Pratite nas

Vijesti

Inspektori bez neradnih dana: Obračun s radom na crno i fiskalizacijom

Objavljeno

na

Inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP) danas su krenuli u opsežnu akciju inspekcijskog nadzora gospodarskih subjekata koja će trajati do Nove godine.

Osim pojačanog inspekcijskog nadzora čiji je cilj suzbijanje rada na crno, vratit će se kontrola primjene fiskalnih sustava koji se treba operativno realizirati u svim županijama u skladu s posebnim Planom provođenja aktivnosti koji je utvrdila Federalna uprava za inspekcijske poslove, a u suradnji s Poreznom upravom Federacije BiH.

Na terenu će, kazao je u izjavi za medije direktor FUZIP-a Ibrahim Tirak, konstantno biti skoro 150 inspektora, a u cilju, prvenstveno, suzbijanja rada na crno.

Tvrdim da neće ostati niti jedan nepregledani subjekt, a neke od njih ćemo, po potrebi provjeravati i više puta – istakao je.

Ovo je upozorenje svima, dodao je, koji rade suprotno zakonu.

Mi se ne šalimo. Rad na crno je na ovim prostorima postao zanimanje i oni koji rade na crno će biti brisani sa spiskova Zavoda za zapošljavanje – naglasio je Tirak.

U akciju su uključeni i Služba za poslove sa strancima, Federalno ministarstvo unutarnjih poslova i Porezna uprava FBiH.

Svi oni koji trebaju će dati doprinos da se u ovom području uspostavi red. Inspektori neće imati radno vrijeme, radit će i subotom i nedjeljom – zaključio je Tirak.

Procjene rezultata i efekata kontrole će se analizirati i cijeniti po osnovu usporednih podataka, od početka preventivne kampanje do okončanja pojačanih inspekcijskih nadzora i to od strane Zavoda za zapošljavanje i Porezne uprave FBiH o broju poslodavaca koji su po nalozima inspektora prijavili zaposlenike na obvezno osiguranje, uplatili doprinose i zaključili ugovore o radu s zaposlenicima, odnosno na osnovu ukupnog broja izdanih prekršajnih naloga, podnesenih prekršajnih prijava i broja zabrana rada subjekata kontrole.

Na bazi prikupljenih podataka Federalna uprava za inspekcijske poslove će utvrditi ukupan broj zatečenih radno angažiranih osoba suprotno Zakonu, a ovaj podatak može biti osnova za procjenu približnog broja osoba koje rade na crno na području FBiH.

Prema nekim ranijim procjenama u Federaciji BiH na crno radi oko 50.000 radnika, što je svakako dodatni motiv da se krene u odlučnu akciju na uvođenju u sustav subjekata koji su sada izvan njega.

bljesak.info

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati