Pratite nas

Najave

Inicijativa da pjesma “Zemljo moja” postane himna BiH

Objavljeno

na

Paneuropska unija BiH i službeno će pokrenuti inicijativu da pjesma “Zemljo moja” postane nova himna BiH, priopćeno je iz Paneuropske unije BiH.

Mislim da ne postoji nitko u BiH tko ne poznaje ovu prelijepu pjesmu koju je napisao Kemal Monteno, a kojom su se sredinom 70. godina prošlog stoljeća proslavili skupina Ambasadori i Ismeta Dervoz, tada Krvavac. Tekst je potpuno neutralan, jer pjeva o ljubavi čovjeka prema domovini i po tome je univerzalan, tako da kao takav mogu svi prihvatiti. Melodije, istina za volju, nema klasičnu formu himne, ali to ne treba smetati, kazao je predsjednik Paneuropske unije BiH Vanja Gavran.

– BiH je posebna zemlja, zašto ne bi imala i posebnu i jedinstvenu himnu. Uostalom, uz dobar aranžman i simfonijsku izvedbu mislim da se i taj ‘nedostatak’ može ukloniti. Svi govore kako smo sada na prekretnici prema boljem. Evo, neka ovo bude neki dobar početak na kojem se može pokazati opredijeljenost da svi zajedno gradimo sretniju budućnost. Ne treba zaboraviti da aktualnu himnu nisu usvojili predstavnici vlasti, već je himna, ako mogu grubo reći, nametnuta. Već godinama se pokušava osmisliti tekst za sadašnju himnu, ali bezuspješno. Dakle, evo prilike da bh. političari izglasaju zajednički novu himnu, koja će i na taj način biti i bolje prihvaćena, kazao je Gavran, dodajući kako će ovu inicijativu uputiti prije svega Parlamentu BiH, čim bude konstituiran novi saziv.

Dnevnik.ba/Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Predstavljanje knjige ‘Ja sam 6387’ političkog zatvorenika Davida Rojnice

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsko društvo političkih zatvorenika Splitsko-dalmatinske županije i Hrvatska udruga Benedikt, u suradnji s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Splitu, pozivaju na predstavljanje knjige „Ja sam 6387“ autora Jakoslava Davida Rojnice, koje će se održati u srijedu, 11. listopada 2017., s početkom u 19 sati u dvorani Pravnog fakulteta u Splitu, Domovinskog rata 8.

Rojnica piše o svom zatvaranju, istrazi, zatvorskoj bolnici i Golom otoku. Zatvoren je 25. svibnja 1978. godine i osuđen 1. studenoga na tri godine. U tim godinama prolazio je vrlo, vrlo loše. Osim batina pri isljeđivanju, u bolnici ga dr. Košuljanović liječi elektrošokom. Sudac ga osuđuje na temelju iskaza dvaju svjedoka da im je jedanput dao nekoliko brojeva lista „Nova Hrvatska“, a jednome knjigu Ive Rojnice koju je taj svjedok (prema izjavi) samo pogledao. Gladuje danima i ne želi svjedočiti ništa što bi nekoga moglo stajati zatvora.

Nakon Golog otoka i godine dana slobode, mora u JNA pa piše i o tim danima. Nedugo nakon povratka iz vojske, ženi se i opisuje stresnu situaciju kod poroda kad njegova žena dolazi u smrtnu opasnost, a težak porod ostavlja posljedice na Josipa, njegovo drugo dijete. David je građanin drugog reda sve do rata za slobodu svoje domovine.

Opisuje doprinos svog brata u ratu i nakon rata. Brat Stipe je od prvog dana u redovima specijalne policije i dva puta ranjen, jedva izvlači živu glavu.

Već gotovo dvadeset godina Rojnica je zbog nefunkcioniranja pravosuđa u financijskim poteškoćama jer je izostala realizacija pravedne sudske presude. O svemu što je prošao piše u svojoj knjizi.

Narod.hr

facebook komentari

Nastavi čitati