga zakona koji u velikoj mjeri tretira oblast kojoj nije mjesto u samom zakonu. /VL/

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Komentar

Bitno mi je oko BiH da postoji čvrsta potpora suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH

Published

on

By

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak da neće nuditi rješenja za posrnuli hrvatski koncern Agrokor, čiji su veliki vjerovnici ruske banke, nego pomoći u povezivanju ljudi iz Hrvatske i Rusije kako bi se uklonila “buka u komunikacijskom kanalu”.

Boraveći ovaj tjedan u posjetu Rusiji, Grabar-Kitarović je izjavila kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.

“Ja se ne zavaravam da ja osobno mogu nešto riješiti. Međutim, vidim da postoji buka u komunikacijskom kanalu, da neke stvari nisu jasne ni s ruske ni s hrvatske strane i zato sam se ponudila da spojim ljude koji to rješavaju”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović u razgovoru za HRT.

“Neću nuditi rješenja jer za to nisam ni ovlaštena niti kompetentna, ali mogu povezivanjem ljudi, prenošenjem poruka ako je to potrebno pomoći u rješavanju ovog pitanja”, dodala je.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je u četvrtak da ponašanje hrvatske vlade u slučaju Agrokora, insolventnog koncerna koji je navodno sedam godina falsificirao svoje financijske izvještaje, narušava prava kreditora i kazao da je o Agrokorovom dugu prema Sberbanci razgovarao i s Grabar-Kitarović.

Gref je istaknuo da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad poduzela hrvatska vlada vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, uključujući Sberbanku.

Grabar-Kitarović je u intervjuu ponovila da Inicijativa triju mora, koju je u Moskvi predstavila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nije uperena protiv Rusije.

“Htjela sam to raščistiti, a najbolji način je da nekom date projekte da se iz njih vidi o kakvoj je inicijativi riječ – izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture”, rekla je predsjednica govoreći o neformalnoj platformi dvanaest, uglavnom istočnih članica EU-a, koju podupire SAD.

Upitana dijele li njezin stav SAD, baltičke zemlje i Poljska koje su u lošim odnosima s Rusijom, istaknula je da se ne radi o “striktnoj inicijativi” u kojoj članice moraju usuglašavati nekakvu politiku.

“Ako nekim državama ne odgovara suradnja s Rusijom u smislu ulaganja kapitala, na javnim natječajima ne moraju se birati ruski izvođači”, rekla je Grabar-Kitarović.

Ističe da Hrvatska dijeli politiku EU-a i NATO-a, ali ne može zanemariti ulogu Rusije na jugoistoku Europe, posebno u BiH i Srbiji.

“Vrlo mi je važno da postoji čvrsta potpora suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i konstitutivnoj ravnopravnosti sva tri naroda u BiH te da Rusija potiče da se Hrvatska i Srbija približe rješavanju otvorenih pitanja”, istaknula je Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Continue Reading

Hrvatska

SDP: Nećemo dići ruke za Zakon o braniteljima

Published

on

By

Premda je saborski Odbor za ratne veterane prije mjesec dana jednoglasno podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima, zastupnici iz redova SDP-a za njega neće glasovati.

U najvećoj opozicijskoj stranci proteklih su mjeseci radili na stručnoj analizi zakona te su, kako kažu, uočili cijeli niz nelogičnosti, pa i nepravilnosti vezano uz brojne odredbe budućeg zakona koji bi se idućeg tjedna trebao naći u saborskim klupama na drugom čitanju, uskoro i na izglasavanju. Osnovne zamjerke, sažete u nekoliko ključnih kritičnih točaka, za Večernji list iznosi Franko Vidović, jedan od istaknutijih hrvatskih branitelja iz redova SDP-a.

Koliko je nezaposlenih?

S obzirom na to da su se nakon izvjesnog vremena promijenile potrebe, pa i starosna dob populacije, dobro je da se počelo s izradom zakona, premda mislim da se to moglo regulirati i izmjenama i dopunama postojećeg. No, kada je već pred nama, treba reći da se prijedlogom zakona broj branitelja povećava, dok se istodobno Registar branitelja zatvara. Evo, 25 godina nakon rata mi nalazimo nove branitelje i to će povećati populaciju za 100, možda i 150 tisuća ljudi. Sada ih je 505 tisuća, a na ovaj način taj će broj otići u nebesa, što će se negativno odraziti i na državni proračun RH – upozorava Franko Vidović.

Nadalje, podsjeća na riječi ministra Medveda kojima je najavio naknade za oko 82 tisuće nezaposlenih hrvatskih branitelja.

– Ako svi ti branitelji prime naknadu za nezaposlene kao što je predviđeno, u tu ćemo svrhu potrošiti milijardu i pol do dvije milijarde kuna više nego što to ministar prezentira u javnosti. Međutim, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, imamo “samo” 19 tisuća nezaposlenih hrvatskih branitelja! Doista ne znam odakle ministru tolika brojka, očito veliča lik i djelo te želi napuhati sposobnosti Plenkovićeve Vlade – kaže Franko Vidović.

Potom je istaknuo da pozdravlja mogućnost da branitelji mogu raditi nakon što odu u mirovinu jer u stvarnosti dobar dio njih i radi “na razne načine pa je u redu da se to na koncu i legalizira”.

U rangu nacionalne izdaje

No, ne pozdravljam uvjete pod kojima ovaj prijedlog zakona to nudi: bez odbijanja i jedne kune od mirovine, branitelj će primati i mirovinu i plaću. Nijedan drugi građanin nema takvu mogućnost i zato bi bilo pošteno da se skine određeni postotak od mirovine, deset posto, što bi bilo primjerenije u odnosu na druge građane, osobito umirovljenike iz sektora rada – kaže.

Ostvare li se ovakve prognoze, iz SDP-a upozoravaju na uzročno-posljedični pad mirovinskog sustava, što bi ugrozilo milijun građana a to je onda, poručuju, u rangu nacionalne izdaje.

Renata Rašović/večernji.hr

facebook komentari

Continue Reading