Pratite nas

Politika

InfoNacija: Hrvatska je sjajna zemlja. Zemlja pravih prilika.

Objavljeno

na

Hrvatska je zemlja velikih prilika, a ne Švicarska. Evo, Ledo se zadužio 19 milijardi, a vrijedi možda dvije. To je genijalno. Ja bih toga koji je uspio firmu koja vrijedi možda dvije tri milijarde, zadužio za 19 milijardi, predložio za neku nagradu, za nekog financijskog nobela, ili barem za neku utješnu nagradu, primjerice za ministra financija, ili još bolje za ministra pravosuđa. Jer taj se lik razumije i u pravosuđe kada je uspio deset puta hipoteku svoje firme prodati raznim bankama, a da pritom ne bude provaljen i strpan u zatvor.

Hrvatska je sjajna zemlja. Zemlja pravih prilika. Evo recimo u americi pet šest opakih rabijatnih likova, naoružani upadnu u banku, pola ih izgine, pri tom moraju poubijati nešto civila i policije i sve to da bi ukrali sto tisuća dolara. U Hrvatskoj se sve to radi na jedan kulturni i civilizirani način. Rekli bi naši mirno i dostojanstveno. Uđeš u neku firmu, dogovoriš kredit s nekom bankom. Vještaci i revizori pišu procjene vrijednosti, boniteta, solventnosti kako je potrebno da se kredit podigne. HANFA i ostale nadzorne agencije ništa ne primijete jer se one ne bave time, zapravo se ničim ne bave i to im je posao. I onda tako još desetak puta. Digneš 19 milijardi platiš postotke svim tim koji su sudjelovali u procesu i sasvim sigurno ti ostane više nego ovim preživjelima iz američke pljačke banke. Osim toga njih kad tad ulove i završe na električnoj stolici. A ove naše im, kad ih ulove, sve presude padnu na žalbi ili odu u zastaru.

Rusi su to već shvatili pa su i oni brže bolje uletjeli u Hrvatsku s kreditima. Ali oni su amateri prema ovim našima. Kod njih kad skupina pljačkaša ide opljačkati banku, onda to rješava ratno zrakoplovstvo i teška artiljerija. Tako se puno uštedi jer nema potrebe za nikakvim suđenjima, a spaljeni novac se ionako iznova otisne. Međutim, novac koji im je spaljen u Agrokoru se ne može tiskati iznova kad je još u banci, ali ne više njihovoj. E sad Rusi traže da se razgovara o razini suradnje. Iskeširali su milijardu eura i naravno da ih zanima razina suradnje. Primjerice suvlasnička razina. Sadašnja s vladinim povjerenikom je takva da ih nema unutra. Nema ih nigdje. Pa pošto ne mogu ući u Agrokor ušli su u Banske dvore. Primio ih je Plenković, ali od toga nema puno koristi, osim stiska ruku i zajedničkih fotografija s premijerom države koji je težak otprilike kao predsjednik neke gradske četvrti Moskve. Nemaju sreće. Ali sami su si krivi. Jer tako prolazi netko tko pokuša poslovne igre na sreću s nepobjedivom hrvatskom administracijom.

Agrokor će inače biti višenamjenska afera. Sad u ovoj prvoj fazi će se iskopavati koliko su zapravo dečki iz Agrokora digli kredita i koliko puta je ista hipoteka prodana različitim bankama. Međutim, na jesen su vrlo izvjesni prijevremeni izbori i tu će se vidjeti prava multifunkiconalnost afere Agrokor. Poznato je kako su hapšenja najbolja izborna kampanja. Pogotovo kada se hapsi konkurencija.

A tu su i skori stranački izbori u HDZ-u. Naime u Predsjedništvu stranke Plenković ima manju potporu nego u Saboru. To će biti zanimljivi izbori. Trebati će tu puno jakih uvjeravanja i razuvjeravanja kandidata da se ponovo kandidiraju. A gdje ćeš jače argumente od USKOKA i DORHA kad krenu češljati tko je sve i pod kojim uvjetima omogućio takva genijalna zaduživanja u Agrokoru. A kako je Agrokor velika firma, a HDZ velika stranka, onda su tu i razne mogućnosti velike.

ProjektVelebit

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Marija Pejčinović Burić: Arbitraža je slijed ucjene u pregovorima RH o ulasku u EU

Objavljeno

na

Objavio

Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić rekla je jučer u New Yorku kako je granična arbitraža sa Slovenijom bila posljedica ucjene, a da nakon što ju je Slovenija kompromitirala Hrvatska u okviru međunarodnog pravosuđa bi trebala tražiti rješenja pred stalnim međunarodnim sudovima.

Upitana kako će nakon što se Hrvatska opekla na arbitraži sa Slovenijom rješavati granična pitanja s ostalim susjedima, Pejčinović Burić je rekla novinarima da je hrvatsko načelno stajalište u tom pogledu međunarodni sud.

“Pitanje arbitraže je došlo kao slijed jedne ucjene koju je Hrvatska imala tijekom pregovora o ulasku u Europsku uniju, a ovo iskustvo koje smo imali, kompromitiranja arbitraže, nikako ne pomaže našim budućim razgovorima o takvom mogućem rješenju tako da mislim da za nas nakon ovakvog lošeg iskustva kada govorimo o međunarodnom pravu, onda mislimo na stalne međunarodne sudove”, istaknula je hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova.

Govoreći o otkazivanju posjeta slovenskog premijera Mire Cerara Zagrebu nakon govora premijera Andreja Plenkovića u UN-u u kojem je rekao da je Hrvatska istupila iz arbitraže jer ju je Slovenija kompromitirala ne poštujući međunarodno pravo, rekla je kako je Hrvatskoj žao što je do toga došlo jer i program i posjet su pomno pripremani, te kako su na stolu trebala biti sva otvorena pitanja, ne samo ono granično.

“Nažalost, otkazivanje tako pripremljenog sastanka ne pomaže rješenju, ali mi vjerujemo da je dijalog jedini mogući način da se dođe do rješenja i nadam se da ćemo se opet vratiti dijalogu”, rekla je Pejčinović Burić.

Pejčinović Burić završila je u petak višednevni boravak u New Yorku gdje je sudjelovala na zasjedanju Opće skupštine UN-a. Obilježili su ga mnogobrojni bilateralni susreti, među kojima i s mađarskim ministrom vanjskih poslova Peterom Szijjartom s kojim je razgovarala o mađarskoj blokadi hrvatskog ulaska u Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD).

Kako je rekla, iznenađena je mađarskom reakcijom jer postoji zajedničko stajalište i odluka Europske unije iz 2007. da će sve članice podupirati one koji još nisu u OECD-u, te pritom izrazila nadu da će ipak promijeniti mišljenje.

“Ja sam ga na to podsjetila, oni to znaju i nadamo se da će Mađarska u budućnosti promijeniti svoj stav. Mi o tome želimo razgovarati na načelnoj osnovi i s Europskom unijom, prvenstveno (visokom predstavnicom EU-a za vanjsku politiku) Federicom Mogherini jer mislimo da je to pitanje načela obzirom da postoji zajednički stav koje će se ako se ovako nastavi od strane Slovenije i Mađarske kompromitirati. Mislim da to nije dobar pristup, bio bi to ako se tako nastavi još jedan pokazatelj da neke članice EU se ne drže međunarodnih dogovora, a takav je taj dogovor iz 2007.”, rekla je Pejčinović Burić.

Tijekom boravka u New Yorku, hrvatska je ministrica sudjelovala i na sastanku posvećenom reformama UN-a, na trilaterali Hrvatska-Turska-BiH, te na sastanku zemalja Američko-jadranske povelje.

Pogačnik: Arbitraža je ništavna, Slovenija prekšila kogentna pravila međunarodnog prava

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Željko Glasnović: Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor u petak raspravlja o Vladinu prijedlogu da se potvrdi Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja.

Potvrđivanje Protokola od interesa je za Hrvatsku, imajući u vidu postojeću eksploataciju ugljikovodika iz podmorja sjevernog Jadrana.

Trenutno na sjevernom dijelu Jadrana, Hrvatska ima 18 plinskih eksploatacijskih platformi i jednu kompresorsku platformu na koje je spojena 51 eksploatacijska bušotina unutar tri eksploatacijska polja ugljikovodika, iz kojih se godišnje u prosjeku dobije oko 1,2 milijarde metara kubnih plina.

U prošlosti je na cijelom hrvatskom dijelu Jadranskog mora izgrađeno 128 istražnih i 51 eksploatacijska bušotina.

Primjenom Protokola osigurava se poduzimanje svih preventivnih mjera radi sprječavanja onečišćenja mora s odobalnih postrojenja, planiranje mjera zaštite od onečišćenja i iznenadnih događaja te suradnja mediteranskih država u tim aktivnostima.

Sabor će, prema tjednom planu rada, raspraviti i konačan prijedlog izmjena Kaznenog zakona, a trebao bi i glasovati o raspravljenim aktima.

Na početku današnje sjednice zastupnik Klisović je u ime SDP-a zatražio stanku zbog Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Marija Puh je u ime HNS-a zatražila stanku zbog crne statistike koja se tiče nasilja nad ženama.

Željko Glasnović tražio je stanku zbog stanja u pravosuđu.

“Kaos vlada u pravosuđu. Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi. Što se događa ženama? Ima jedan vic: Nedavno u Zagrebu održana je konferencija ‘Pošteni suci u Hrvatskoj’. Obojica su se pojavila. Tako vam je to, a kada ljudi vide ovakvo pravosuđe, nitko ne želi investirati.

Došao mi je čovjek koji je 1991. godine ostao bez imovine koju su mu oteli. Pita što učiniti jer je on nemoćan? Ovo je ovdje divlji zapad, a glumimo demokraciju ovdje u Saboru. Mišić je govorio jučer o socijalističkoj birokraciji i upravo to imamo. Bio sam nedavno u Pisarovini. Tamo se pljačka, imate nelegalna odlagališta, krade se drvo… Kada govorimo o nasilju od ženama, ovi redizajnirani komunisti su se o tome raspričali…Mi u Hrvatskoj imamo selektivni moral. To je čista dimna zavjesa.

Profesionalizirati treba policiju i druge službe. Pa tko će za pet tisuća kuna ići u kuću gdje je nasilje u obitelji i staviti život na kocku? Ne plaćaju se alimentacije, neki imaju deset ljubavnica, nekoliko djece, a ne žele plaćati. Seks i lova, to je skliska banana, to znaju neki ovdje u Saboru.

U Kanadi rade sudovi i noću, sve se melje, a ovdje je totalni kaos. Kod nas ništa. Hvalio mi se sudac iz bivšeg sustava, jedan crveni kmer, da uopće nije riješio niti jedan slučaj. Ja bih njega streljao, ali ne mogu”.

“Lustracija mora početi u pravosuđu. Dok se ne riješimo pravne ostavštine SFRJ od toga nemamo ništa”, rekao  je Željko Glasnović.

Željko Glasnović: Vodi se specijalni rat protiv Hrvata izvan domovine (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati