Pratite nas

Gospodarstvo

INDEKS EKONOMSKE SLOBODE: Hrvatska i Bosna i Hercegovina

Objavljeno

na

Prema kriterijima ekonomske slobode navedenima u Indeksu ekonomske slobode za 2015, koji objavljuje The Heritage Foundation u suradnji s Wall Street Journalom, Hrvatska se nalazi na 81. mjestu od ukupno 178 zemalja ocijenjenih u ovogodišnjem izdanju. Hrvatska je ostvarila rezultat od 61,5 bodova, što je za 1,1 bod bolje od prošlogodišnjeg rezultata, a smještena je u grupu ‘umjereno slobodnih’ zemalja

Read more about Croatia Economy.
See more from the 2015 Index.

Ukupna ocjena Hrvatske je za 1,1 bod viša nego prošle godine, što odražava poboljšanja u kategorijama pet od 10 ekonomskih sloboda, uključujući slobodu od korupcije, fiskalnu slobodu te slobodu rada. Hrvatska je time ostvarila svoj najbolji rezultat dosad, no i dalje dosta zaostaje u odnosu na druga gospodarstava u nastajanju u regiji, a njezina ukupna ocjena ostaje ispod regionalnog prosjeka, navodi se.

Unatoč ulasku u Europsku uniju 2013, Hrvatska još uvijek pati od nekih poteškoća s kojima se suočavaju druga tranzicijska gospodarstva. Nezavisno sudstvo nije u potpunosti uspostavljeno, a tu su i kašnjenja i zaostatci u donošenju sudskih odluka. Visoka razina korupcije zabilježena je u područjima poslovanja, obrazovanja i državne službe. Također, zemljišnoknjižnom odjelu potrebne su daljnje reforme.

Reforme koje otvaraju vrata investicijama trebale bi pomoći zemlji da se bolje prilagodi te postane integralnim dijelom europskog tržišta.

Indeks ekonomske slobode rangira i evaluira gospodarstva zemalja na temelju rezultata koje ostvaruju u deset područja što utječu na ukupnu ekonomsku slobodu. Zemlje su podijeljene u pet grupa:

Od 80 do 100 bodova – ekonomski slobodne
Od 70 do 79,9 bodova – uglavnom ekonomski slobodne
Od 60 do 69,9 bodova – ekonomski umjereno slobodne
Od 50 do 59,9 bodova – uglavnom ekonomski neslobodne
Od 40 do 49,9 bodova – ekonomski represivne

Hrvatska je u deset područja koja utječu na ukupnu ekonomsku slobodu dobila sljedeće ocjene:

Vlasnička prava: 40,0
Sloboda od korupcije: 48,0
Državna potrošnja: 46,5
Fiskalna sloboda: 74,9
Sloboda poslovanja: 55,8
Sloboda rada: 42,8
Monetarna sloboda: 80,0
Trgovinska sloboda: 87,2
Investicijska sloboda: 80,0
Financijska sloboda: 60,0

U prvoj skupini nalaze se tri zemlje: Hong Kong s 89,6 bodova, Singapur s 89,4 boda i Novi Zeland s 82,1 bodom. Od zemalja u susjedstvu , Makedonija se nalazi na 53. mjestu, Albanija na 63. mjestu, Crna Gora na 66. mjestu, Srbija na 90. mjestu, Slovenija, također članica EU-a, na 88. mjestu, a BiH na 97. mjestu. Susjedna Mađarska je na 54. mjestu.

Read more about Bosnia and Herzegovina Economy.
See more from the 2015 Index.

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Kineski proizvođač baterija ulaže 30 milijuna eura u Rimac Automobile

Objavljeno

na

Objavio

CEO Camela Liu Changlai rekao je da su nakon dubinskog proučavanja tržišta zaključili da je Rimac savršeni partner jer je lider tehnologije električnih vozila na mnogim područjima.

Od ukupnog uloženog iznosa, 3 milijuna eura ide u Greyp

Najveći azijski proizvođač baterija, Camel Group, sklopio je ugovorni sporazum o investiciji 30 milijuna eura s tvrtkama Rimac Automobili i Greyp Bikes te njihovim osnivačem i čelnikom Matom Rimcem, čime je zaključeno najveće izravno strano ulaganje u jednu hrvatsku tehnološku tvrtku, priopćili su jutros iz Rimca.

Od ukupnog uloženog iznosa, 3 milijuna eura ide u Greyp. Ulaganje će biti upotrijebljeno za pokretanje novih proizvoda, širenje proizvodnog kapaciteta i globalno širenje tvrtki.

Ulaganje će nam pomoći za daljnje ubrzanje rasta, uvođenje novih proizvoda na tržište i proširenje naše globalne prisutnosti. Dva su ključna područja izgradnja nove vrhunske proizvodne jedinice za tehnološku stranu našeg poslovanja i pokretanje električnog superautomobila nove generacije koji ćemo predstaviti svijetu iduće godine – rekao je Mate Rimac.

CEO Camela Liu Changlai rekao je da su nakon dubinskog proučavanja tržišta zaključili da je Rimac savršeni partner jer je lider tehnologije električnih vozila na mnogim područjima.

Tijekom brojnih posjeta Hrvatskoj, najviše su ostali impresionirani dubokom vertikalnom integracijom u tvrtki, dodao je.

 

Foto: Rimac

Jeremy Clarkson: Rimac mi je promijenio mišljenje, Concept One je briljantan!

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Za gradnju Pelješkog mosta pristigle tri ponude

Objavljeno

na

Objavio

U Hrvatskim cestama su otvorene ponude tri ponuditelja za izgradnju prve faze Pelješkog mosta – talijanskog Astaldija i turske tvrtke IC Ictas, njemačkog Strabaga te kineskog konzorcija pod imenom “China road and bridge Corporation”.

Od mogućih osam ponuditelja koji su prošli prvu pretkvalifikacijsku fazu, tri su navedena ponuditelja predali svoje ponude za izgradnju prve faze Pelješkog mosta, čija je vrijednost zajedno sa pristupnim cestama procijenjena na 1,8 milijardi kuna.

Zajednička ponuda Astaldija i turske tvrtke iznosi 2,55 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,19 milijardi kuna s PDV-om. Stragabova doseže 2,62 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,28 milijardi kuna s PDV-om.

Kineski konzorcij “China road and bridge Corporation” dao je ponudu od 2,08 milijardi kuna bez PDV-a odnosno 2,6 milijardi s PDV-om. U tom su konzorciju CCCC Higway Consultants, CCCC Second Higway Engineering i CCCC Second Harbour Engineering.

Talijanski Astaldi već je u Hrvatskoj izvodio radove na autocesti Zagreb Goričan, dok je njegov turski partner gradio jedan od mostova preko Bospora. Prva faza izgradnje mosta obuhvaća izgradnju samog mosta i pristupnih cesta. Rok za evaluaciju ponuda iznosi 120 dana no, kako je istaknuto u Hrvatskim cestama, s pregledom ponuda krenuti će se odmah kako bi se što ranije odredio izvođač.

Projekt “Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom” predviđa izgradnju mosta preko Jadranskog mora u Malostonskom zaljevu, čime će se povezati Dubrovačko-neretvanska županija s ostatkom zemlje. Most će olakšati neometan protok roba i ljudi tijekom cijele godine, posebice tijekom turističke sezone.

Pelješki most proglašen je projektom od iznimnog strateškog značaja za zemlju. Ukupna vrijednost projekta je 526 milijuna eura s uključenim PDV-om,  vrijednost prihvatljivih troškova 420 milijuna eura, od čega se sredstvima Europske unije sufinancira 85 posto, dakle sa 357 milijmilijuna eura. Odluku o sufinanciranju najvećeg hrvatskog projekta ikad Europska komisija donijela je u lipnju ove godine.

Izgradnja samog mosta, dugog 2,4 kilometra, i visokog 55 metara, trebala bi trajati 36 mjeseci od početka radova. Most će imati četiri prometna traka.
Europska unija financira i popratnu infrastrukturu: pristupne ceste, tunele, dodatne mostove i vijadukte kao i obilaznicu kod grada Stona dužine 8 kilometara. Isto tako, poboljšat će se postojeća cesta D414. Svi radovi trebali bi završiti do 2022. godine.

Prvu fazu pretkvalifikacijskog natječaja zadovoljilo je  osam tvrtki koju su u drugoj fazi trebali dati obvezujuće financijske ponude. Hrvatske ceste kao investitor u drugi krug natječaja pozvale su osam tvrtki odnosno konzorcija koji su zadovoljili uvjete tehničke, pravne i financijske sposobnosti. Ukupno je u prvom krugu natječaja interes za gradnju Pelješkog mosta iskazalo 12 tvrtki, no četiri nisu zadovoljile uvjetima.

Svi uvjeti za izgradnju mosta trebali bi se ostvariti najkasnije do kraja ove godine.

facebook komentari

Nastavi čitati