Pratite nas

BiH

Improvizacija, manipulacija i nezaštićeni podaci na popisu

Objavljeno

na

Važno je da budeš Bošnjak, Hrvat, Srbin, a to što se popis odvija u krajnje improviziranim uvjetima i što su podaci otvoreno podložni svim vrstama manipulacija, krajnje je nebitno.

Nije ovo nikakva pseudo građanska retorika kojekakve nevladine udruge pod patronatom Zlatka Lagumdžije, nego činjenica da kod nas ništa ne može proći i provesti se kako Bog zapovijeda, nego je sve jedna ogromna improvizacija, pa tako i ovaj popis.

Definitivna odluka o utvrđivanju okvirnog plana rada za popis donesena je u travnju 2012. godine. Odrađen je i svojevrsni probni popis na jesen prošle godine. Dakle, bilo je i vremena i prostora da se sve organizira na najbolji način, te da se mogućnost pogreške svede na minimum. No, je li uistinu to tako? Naravno da nije.

Prva i najosnovnija stvar koja nije zadovoljena je ta da nije osigurana sigurnost prikupljenih podataka. Popisivači nisu potpisali ugovore o djelu, tako da trenutno rade na crno. Hodaju po kućama, prikupljaju naše osobne podatke koji su ostavljeni na milost i nemilost trenutnog njihovog raspoloženja, budući da nisu definirane procedure kontrole kontigenata, logičke kontrole i sustava optičkog čitanja, niti je usvojena metodologija o registrima teritorijalnih jedinica. Drugim riječima, popisivač koji je uzeo ili tek treba uzeti Vaše osobne podatke, s njima može ići svojoj kući, gdje on ili njegovi ukućani mogu raditi što im je volja s popisnim materijalima.

Svaki od njih morao je, pod kaznenom odgovornosti, potpisati izjavu o povjerljivosti podataka. Međutim, u trenutku kada se vidjelo da neće potpisati ugovor o djelu, dosta popisivača je odustalo, a mnogi su prijetili odustajanjem. Kako bi sve krenulo na vrijeme, u određenim sredinama su se popisivači poslali na teren, bez da su uopće potpisali ovu izjavu, o čemu su pisali i pojedini mediji.

Vrhunac fuša je činjenica da nitko ne zna, pa vjerojatno ni sama uprava Agencije za statistiku, gdje će se skladištiti popisni materijal. Zna se samo da je to Istočno Sarajevo, ali gdje i na koji način nitko ne zna. Dakle, kad se prikupi sav popisni materijal, ne zna se još gdje će se s njim. Možda je najbolje rješenje da ostane kod kuća popisivača. Tek tada se dolazi do najbitnijeg problema, a to je nepostojanje stručnog monitoringa cijelog procesa, kao i usvojene jednoobrazne metodologije statističke obrade podataka, o čemu je govorio i direktor Eurostata Pieter Everaers. To dovodi pod ogromni upitnik hoće li uopće Eurostat prihvatiti rezultate izbora kao relevantne.

Postavlja se pitanje koja je svrha i funkcija Agencije za statistiku BiH, kao i entitetskih zavoda za statistiku kada u vremenu kojeg su imali na pretek nisu bili u stanju organizirati najvažniji događaj u recentnijoj povijesti BiH, u biti ono zbog čega oni uopće postoje? Umjesto da se bavimo stvarima kako će se tko izjasniti, umjesto da djecu iskorištavamo kako bi (po)kazali kako se treba izjasniti, možda je pametnije bilo pozabaviti se malo djelovanjem na tome da se onemogući nekome da se izjasni umjesto nas kako njemu paše, što će na kraju biti s našim osobnim podacima, u čije ruke će na kraju oni završiti. Doduše, u zemlji u kojoj teče med i mlijeko, u kojoj prosječan čovjek može živjeti od svog rada, u kojoj političari služe narodu, a ne narod njima, normalno je da se ljudi ne brinu što bi tamo netko mogao zloupotrijebiti njihove osobne podatke u kojekakve svrhe.

Umjesto nekog zaključka, evo jedan popisni:

Popisao popisivač Fatu, dođe mu sad Mujo, popiše popisivač i njega i onako mu na kraju prijateljski reče:
„Gospodine, moram Vam nešto, u povjerenju, priznati. Na pitanje „koliko puta vodite ljubav sa suprugom“ vi ste odgovorili dva puta, a vaša supruga je odgovorila pet puta, pa eto samo da znate“
Kaže njemu Mujo: „Ne brini ti, čim kredit vratimo, i ona će dva put k’o i ja“.

Slaven Raguž

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Na Mosoru obilježena 71. obljetnica smrti „Škripara“

Objavljeno

na

Objavio

Svetom misom zadušnicom i polaganjem vijenaca na Mosoru (široki Brijeg) je u nedjelju, 17. rujna, obilježena 71. obljetnica smrti  „Škripara“ koji su mučki ubijeni 18. rujna 1946.

Marijofil Mandić, Zlatko Ćavar, Jure Zovke, Božo Hrkać, Jakiša Alpeza, Vidak Prskalo, Veselko Rezić, Ivan Jurčić, Ivan Kolobarić i Ivan Katura imena su ubijenih “Škripara”, za čije ubojstvo nitko nikada nije procesuiran.

Prije služenja svete mise, održana je procesija do groba pobijenih “Škripara”.

Na grob stradalih Škripara vijenac je položilo izaslanstvo Grada Širokog Brijega, Gradski vijećnici Stjepan Marić i Vlado Ćorić, zastupnik u Skupštini ŽZH Ivan Damjanović i Marko Ćavar.

Vijenac su također položili članovi navijačke skupine “Škripari” koji ponosno nose njihove ime.

Nakon svete mise domaćini i njihovi gosti uživali su u prigodnome druženju.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Krešić: Vehabijske zajednice u BiH su mnogobrojne

Objavljeno

na

Objavio

Pokazalo se da su vehabijske zajednice u BiH mnogobrojne, umrežene, s tisućama članova i sljedbenika te s mnogostruko više simpatizera među “običnim”, autohtonim stanovništvom u BiH.

”Činjenica je da je tema radikalizacije u Bosni i Hercegovini svakodnevna i da se o tome govori svakojako.

U više navrata upozoravao sam na taj problem te smo ga i prepoznali kroz strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma”, kazao je Mijo Krešić, zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine u intervjuu za Hrvatski medijski servis.

Dodao je kako i isto tako i činjenica da i ”naši partneri vode računa o stanju u Bosni i Hercegovini, tako da vrlo često imamo različite informacije o tome”.

”Pojavom tzv. Islamske države na prostoru Iraka i Sirije, to je pitanje u Bosni i Hercegovini vrlo brzo artikulirano u velikom kapacitetu.

Pokazalo se, naime, da su vehabijske zajednice u Bosni i Hercegovini mnogobrojne, umrežene, s tisućama članova i sljedbenika te, što je najopasnije, s mnogostruko više simpatizera među “običnim”, autohtonim stanovništvom u Bosni i Hercegovini. Tako se gotovo neosjetno težište sa stranaca prenijelo na domaće stanovništvo koje je konvertiralo u radikalnu ideologiju”, rekao je Krešić.

Krešić je upozorio na visinu kazni za osobe optužene zbog odlaska na strana ratišta na Bliski istok.

”U ovom dijelu postoje velika nesnalaženja u kojem smjeru treba ići i poduzimati aktivnosti. Neki od njih će izdržati svoje kazne na koje su osuđeni, a da nisu prošli kroz programe deradikalizacije. Činjenica je da će po odsluženju kazne te osobe biti slobodni građani i idoli za sljedbenike ideologija koje su u nastajanju, a koje ne uvažavaju različitosti Bosni i Hercegovini. To je ono što ne bismo trebali nikako ignorirati”, kazao je Krešić.

facebook komentari

Nastavi čitati