Pratite nas

III Uskrsna Nedjelja – Sveti Florijan – Cvjetan

Objavljeno

na

Dvojica učenika škrto kazuju Isusu što se dogodilo ovih dana u Jeruzalemu, a on njima temeljito i na veliko tumači Pisma. Tako će oni na koncu zaključiti “da im je gorjelo srce dok im je tako govorio”.

Ovaj zaključak će donijeti isusova nazočnost među njima, pa oni odmah sa svojom vjerom i svojim svjedočenjem žure u Jeruzalem veselo i radosno javiti Zajednici Jedanaestorice.Lijepa poruka ovoga čina bi bila i danas nama da se ne bojimo ispričati i prenijeti drugima svoje lijepo iskustvo, pa makar nam i sada ne vjerovali. Nisu ni apostoli povjerovali ovoj dvojici učenika, kako svjedoči Sveti Marko, ali je kasnije sve došlo na svoje mjesto. Važno je da mi budemo pravi svjedoci i kao takvi na pravom mjestu.
Petar danas govori kako se psalam i njegovo proroštvo, upravo ovih dana, potpuno ostvaruje u Isusu. On je osuđen na smrt od ljudi, ali snagom Božjom pobjeđuje smrt. Tako je ovaj Duh Božji po Njemu sada razliven u našim srcima, u srcima svih kršćana, Kristovih sljedbenika.

Prošle smo nedjelje, braćo i sestre, govorili o lomljenju kruha, o svetoj misi, sa posebnim naglaskom naše nedjeljne svete mise. Danas bismo mogli ponovno, a zacijelo nije od viška, ponovno govoriti o istoj temi jer je susrećemo u Evanđelju. No, samo malo da se nastavimo na nedjeljno, pa ćemo prijeći, na jednako važnu temu, proučavanje i upoznavanje Svetoga pisma, koje je jednako važno za lomljenje kruha, odnosno, za slavljenje svete mise.

road_to_emmaus_largeOna dvojica učenika iz Emausa nas pitaju da im odgovorimo da li smo mi uistinu sretni kao oni poslije lomljenja kruha, poslije svete mise. Tko to je od nas sretan upravo poslije svete mise kao oni dvojica? Kada smo u crkvi da li razumijemo što se zbiva? Da li smo svjesni kada primamo Euharistiju kakav veliki čin obavljamo? Ovim činom Gospodin dolazi obitavati u nama, ostati u nama i s nama. Jesmo li toga svjesni i jesmo li ga dostojni? Ovo sve traži odgovore samo od nas.
Jedan od odgovora će biti i naše poznavanje Pisma (Svetoga) s kojim ćemo se pripremiti na što bolje i dostojanstvenije slavljenje svete mise i ubiranje plodova Gospodinova boravka s nama i u nama. Isus je danas dvojici učenika prije lomljenja kruha, još u putu tumačio Sveto pismo počevši od Mojsija preko proroka (Lk 24).Njima je gorjelo srce dok im je tumačio. Upravo ova rečenica i tvrdnja Evanđeliste se mora i nama urezati u naše glave, da bismo i mi bili pozorni za vrijeme svete mise, kada se čitaju čitanja. Na čitanjima iz Staroga i Novoga Zavjeta mi svećenici redovito činimo propovijed i pretpostavljamo da su vjernici uspjeli čuti, a naše je da pokušamo im tumačiti da i razumiju. No, ako nismo pozorni kako ćemo onda uspjeti dobro rastumačiti Riječ Božju. Petar se danas također poziva na Pismo kada odvažno govori zajednici koja boravi u Jeruzalemu. On se oslanja na Davidovo proroštvo o samom Isusu i kao veliki znanac upotrebljava ove riječi da potkrijepi Isusovo uskrsnuće. Ono nije samo od sebe i nenajavljeno došlo. Proroci, među kojima je i David, su ga navijestili i Pravednik nije ugledao truleži, već je pobijedio grob (Usp. Ps 15,6).

I Petar u prvom čitanju, kao i Isus na putu za Emaus pripravljaju učenike, odnosno, okupljenu zajednicu na vjeru. Ovako pripremljena zajednica i učenici će prepoznati Isusa i doživjeti vrhunac upravo u lomljenju kruha, u svetoj misi. Zato danas poruka današnje nedjelje i svete mise je upravo da i mi postupamo na ovakav način, da se lijepo pripremimo na susret sa Gospodinom i da nam on bude hrana i izvor vjere do ponovnoga susreta s njime. Stoga brate i sestro, danas imamo mogućnosti od materijalne do obrazovne, da se što više koristimo Svetim Pismom, da ga čitamo, proučavamo, da se obogatimo znanjem kojim ćemo se što bolje pripremiti za sudjelovanje u svetoj misi, pa da ono pitanje zašto se ne osjećamo sretni kao učenici iz Emausa i za nas dobije pravi sretni odgovor.

Glasoviti nobelovac F.Mauriac je na Ezekielove riječi (3,10) – Riječi što ti ih govorim, ureži ih u svoje srce, napisao: “Što više gledaš i promatraš nebo u kolovozu, to ćeš svaki put otkriti sve više zvijezda. Takva su i Evanđelja (Sveto Pismo): što ih više istražuješ to više čudesnosti nalaziš. Ova neiscrpnost je najveće uvjerenje i dokaz da te riječi, koje čitamo i istražujemo, ne mogu biti samo od ovoga svijeta.”

Lijepo je čuti jednoga nobelovca iz književnosti da ovako govori o Božjoj Riječi, on koji je stručnjak za ljudsku riječ. To je zacijelo poziv svima nama, kao i toliko puta do sada, da ne zanemarujemo pisanu Božju Riječ, već da ju gledamo svaki dan više čitati i slušati. Zacijelo jedno možemo svi, a to je da za vrijeme svete mise budemo pozorni i da pozorno slušamo Božju Riječ. To će biti veliki pomak koji će nam pomoći da razumijemo svećenikovo tumačenje, koje ima zadaću razumjeti misnu poruku dotične nedjelje i pomoći nam da zorno sudjelujemo u svetim misnim činima koji slijede, u prikazanju, pretvorbi i pričesti.
Nas su stariji znali pitati kada smo se vraćali nedjeljom iza svete mise kući – po kome je bilo danas Evanđelje. Time su od nas tražili da sudjelujemo pozorno u svetoj misi i da pratimo, odnosno, da se učimo za sutra. Za ona vremena bio je to jedan od pravih načina provjere, ali i odgoja u ovom smislu. Danas imamo puno više načina odgovoriti nao ovo pitanje, ali ostaje jedan pravi način, a to je doći na svetu misu, pozorno pratiti Božju Riječ, da bismo mogli dostojno i dostojanstveno sudjelovati u svetoj misi.

Jedna od temeljnih zadaća nas vjernika je održavati i hraniti našu vjeru, odnosno svaki dan više sazrijevati i napredovati u našoj vjeri. No, zacijelo nema napretka i održavanja naše vjere bez čitanja i slušanja, upoznavanja Riječi Božje, kako u crkvi za vrijeme svete mise i obreda, tako i u privatnom životu bez molitvenika i Evanđelja, a za one koji mogu više, za njih je obveza još i veća.

Zaključimo! Gospodin od mene traži i želi kao sa onom dvojicom iz Emausa danas, a sjetimo se koliko je puta apostolima tumačio, da upoznajem pisma, jer Uskrsloga Gospodina neprepoznajemo samo u lomljenju kruha, već i onda kada se u liturgijskim činima navješta Pismo, Riječ Božja. Riječ Božja vodi Lomljenju Kruha – Misi.

[divide]

saint-florian-of-lorch-01Sv. Florijan – Cvjetan – Cvjetko – Cvitan (umro 304.) se slavi 4. svibnja. Zaštitnik je vatrogasaca i pomoćnik i zagovornik u opasnostima požara. Bio je rimski časnik i živio je na terenu današnje Austrije, za vrijeme Dioklecijana.

Akvilinije upravitelj je htio počistiti vojsku od kršćana i tako započeo. Naišli su na Florijana i subraću i na upit što traže, odgovorili su da traže kršćane. On nije nijekao, već je priznao da je i on kršćanin. Njegovi bivši kolege pod oružjem ga privode i optužuju.

Tužitelju je rekao da ako ga zapali da će uzaći u nebo u plamenu, pa su ga zato mučili drugačije.
Mučili su ga i izranjavali i na koncu vezali veliki kamen oko vrata i bacili ga s mosta rijeke Emms, gdje se ulijeva u Dunav. Tu se udušio. Poslije je njegovo tijelo izvukla jedan pobožna žena i pokopala dostojanstveno. Relikvije mu se danas čuvaju blizu Linca. Zaštitnik je vatrogasaca i svih onih koji čuvaju svoje i tuđe blago od vatre.

fraFranjoMabić

kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kolumne

Suočavanje s Todorićem

Objavljeno

na

Objavio

Kada je Ivica Todorić prije nešto više od pola godine prihvatio Plenkovićev „Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku“ te svoju tvrtku predao na upravljanje i restrukturiranje Vladinu izvanrednom povjereniku Anti Ramljaku, bilo je jasno da se Agrokoru crno piše.

Samo se nije znalo koliki su dugovi. Todorić je u toj prigodi uznosito priopćio naciji: „Četrdeset godina sebe uložio sam u izgradnju cijele Hrvatske i regije, stoga sam danas ponosan čovjek jer sve što sam izgradio danas sam svojim potpisom predao hrvatskoj državi.“ Kako je odjeknuo taj priopćaj?

Odjeknuo je kao opća uvrjeda.

Danas znamo i približnu dubinu te uvrjede: dvadesetak milijarda kuna!

Policija je u skladu s tim znanjem krenula u potragu za dokazima o mogućim nezakonitostima u Agrokorovu poslovanju. Krenula je silovito. Drugi vele: spektakularno! Dobro, ali moglo je biti i spektakularnije da policija nije svoju akciju najavila samo probranim medijima. Što točno radi policija? Kako: što?! Pa „provodi izvide“! Dakle, „izviđa“. Pola godine nakon predaje? I to – gdje i kako? Istodobno na mnogo mjesta, po dvorima, kućama, stanovima. Pretresa, uhićuje, privodi, ispituje.

Najmršaviji nalaz bio je u Kulmerovim dvorima. U dvorcu ponad Zagreba policija nije našla nikoga i ništa. Ivica Todorić i njegovi sinovi Ante i Ivan odavno nisu u Hrvatskoj. Nagađalo se da su u Nizozemskoj, u Srbiji, u Rusiji. Najobavješteniji od njihovih odvjetnika, Čedo Prodanović, veli da je Ivica već druže vrijeme poslovno u Londonu te da su mu i djeca tamo zaposlena. Todorićevu izvanobiteljsku upravljačku elitu policija je zatekla na logu. Pretresla je kuće i stanove dvanaestero ljudi, ništa nije našla, ali je ljude pouhićivala i privela u istražne urede i podnijela kaznene prijave. Akcija je izazvala silan dojam u javnosti.

S pravom, tvrde znalci. Razvoj događaja, koji je Plenkovićeva Vlada spriječila u zadnji čas, bio je neusporedivo gori od „bujanja ustaštva i fašizma“. Kako to? Jednostavno, tobožnje ustaštvo i tobožnji fašizam ne ugrožavaju nikoga, ni najzadrtije jugane. Te su floskule u stanovitom smislu blagotvorne. One svakodnevno služe gubitnicima hrvatskoga Domovinskog rata za razbijanje frustracije, a nerijetko i za izbijanje kakve-takve kunske utjehe iz državnoga proračuna.

A stečaj Agrokora? To bi bilo nešto nalik na smak svijeta.  Stečaj bi ugrozio opstanak 40-ak tisuća Agrokorovih zaposlenika i njihovih obitelji. Stoga je mudra Plenkovićeva Vlada, da spasi Agrokor, izradila onaj zakon kojim je privremeno suspendirala liberalni fetiš nepovrjedivosti privatnoga vlasništva i uvela prisilnu upravu svoga povjerenika Ante Ramljaka u Todorićevu tvrtku. A kako je Agrokor u proizvodnji, preradi i distribuciji poljoprivrednina alfa i omega u Hrvatskoj i „regiji“, Plenković je tim potezom stekao naslov spasitelja hrvatske poljoprivrede.

Uostalom, da je Agrokorov kašalj za hrvatsko društvo pogibeljniji od tobožnjega ustaštva i fašizma, pokazuju i reakcije vlasti na te pojave. Zbog bujanja „ustaštva i fašizma“ Plenković je osnovao doduše elitnu, ali ipak izvanparlamentarnu (savjetodavnu) ideološku komisiju pod umiljatim imenom „Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima“. Vijeću predsjeda predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akad. Zvonko Kusić. A na drugoj strani HDZ-ovi su i SDP-ovi [narodni] zastupnici u Hrvatskomu [državnom] saboru osnovali parlamentarno „Istražno povjerenstvo za Agrokor“, koje predvodi bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Na prvi je pogled jasno da su ta dva tijela po zakonskoj snazi i ugledu u društvu nesumjerljiva.

Izneseni su argumenti pozitivno šuškavi. Ništa manje nego Plenkovićevo obećanje da spašavanje Agrokora ne će i zahtjev Predsjednice Republike da spašavanje Agrokora ne smije hrvatske državljane stajati ni jednu kunu. Zar smo zaboravili da nas je to spašavanje već stajalo barem 5.000.000 puta više, koliko je Vlada dala istražnim tijelima za osnaženje istrage?

Na što će sve to izaći? U ovom času nitko to ne zna. Ne znamo ni što će istraživati Miljenićevo „Povjerenstvo“ ni hoće li uopće išta istraživati ako uskoro počne sudbeni postupak. Kusićevo je „Vijeće“ malo preširoko fokusirano na „posljedice vladavine nedemokratskih režima“. Hrvatskom su naime od njezina postanka do uspostave Republike Hrvatske vladali nedemokratski režimi. Zato su i tu rezultati neizvjesni. U tomu je mraku jedina vedra stvar hrvatska pravosudna praksa. Iz predmeta Ive Sanadera i Tomislava Horvatinčića može se gotovo sa sigurnošću zaključiti:  ima nade za Ivicu Todorića.

Benjamin Tolić/Hrsvijet

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Plenković: Rasprava u Saboru pokazala kritizerstvo bez argumenata

Objavljeno

na

Objavio

U povodu prve godine rada svoje Vlade, premijer Andrej Plenković Hrvatskom je saboru podnio izvješće.

U jednosatnom govoru spomenuo je mnoge probleme s kojima se Vlada susrela u protekloj godini. Oporbeni klubovi žestoko su kritizirali njegov govor.

U razgovoru za HRT premijer Plenković je rekao kako je rasprava u Saboru pokazala jedno kritizerstvo bez argumenata koje nije bilo na razini jedne konstruktivne rasprave. Meni se čini da smo na sva četiri ključna stožerna programa naše vlade odgovorili. Unijeli smo gospodarsku sigurnost, rast i društvenu solidarnost.

Naglasio je činjenicu da nije bilo trećih izbora u manje od 24 mjeseca, a to bi bilo jako loše i za institucije i za političke stranke. S te strane sam jako zadovoljan da su kolege iz HNS-a prepoznali poruku važnosti stabilnosti, koja je bila poruka međunarodnim financijskim, gospodarskim institucijama.

Pogledajte gospodarski rast, smanjenje javnog duga, proračunskog manjka, najnižu stopu nezaposlenosti, najbolju turističku sezonu… Svi pokazatelji idu u pozitivnom smjeru, istaknuo je Plenković.

Govoreći o problemu iseljavanja iz Hrvatske, premijer je rekao kako to nije problem nastao 16. listopada 2016. godine, već problem koji traje već nekoliko godina. Naš je cilj demokratska revitalizacija zemlje i u tom smislu smo poduzeli niz mjera. Sve njih sam pobrojio u godišnjem izvješću pred zastupnicima. Od rodiljnih naknada, porezne reforme, sufinanciranja stambenih kredita.

Sve su to mjere koje idu za demografskom obnovom, a sadržane su u našem programu. One će ići za tim da našim mladim obiteljima stvorimo preduvjete da ostanu u Hrvatskoj, kazao je. Istaknuo je kako je jučer na užem kabinetu Vlade odlučeno da će se pronaći sredstva za svih 2400 zahtjeva koji  su podneseni za stambeno sufinanciranje.

Premijer je istaknuo kako su početkom godine prepoznali probleme u Agrokoru i na njih reagirali na najbolji mogući način. To je kompanija koja je u privatnom vlasništvu i koja je imala velik utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Nismo imali drugog scenarija nego ići s posebnim zakonom koji bi spriječio gospodarski i financijski krah ne samo te kompanije već i kompanija koje su s njom povezane, rekao je. Dodao je i da je to bila politička odluka i jedini mogući politički odabir.

Kolege iz oporbe ne prepoznaju ono što smo učinili i dobili s Lex Agrokorom. Ispadamo kao netko tko je napravio neki potez koji nije bio dobar. Nismo radili populistički, nismo radili napamet. Na nama je bilo da utvrdimo činjenice, a na savjetnicima da pomognu u dogovoru s vjerovnicima kako napraviti  put prema nagodbi i dugoročnoj održivosti kompanije i očuvanju radnih mjesta, istaknuo je Plenković.

Na pitanje je li potrebno utvrditi političku odgovornost kad je u pitanju Agrokor, premijer je kako im je u interesu da se se rasvijetle sve okolnosti koje su dovele do ove situacije u Agrokoru. Hoće li to biti istražno povjerenstvo ili neki drugi način rasprave u Saboru pred nekim saborskim odborom – to je pitanje u vezi kojega smo otvoreni.

Ono što je važno reći je to da samo istražno povjerenstvo regulirano zakonom te da njegov Članak 4 ne ostavlja baš previše mjesta za interpretaciju. Prema mišljenju mnogih pravnih autoriteta ukoliko se pokrene kazneni postupak istražno povjerenstvo prestaje s radom. To ne znači da Vlada i HDZ ne žele da se rasvijetli sve vezano uz Agrokor. Upravo obrnuto, mislim da bi to bilo zdravo za hrvatsko društvo, naglasio je Plenković.

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

facebook komentari

Nastavi čitati